Novosti i zanimljivosti u svetu arhitekture

49d07d2f2b048709fab28e0845347114_XL.jpg


"Rad na arhitekturi kulture i zdravlja je društvena obaveza u ovim izazovnim vremenima", kaže Stiven Hol.
Njegov predlog za novi kulturni i zdravstveni centar u Šangaju je upravo dobio odobrenje. Sastoji se od dve zgrade postavljene u javnom centru. Projekat ima za cilj da donese klaster novih stambenih blokova.
Inspirisan predavanjem Karla Popera iz 1965. godine o evolutivnom modelu slobodne volje pod nazivom "Oblaci i satovi", dizajn je "organizovan u velikom satu - kao krugovi, formirajući centralni javni prostor. Zgrade imaju oblik oblaka pozivajući javnost unutra."
Kulturni centar će se graditi od belog betona sa podlogom od providnog stakla. Takođe sadrži kafiće i prostor za rekreaciju. Susedni zdravstveni centar će se takođe graditi od belog betona i ima za cilj da se uklopi u zakrivljeni pejzaž. U ovoj strukturi će biti smešten zdravstveni i obrazovni centar, apoteka, prostorije za pregled. Obe zgrade će imati zelene krovove.

p1b7bqt0th5ta1etrrsh1dtp55n4.jpg


p1b7bqt0tjshhlqg16c4aob1m795.jpg
 
Dvorci u Turskoj

Preko%20700%20dvoraca%20napu%C5%A1teno%20u%20Turskoj%20665.jpg


Gradnja luksuznog naselja na pola puta između Istanbula i Ankare započeta je 2014. godine, a neverovatan video snimljen dronom pokazuje da je 732 mini dvorca ostavljeno nedovršeno u raznim fazama. Dizajn vila inspirisan je izgledom francuskih zamaka, sa četvrtastim tornjem i kružnom kulom. Sve kuće su identične, građene na tri nivoa na 30 kvadratnih metara placa. Predviđeno je da spoljašnji izgled ostane uniforman, dok se enterijer može prilagođavati stilu vlasnika. Osim vila, projektom je predviđena izgradnja zajedničkih prostorija koje bi sadržale bazene, turska kupatila, akva park, fitnes centar, čije bi usluge bile besplatne za stanovnike luksuznog naselja.

Preko%20700%20dvoraca%20napu%C5%A1teno%20u%20Turskoj%20ll.jpg


Velika multifunkcionalna građevina u srcu kompleksa, koja je takođe u izgradnji, treba da sadrži šoping centar, restorane, bioskope, konferencijske sale, igraonice. U okviru kompleksa bili bi izgrađeni i sportski tereni i staze za jahanje konja. U zavisnosti od lokacije, cena kuća kretala se od 370.000 do 530.000 dolara. Uprkos obustavi, zamenik direktora kompanije "Sarot Group", Mezher Yerdelen se nada da će se gradnja ipak nastaviti.


Preko%20700%20dvoraca%20napu%C5%A1teno%20u%20Turskoj%20l.jpg
 
Girih pločice, koje koriste islamske arhitekte stotinama godina, su matematički slične Penrouzovoj pločici koja je otkrivena 1970-ih godina

13%20neverovatnih%20cinjenica%20vezanih%20za%20arhitekturu-1909-3.jpg



Penrouzova pločica dobila je ime po matematičaru i fizičaru Sir Rodžeru Penrouzu, koji je eksperimentisao sa setom pet različitih oblika, sedamdesetih godina, kako bi stvorio obrazac sa posebnim geometrijskim svojstvima. Islamske arhitekte su stvorile girih pločice pre pet vekova, ali su tek 2007. godine fizičari Peter J. Lu i Paul J. Steinhardt pokazali da su matematički veoma slične sa Penrouzovim pločicama.
 
13%20neverovatnih%20cinjenica%20vezanih%20za%20arhitekturu-1909-9.jpg



„Empire State Building“ je možda najpoznatija poslovna zgrada na svetu, ali ono što joj donosi profit je zapravo pogled sa 102. sprata ovog nebodera. Vlasnik zgrade je Empire State Realty Trust. Od 2013. godine postala je kompanija koja javno trguje, što znači da su njihovi kvartalni i godišnji izveštaji o zaradama javni. Godine 2014. dve observacione platforme zgrade donele su 111 miliona dolara (40% ukupnih prihoda), dok su zakupi u poslovnom prostoru iznosili samo 104 miliona dolara (37% ukupnih prihoda).
 
Grad Sinsinati u Ohaju ima napušteni metro koji se nikada nije koristio

13%20neverovatnih%20cinjenica%20vezanih%20za%20arhitekturu-1909-11(1).jpg


Skrivena ispod ulica Sinsinatija nalazi se najveća napuštena mreža tunela i stanica u Sjedinjenim Državama.
Projekat, iz 1910. godine, se odnosi na nadogradnju gradskog tramvajskog sistema koji je prekinut zbog prvog svetskog rata,
a kasnije napušten zbog inflacije i političkih sukoba.
 
ferdinand-seval-francuski-postar-foto-profimedia-1427021540-628101.jpg


Francuski poštar Ferdinand Ševal proveo je 33 godine prikupljajući kamenje dok je isporučivao poštu. Nije prikupljao bilo kakvo kamenje, već posebnu vrstu ojačanog peščara koji su oblikovali vreme i voda. Sa ovim kamenjem izgradio je fantastičan „Le Palais Idéal“ u Otrivu. Zgrada se smatra primarnim primerom naivne umetnosti, a 1969. godine proglašena je za kulturno obeležje.
 
Pijaca sa zelenim krovom
Kompanija MVRDV projektovala je neka zanimljiva rešenja tržnica, od kojih se izdvajaju „Glass Farm“ i „Markthal“. Međutim, novi poduhvat je pijaca kakva do sada nije viđena. Nju će karakterisati veliki terasasti zeleni krov na kome će se uzgajati voće i povrće ali će moći i da se prošeta. U planu je da ova pijaca bude izgrađena u Tainanu na Tajvanu, istom gradu u kome ova firma već ima projekat pod nazivom „T-Axis“ (rekonstrukcija napuštenog trgovačkog centra sa ukopanim parkom u okviru koga će se nalaziti laguna, šetalište i plaža).

Pijaca-sa-zelenim-krovom-na-kojem-se-uzgajaju-voce-i-povrce-1203-1.jpg


Centralni deo „Tainan Xinhua Fruit and Vegetable Market“ biće glavni hol u okviru koga će se nalaziti 180 štandova, kao i prostor za aukcije i druge sadržaje. Visoka talasasta tavanica će obezbeđivati prirodnu ventilaciju. Iznad ovog prostora nalaziće se veliki terasasti krov na koji će ljudi moći da se popnu iz istočnog ugla. Na krovu će se uzgajati različiti proizvodi tipični za ovo podneblje, kao što su ananas, pirinač, ruže i čaj.

Pijaca-sa-zelenim-krovom-na-kojem-se-uzgajaju-voce-i-povrce-1203-2.jpg


Projekat će obuhvatati i četvorospratnu zgradu u kojoj će se nalaziti kancelarije i administracija, restoran i izložbeni centar u okviru koga će biti prikazati poljoprivredni proizvodi iz regiona. Četvorospratna zgrada je probijena unutar konstrukcije kako bi se omogućio sekundarni način pristupa uređenom krovu.

Pijaca-sa-zelenim-krovom-na-kojem-se-uzgajaju-voce-i-povrce-1203-3.jpg


Winy Maas, suosnivač MVRDV-a rekao je da je Tainan veoma lep grad, bogat prirodom, poljoprovrednim poljima, farmama, a uz to se nalazi na obali mora i okružen je planinama. Shodno tome bi ova pijaca mogla da postane zgrada koja simbolizuje ovu lepotu jer dopunjuje pejzaž. Potpuno je funkcionalna i zadovoljava potrebe za prodajom i kupovinom robe, a još je tu i terasasti krov gde se ljudi malo mogu skloniti od gužve koja se dešava ispod njih. U planu je da projekat bude završen 2020. godine.

Pijaca-sa-zelenim-krovom-na-kojem-se-uzgajaju-voce-i-povrce-1203-4.jpg
 
Stakleni pod na 103. spratu The Ledge zgrade u Čikagu može da izazove ozbiljnu vrtoglavicu. U pitanju je druga najveća zgrada na zapadnoj hemisferi. Pod od tri sloja pola-inčnoj stakla je dizajniran 1973. godine. Iako je u pod u potpunosti siguran, posetioci ipak osećaju anksioznost prilikom hodanja po njemu. Najlepšim podom ga ne čini materijal od kog je napravljen ni dizajn, nego pogled koji oni koje stoje na njemu imaju – u pitanju je panorama kako na čikaške ulice tako i na četiri američke države.

512px-F%C3%BC%C3%9Fe_im_Glasbalkon.jpg



Nema sanse da bih hodala po tom staklenom podu :lol:
 
60565800.jpg


Kažu da je ovo primer savršenog osamnaestovekovnog crno-belog šahovskog poda. Nakon što je Napoleon ušao u Torino 1800. godine, ovaj grandiozni pod je preseljen u gradsku galeriju Beaumont. Ono što možemo videti danas zapravo je replika prvobitnog poda koji je dizajnirao arhitekta Mikelanđelo Garove. Danas je palata Venaria muzej i jedno od omiljenih mesta turista.
 
Kapela Svetog Jovana Krstitelja u Lisabonu

Rokoko pod iz XVIII veka u ovoj kapeli dizajnirali su Italijani, Nikola Salvi i Luiđi Vanviteli. Sama kapela je imala skromne početke u XVI veku kao prva jezuitska građevina u Portugalu. Sada raskošni elementi krase ovu građevinu – mozaični pod koji prikazuje armiralnu sferu, nacionalni simbol Portugala. Za potrebe izgradnje iz Brazila je stiglo zlato.

Ch%C3%A3o_em_mosaico_da_Capela_de_S%C3%A3o_Jo%C3%A3o_Baptista-1.png
 
Zamak Balmoral

I dok većina ljudi u letnim mjesecima svoje utočište pronalazi negde uz more, reke i jezera, kraljica Elizabeta II svake godine provodi odmor na svojoj omiljenoj lokaciji, u dvorcu Balmoral u Škotskoj koji je i njeno vlasnistvo
Zamak Balmoral (engl. Balmoral Castle) se nalazi na severoistoku Škotske, nedaleko od Aberdina. Prikazan je na novčanici od 100 funti, koju je izdala Kraljevska banka Škotske.
Prvo utvrđenje na ovom mestu podignuto je XVI veku i sačinjavala ga je samo donžon kula. Kraljica Viktorija (1837—1901) i princ Albert su ga posetili 1848. godine, a šuma u okolini zamka je podsetila princa Alberta na Tiringiju u njegovom zavičaju. On je kupio kulu i imanje kao poklon za Kraljicu, a 1853. godine je Vilijam Smit odabran da izgradi zamak u škotskom baronskom stilu. Novi zamak je sagrađen oko 90 metara severno od starog i završen je 1855. godine. Tokom godina je pretrpeo izmene i prepravke od strane kraljevske porodice, a zadnju prepravku je napravio Vojvoda od Edinburga, suprug kraljice Elizabete II, koji je povećao baštu i vrt.

670x347px-Balmoral_Castle_5.jpg


epSrhxr.jpg

 
63z76dyiby3vp3oauh.jpg


Lavirint Šartr katedrale napravljen je od kontrastnog kamena, sa gotičkim ukrasima. Sa svojim prečnikom od 12,9 metara intrigira posetioce već 800 godina. Bakarna ploča u centru, uklonjena 1792. godine usled Francuske revolucije, prikazivala je Minotaura i Tezeja u srcu lavirnita iz poznatog grčkog mita. Nikome do danas nije poznato šta je ovaj lavirint predstavljao srednjovekovnom sveštenstvu.
 
Kuća Fauna u Pompeji

Kao i mnoge antičke rimske građevine, Kuća Faun u Pompeji nema fascinantnu spoljašnjost, ali zato njena unutrašnjost oduzima dah. Nastala je u drugom veku pre nove ere i zauzima čitav jedan gradski blok. Nakon erupcije vulkana Vezuva u prvom veku nove ere, mozaici na podu i zidovima ostali su pokriveni vulkanskim pepelom. Međutim, baš to ih je sačuvalo sve do danas. Mozaici prikazuju morski život i otkriveni su tek 1830. godine.

Pompeii_-_House_VIII_2_16_-_MAN_120177.jpg
 
taurlitis.jpg


Smesten nasuprot luci ostrva Andros na malom komadu stene stoji slikoviti Tourlitis, jedini svetionik u Grckoj napravljen iskljucivo grckom rukom i jedini koji je izradjen na prirodnoj steni na otv orenom moru
Prvi svetionik je sagradjen na ovom emstu 1897 g.Nakon sto je uniosten razaranjem u Drugom svetskom ratu , zamenjen je jednostavnijim i neuglednijim tornjem na skelama Danasnji Tourlitis je replika originala, zavrsena 1994.g. Sve troskove obnove snosio je naftbni tajkun sa ostrva Andros, Alexandros Goulandris.koji je svetionik posvetio secanju na svoju preminulu kcer Violandu.


lighthouse-Tourlitis-01-e1456283104127.jpg


Svetionik gleda na Venecijanski zamak na ostrvu Andros.U precniku je sirok 7 m i visok 36 m.Smesten je na oko 200 m od obale a do njega se stize stepenicama koje su uklesane u stenu na kojoj svetionik stoji.Ovo je takodje prvi automatizovani svetionik u Grckoj i na njemu nema cuvara jer se sve aktivnosti kontrolisu daljinski.

Tourlitis se nasao u novoj zbirci postanskih markica, gde je izmedju 120 grckih svetionika odabrano pet, koji predstavljaju jedinstvene spomenike kulture i istorije
58.jpg
 
Aerodrom-sa-najvisim-zatvorenim-vodopadom-na-svetu-2203-4.jpg


„Jewel Changi“ aerodrom u Singaupuru je jedinstven u svetu jer nudi mnogo više od običnog aerodroma. Ono što ga izdvaja i karakteriše je zatvoreni park sa šetalištem, šumom i najvišim zatvorenim vodopadom na svetu. Projekat za ovaj aerodrom je delo firme Safdie Architects, koja je povezala postojeće terminale i novi delo sa zatvorenim pešačkim mostom.
Aerodrom-sa-najvisim-zatvorenim-vodopadom-na-svetu-2203-2.jpg
 
Prirodni-rezervat-i-javni-akvarijum-u-uscu-reke-Jangce-1403-1.jpg


Kompanija Ennead Architects je pobedila na međunarodnom konkursu za projektovanje novog prirodnog rezervata na ostrvu u ušću reke Jangce u Šangaju. Projekat pod nazivom „Shanghai Yangtze River Estuary Nature Preserve“ ima cilj da podigne svest javnosti o uticaju izgradnje i zagađenja. Prirodni rezervat treba da spasi ugrožene vrste i obnovi biodiverzitet. Projekat takođe podrazumeva i mogućnost obilaska rezervata gde će posetioci biti u prilici da utonu u prirodno okruženje izvan gustog urbanog jezgra Šangaja.

Prirodni-rezervat-i-javni-akvarijum-u-uscu-reke-Jangce-1403-3.jpg


Projekat će se prostirati na površini od 17,5 hektara. Bruto kvadratura izgrađenih objekata će činiti 40.000m² u okviru kojih će biti uključeni akvarijum i istraživačka ustanova.
Oni će imati dvostruku ulogu i zajedno će raditi na ponovnom nastanjivanju malobrojnih riba - kineske jesetre i bezperajaste pliskavice.

Prirodni-rezervat-i-javni-akvarijum-u-uscu-reke-Jangce-1403-5.jpg
 
Stakleni neboderi

Zabrana-gradnje-staklenih-nebodera-u-Njujorku-2504-1.jpg


Gradonačelnik Njujorka Bill de Blasio planira da zabrani izgradnju nebodera od stakla i čelika, kako bi pomogao u rešavanju krize vezane za klimatske promene. On je rekao da se mora stati na put globalnom zagrevanju kojem su između ostalog doprinele i ove višespratnice. Shodno tome obelodanio je novu inicijativu grada u borbi protiv povećanja stvaranja gasova sa efektom staklene bašte „Green New Deal“.
Neboderi zahtevaju veliku količinu energije za funkcionisanje što predupređuje ambicije da se smanji emisija štetnih gasova u Njujorku za 30 odsto do 2030. godine. Blasio je napomenuo da su prve na listi uzročnika stvaranja gasova sa efektom staklene bašte visoke zgrade u Njujorku a ne automobili. One čine skoro trećinu svih emisija gasova staklene bašte u ovom gradu.

Pored zabrane izgradnje staklenih kula, Blasio je napomenuo vlasnicima postojećih nebodera da primenjuju standarde energetske efikasnosti jer će u protivnom biti kažnjeni. Promene će morati da se izvrše do 2024. godine ili će vlasnici biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od million USD na godišnjem novou. On veruje da bi njihovo „unapređenje“ moglo smanjiti emisiju štetnih gasova za 40 odsto do 2030. i 80 odsto do 2050. godine.
U arhitekturi i građevinskoj industriji već se krenulo sa koracima za rešavanje problema globalnog zagrevanja. Veliki broj firmi koje se bave visokogradnjom u Njujorku „odbacile“ su staklene fasade u korist jakih ekološki podobnijih materijala.

Zabrana-gradnje-staklenih-nebodera-u-Njujorku-2504-2.jpg
 
3D štampani most
Pešački most u Šangaju poneo je titulu najvećeg mosta na svetu izgrađenog u potpunosti od betona 3D štampanjem. Most se proteže 26 metara sa širinom od 3,6 metara preko jezerceta u industrijskom centru gradske četvrti Baošan.
545875


Zasluge za ovaj inovativni projekat pripadaju timu koji predvodi profesor Xu Weiguo iz istraživačkog centra za digitalnu arhitekturu JCDA pri kineskom Univerzitetu Cinhua, koji je razvio sopstvenu tehnologiju štampanja.
Sistem koji je razvio profesor Xu je inovativan i jedinstven u tri segmenta i napredniji u poređenju s konkurencijom. Novine se odnose na inovaciju prednjeg dela robotičke ruke odnosno štampača, zatim na novi sistem simultanog rada i inovativnu formulu materijala za štampanje.
Inspiracija za dizajn mosta potekla je od mosta Anji – najstarijeg još stojećeg mosta u Kini, izgrađenog od kamena u periodu od 595. do 605. godine u vreme vladavine dinastije Sui.
Jednostavnu i elegantnu strukturu mosta cine valovite ograde i staza čiji je dizajn inspirisan neobičnom površinom korala "Diploria labyrinthiformis" koja liči na mozak. Praznine u vijugavoj strukturi popunjene su finim kamenjem tako da podseća na baštensku stazu.

545876


545877



545878
 
Herkulov toranj

564980



Herkulov toranj sluzio je kao svetionik i orjentir na ulazu u luku La Coruña u severozapadnoj Španiji od kraja I veka nove ere.Izgradili su ga Rimljani i dali mu ime Farum Brigantium.
Toranj je izgradjen na steni visokoj 57 metara a njegova visina iznosi 55 metara , od kojih su 34 metara napravili Rimljani, a 21 metar je dodato u 18 veku u režiji arhitekte Eustaquio Gianninija, koji je povecao rimsku osnovu sa dve osmougaone forme.Herkulov toranj je jedinstven po tome sto je jedini svetionik koji datira iz grcko-rimske antike a koji je ostao funkcionalan u kontinuitetu do danasnjih dana.
Toranj je vise puta renoviran/nadogradjivan te se zbog toga postavlja pitanje izvorne autenticnosti.
1847.g.se preslo na opticki sistem i koriscena su Feresnelova sociva a 1926.g. je eliktrifikovan i od tada je vidovitost svetla 32 nauticke milje.
Herkulov toranj je nacionalni spomenik Španije i od izuzetne je kulturno-istorijske vaznosti .Od 2009 g.nalazti se pod zastitom UNESCO-a

564981


564982
 

Back
Top