Arhitektura kao umetnost

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
330.653
lat. architektura, od starogrčke reči arkitekton, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι — glavni i Τεκτονική — graditelj, u užem smislu je nauka i umetnost projektovanja i oblikovanja zgrada,
odnosno unutrašnjeg i spoljašnjeg arhitektonskog prostora: enterijera i eksterijera.


Arhitektonska dela često predstavljaju kulturne ili političke simbole, kao i umetnička dela. Istorijske civilizacije se karakterišu svojim dostignućima u arhitekturi, koja služi da ispuni neke osnovne ljudske potrebe, i nastaje u skladu sa mogućnostima i potrebama ljudi

Jos jedna definicija arhitekture je da je ona umetnost oblikovanja prostora volumenom. Ona je likovna umetnost koja ima praktičnu namenu

Jedna od najstarijih definicija arhitekture potiče od Vitruvija De Architectura

gde kaze :arhitektura je jedinstvo tri faktora
solidnost (firmitas)
korisnost (utilitas)
lepota ili prijatnost (venustas)
Drugim rečima, govori se o strukturi, funkciji i estetici.
Bez stabilnosti arhitektura je opasna i beznačajna. Bez korisnosti, arhitektura služi samoj sebi i predstavlja skulpturu u velikoj formi. Bez lepote, radi se samo o zgradi.
U svakoj građevini ova tri aspekta su od vitalnog značaja, mada je njihova tećina bila različita u različitim istorijskim epohama. Na primer, u slučaju moderne arhitekture:estetika se shvata kao puka dekoracija i namerno se zanemaruje u dizajnu, koji se najviše bavi funkcijom. Ali, i jednostavnost je po sebi vrsta estetike.

Evolucija ove prve definicije je vidljiva u delu „Elementi arhitekture“ (Elements of Architecture) Henrija Votona iz 1624. On govori o imperativima arhitekture: robustnost materijala i konstrukcije, racionalno prilagođavanje prostora njegovoj nameni i kreacija estetskog zadovoljstva.

Ova tri fatora se mogu posmatrati u hipotetičkoj hijerarhiji. Građevina prvo mora da bude čvrsto na zemlji, posle treba da ima društveno korisnu funkciju, i najzad može da bude projektovana u skladu sa estetskim kriterijumima.

Prvi%20soliter%20sa%20zelenim%20fasadama%20u%20Srbiji%20665.png


Prvi soliter sa zelenom fasadom u Srbiji

"Stattwerk" zgrada biće prvi soliter u Srbiji koji će moći da se podiči fasadom prekrivenom zelenilom, a osim toga, ovaj objekat biće i energetski efikasan. Vertikalnom baštom biće ukrašeni zidovi zgrade nekadašnje Beobanke, koja se nalazi, gotovo simbilično, na Zelenom vencu u Beogradu.
 
Antonio Gaudi je život proveo u gradu čije je lice zauvek izmenio svojim neobičnim, lucidnim građevinama. Njegove građevine ujedno su i skulpture, koje privlače milione posetilaca svake godine. Zbog nejgovih kreacija se ima utisak da je Barselona više od grada, da je to živi organizam, koji diše, igra, trepeti, lebdi nekako između kopna i mora, potpuno jedinstven po strukturi, obliku, lepoti i šarmu.


Sagrada familia, tavanica, foto SBA73 via Compfight

362406_1.jpg


sagrada-familia-600x391.jpg


la-sagrada-familia-14.jpg


Svakako jedna od najpoznatijih katedrala na svetu “Sagrada Familija” (Sveta porodica) budi u posmatraču strahopoštovanje. Izgradnja je počela 1882. godine na zahtev fondacije Svetog Josifa, a procena je bila da će biti završena za dvadesetak godina. Gaudi je postao glavni arhitekta ovog hrama 1883. godine i na njemu je radio sve do svoje iznenadne smrti 1926. godine, kada ga je na ulici udario tramvaj. Uz papin blagoslov, Gaudi je sahranjen u kripti Svete porodice, delu kome je opsesivno posvetio više od 40 godina svog života. Katedrala se i danas radi, a procenjuje se da bi mogla biti završena oko 2028. godine. UNESKO je uvrstio ovu katedralu u svetsku kulturnu baštinu.

Casa Batlo, foto Francico Diez via flickr
Kaza BatloNa aveniji Gracija uzdiže se ekscentrična građevina koju je 1907. godine Gaudi uradio za aristokratsku porodicu Batlo. Klasičnu zgradu Gaudi je rekonstruisao u zdanje koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Fasada kao da je urađena od lobanja i kostiju, a talasasti krov podseća na zmaja. fasada deluje da je urađena od lobanja i kostiju, dok valoviti krov mnoge podseća na izvijena leđa zmaja. Veruje se da krst na krovu predstavlja mač Svetog Đorđa koji ubija aždaju. Keramičke pločice i čudni dimnjaci na krovu, daju pomalo bajkoviti izgled ovoj zgradi. U ovoj kući se organizuju mnogi kulturni događaji, a njena unutrašnjost takođe pleni mnogobrojne posetioce. Stanovnici Barselone ovu kuću zovu i Kuća kostiju.Kaza Mila



Casa Mila, foto vgm8383via Compfight
Takođe u aveniji Gracija, nalazi se stambena zgrada koja je poznata i pod drugim imenom – “La pedrera” ili kamenolom, što dosta govori i o njenom izgledu. Valovita, nema nijednu ravnu liniju, ova kuća napravljena je od kamenih blokova koje su na licu mesta oblikovali najbolji španski majstori. Fasada je valovita, a i sam tlocrt je oblikovan u nepravilnom konkavno-konveksnom ritmu. Gaudi je tvrdio da će uglovi u kućama nestati jednog dana i da će sunce prodirati sa svih strana. umesto krova, Gaudi je pravio terasu sa vrtovima oko velikog dvorišta, a primewujući različite materijale i boje dobio je slikarski efekat. Ovaj apstraktni ambijent je takođe pod zaštitom UNESKAPark Guelj Park Guelj, koji se nalazi na brdu El Karmel, projektovao je Antonio Gaudi za potrebe svog mecene, grofa Eusebija de Guelja, koji je često putovao u Englesku i odatle dolazio zanesen parkovima i vrtovima.

Park Guell, Barselona, foto ale3andro via flickr
Jedan od pionira organske arhitekture, što se u Barseloni može videti na mnogim građevinama, Gaudi je u parku Guelj spojem prirode i arhitekture stvorio potpuno jedinstvenu ambijentalnu celinu, uklopljenu u strme padine i grebene, sa krivudavim putevima i pećinama, a sve osmišljeno tako da omogući mir i tišinu, što se od parkova i očekuje. Oblici koji liče na lavu, drveće u obliku stalaktita, zidovi izgrađeni od kamena sa talasanjem mozaika od polomljenih keramičkih pločica pravljenih tehnikom trenkadis, koja je posebno korišćena u katalonskom modernizmu, razne vrste cveća i biljaka koje parku daju jarke boje i mirise, kućice i objekti u stilu bajki, daju parku posebnu harizmatičnost kakvu je imao i njegov tvorac Gaudi.


Park Guelj, terasa, foto Bevis Chin, via flickr

gaudis-park-guell.jpg


parc-guell.jpg


43354768-sculpture-of-a-salamandra-of-antoni-gaudi-in-the-park-guell-in-barcelona-spain-in-a-summer-night.jpg


13873123-Barcelona-Park-Guell-of-Gaudi-tiles-mosaic-serpentine-bench-modernism-Stock-Photo.jpg

Ključno mesto u parku je glavna terasa, okružena je dugom klupom u obliku morske zmije. Klupe u parku Guelj su jedinstvene, veselih oblika i boja, kakvi nas ostavljaju bez daha. Veliki prolaz na najvišoj tački parka nudi najbolji panoramski pogled na Barselonu.Gaudi je verovao da arhitektura mora da zavodi, a ovaj bajkoviti park, koji je od 1984. godine pod zaštitom UNESKA svakako zavodi svojom jedinstvenom lepotom i originalnim rešenjima.GaudiNe zna se gde je tačno rođen Antonio Gaudi, 25. juna 1852. godine. Bio je najmlađe od petoro dece U Barseloni je studirao arhitekturu na Višoj tehničkoj školi od 1873. do 1877. godine. Uporedo je radio i kao tehnički crtač, kako bi se izdržavao tokom studija. Ponekada je dizajnirao i nameštaj i radio i kao dekorater. Upravo ga je jedan od tih usputnih poslova doveo i do preokreta u poslovnom i privatnom životu, kada je jedna vitrina koju je dizajnirao izabrana za Univerzalnu izložbu u Parizu 1878. godine. Upravo je ta vitrina i njena gracioznost Gaudija dovela do poznatog industrijalca Eusebija Guelja koji je, očaran, ovim komadom nameštaja, postao Gaudijev najveći mecena i glavni klijent. Mnogo godina kasnije će i park koji je Gaudi dizajnirao prema želji ovog svog zaštitnika dobiti ime Guelj.



Antoni Gaudi 1878.
Nerazumevanje okoline pratilo ga je čitavog života, a u isto vreme je i njegova slava rasla. Posle retrospektivne izložbe u Parizu koju mu je organizovao mecena Guelj, neki američki investitori su zatražili da im Gaudi projektuje hotel u Njujorku. Ti nacrti su sačuvani do danas i 2003. godine kada je pokrenut konkurs za nove građevine u Njujorku na mestu srušenih kula “bliznakinja”, jedna grupa poštovalaca dela Antonija Gaudija predložila je upravo ovaj nacrt hotela za novu građevinu.Ipak, Antoni Gaudi je poslednjih 25 godina života posvetio radu na katedrali “Sagrada Familija” a 7. juna 1926. godine na ulici ga je pregazio tramvaj. Zbog zapuštenog izgleda, niko nije prepoznao slavnog arhitektu i on je odveden u bolnicu za siromašne. Kada su ga prijatelji pronašli idućeg dana, odbio je da ga premeste u bolju bolnicu. Umro je dva dana kasnije, 9. juna i sahranjen je u kripti svoje katedrale. Za Gaudijem je žalila cela Barselona a od tog dana tramvaji ne saobraćaju ulicama ovog grada.
S.Spasić
 
Poslednja izmena:
Fascinantne su mi moderne crkve, izgledaju kao čista, jednostavna mesta gde ima prostora za duh i razmišljanje - ništa ne odvlači/ne skreće pažnju

Primer: Church of the Light / Tadao Ando

stringio.jpg



stringio.jpg






stringio.jpg


media_70925.jpg




I naravno cela priča sa svetlom...
church-of-the-light-japan-by-tadao-ando--22583.jpg
 
Poslednja izmena:
Most koji ne vodi nikuda?!

YIBHvkO.jpg


Sudeći po ovoj fotografiji Norvežani su iz nekog razloga napravili most koji ne vodi nigde.
Kada se nađe pred ovakvim prizorom, svaki vozač trebalo bi da okrene kola i vrati se nazad. Ali, time bi napavio grešku. Radi se samo o optičkoj varci.
Norveški putari izgradili su pravo čudo na zapadnoj obali. Storseisundet most ima tako oštre krivine i veliki uspon, da deluje kao da vodi u provaliju.

 
Mislim da je arhitektura spoj umetnosti i tehničkih nauka, a ako je moj post greškom zalutao ovde obrisaće ga moderator. :)

Da, arhitektura jeste spoj umetnosti i tehnike.

Tehnika bi se mogla podvesti pod kategoriju viskogradnje, kad su u pitanju zgrade i niskogradnje kad je u pitanju uređenje trgova, popločanje slobodnih površina i slično.

Mostovi inicijalno ne spadaju tu, osim u izuzetnim slučajevima kada je izražena forma i likovnost istih.

Primer mosta koji se može podvesti pod arhitekturu u širem smislu bio bi Samuel Beckett Bridge, arhitekte Santjaga Kalatrave, koji je inače svestrani umetnik, jer je reč o školovanom umetniku, arhitekti i građevinskom inženjeru....

http://fs5.****************/images/170918/wrof4s7k.jpg
 
Poslednja izmena:
Španski arhitekt Rafael Moneo je izabran za dobitnika nagrade za međunarodnu umetnost u kategoriji umetnosti iz 2017. godine za Japansku umetničku asocijaciju (JAA). Znanstveni dizajneri poznati po njegovom bezvremenom dizajnu, nagradu Pritzkerovog princa 1996. pohvalio je žiri JAA zbog njegovog dizajnerskog pristupa koji (osigurava) da se njegovi objekti bez napora uklapaju u gradski pejzaž, istovremeno poštujući životnu sredinu i uspostavljanje jasnog identiteta i povezanost sa njegovom kreativnom vizijom.

Katedrala Gospe od anđela, Los Anđeles

QtxhwYK.png


Budući da je 1986. godine uveden u javnu svest sa svojim dizajnom za Nacionalni muzej rimske umjetnosti u Meridi, Španija 1986. godine, Moneo je završio projekte širom svijeta, prie svega železničke stanice Madrid Atocha (1992), katedrale Presvete Bogorodice Anđela u Los Anđelesu (2002) i Prado Museum Ektension (2007), koju je žiri pozvao na svoju izuzetnu sposobnost da "kombinuju stari i novi".

Nacionalni muzej rimskih umetnosti, Merida/Španija
zuYLXG3.png
 
Jedinstvena%20crkva%20u%20obliku%20krsta%20665.jpg


Crkva u obliku krsta

Grčki arhitektonski biro "OPA" (Open Platform for Architecture) osmislio je jedinstven dizajn za Crkvu svetog krsta koja je smeštena na liticu ostrva Serifos u Grčkoj.

Dizajn se vodi inovativnom idejom da se oblik krsta u prostoru koristi horizontalno umesto vertikalno. Planovi crkava u obliku krsta uobičajeni su od perioda Vizantije, ali ovo je prvi put da se oblik krsta koristi za vertikalan presek.

Crkva je smeštena ispod površine zemlje i otvara se ka ivici litice odakle se pruža spektakularan pogled ka Egejskom moru. Zemlja pruža termalnu izolaciju održavajući temperaturu stabilnom unutar crkve.

Jedinstvena%20crkva%20u%20obliku%20krsta%20(3).jpg


Prostor je podeljen u tri nivoa. U crkvu se ulazi iz gornjeg nivoa koji krasi raznobojni vitraž. Najniži je predviđen za oltar i stepenicama je povezan sa srednjim novoom u kojem su smešene klupe za vernike.

Jedinstvena%20crkva%20u%20obliku%20krsta%20(4).jpg


Sunčeva svetlost sa istoka prodire kroz transparentnu fasadu u obliku krsta i šareni vitraž na krovu koji povezuje fasadu sa drvenim vratima na zapadnoj strani građevine.

Jedinstvena%20crkva%20u%20obliku%20krsta%20(6).jpg


Crkva svetog krsta je vanvremenska verska građevina koja deluje kao upečatljiv dodir religije na obali ostrva Serifos. To postaje još izraženije noću kada sa litice zasija krst koji služi i kao svetionik
Jedinstvena%20crkva%20u%20obliku%20krsta%20(11).jpg
 

Back
Top