gost 388198
Domaćin
- Poruka
- 3.435
Šta smatrate pod - Apsolutnom slobodom ?
Koje su alternative ?
Koje su alternative ?
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Luise,zar ne primećuješ da društveni način bitisanja ogranićava slobodu ,slobodama drugih subjekata?
Čak i bogovi ili Bog ili tvoj Kreator su neslobodni od istine!A neslobodnoi su i od nas,jer i prema nama imaju nekih obaveza koje su vid prisile-
moraju se izvršiti čak i kad se negiraju ili ignorišu!
Tako da moje slaganje s Hegelom o apstraktnosti ideje o slobodi nije bez veze...
- - - - - - - - - -
Drugim rečima:"Bekstvo od svega"(escape from everything) je apstraktna zamisao-"iz te kože se ne može"...
prodao si veru za klonaAferim!
Luise,zar ne primećuješ da društveni način bitisanja ogranićava slobodu ,slobodama drugih subjekata?
Čak i bogovi ili Bog ili tvoj Kreator su neslobodni od istine!A neslobodnoi su i od nas,jer i prema nama imaju nekih obaveza koje su vid prisile-
moraju se izvršiti čak i kad se negiraju ili ignorišu!
Tako da moje slaganje s Hegelom o apstraktnosti ideje o slobodi nije bez veze...
- - - - - - - - - -
Drugim rečima:"Bekstvo od svega"(escape from everything) je apstraktna zamisao-"iz te kože se ne može"...
1. Društvenu slobodu je izrazio Ruso Društvenim ugovorom kojim pojedinac prihvata ,kako pravnu
slobodu tako i slobodu obaveza...
2.Idealistima je to sloboda misli,ali...Indijski filozof Krišnamurti je to lepo objasnio: ...
3. Inače se slažem s Hegelovom opservacijom da je lična sloboda apstraktna zamisao.
”
Niko, naravno, nije u celokupnom ljudskom stvaralastvu ( tu mislim i na tehniku i nauku, pored ostalog, zbog tebe ) vise raspravljao o pojmu slobode od filozofa. To jeste bitno filozofski pojam.
E, sad !
Mrzi me, trenutno da polemisem, ali me interesuje jedno - gde je to Hegel rekao da je sloboda apstraktan pojam, ili tacnije, otkud se ti slazes sa Hegelovim misljenjem " o apstraktnosti ideje o slobodi " ?!
Inace, za postavljaca teme, samo da primetim, da je jedan drugi filozof, Sartr, svojevremeno raspravljajuci o tom problemu rekao ( parafraziram, valjda ) - hteti apsolutnu slobodu, znaci jedan vid zlonamernosti.
Mislim, mnogo je toga receno o slobodi. U filozofiji, dabome.
Definisati slobodu tako da bude prihvatljiva i razumljiva za svakog ponaosob malo je zahtevnije nego što se može reći u jednoj rečenici.
Zašto?
Zato što mi kao Bića/Duše jesmo u evolucionom procesu svoje svesti gde za svaki naš 'stupanj' svesti postoje izvesni, odgovarajući, stupnjevi ili stepeni slobode.
pod apsolutnom slobodom podrazumevam oslobođenjem svih stega, kako društvenih tako i psihičkih (psiholoških, unutrašnjih) u smislu zavisnosti od svojih slabosti i 'demona'
YUMA:
Da bi dostigao takav, apsolutan oblik slobode, kad si oslobođen od svega, moraš da se ubiješ.
A ako slobodu ne želiš da ostvariš pomoću smrti, već pomoću života, e, onda moraš da se povinuješ zakonima života, tj. zakonima zavisnosti od svega.
poenta je naći tu apsolutnu slobodu još za života...ako je to moguće
...
Sartr је svojevremeno raspravljajuci o tom problemu rekao
- hteti apsolutnu slobodu, znaci jedan vid zlonamernosti.
...
...
Pogledaj gore napred moju definiciju slobode ...
To je neoboriva, najtačnija i najistinitija definicija slobode koju je ikada iko dao ili će dati.
...
Ако ти је за утеху
то и ја мислим о мојој дефиницији слободе !
...
Jedno je misliti ili izmišljati pojmove i definicije bez znanja zakona
...
Šta smatrate pod - Apsolutnom slobodom ?
Koje su alternative ?
Za problem slobode volje i problem odnosa između idealnog i realnog - zdravi, ali sirovi razum, ne samo što je nekompetentan, nego čak ima neku odlučujuću prirodnu sklonost ka zabludi, i za odvraćanje od nje potrebna je jedna mnogo naprednija filozofija. Što se tiče saznavanja njemu je, naime, zaista prirodno da suviše priipiše objektu, otuda su mu potrebni Lok i Kant da bi pokazali koliko mnogo od toga potiče od subjekta.
Takva jedna razumu prirodna naopakost u spekulativnim istraživanjima ne sme nas, ipak, čuditi, budući da je on prvobitno određen samo za praktičke, a nipošto za spekulativne ciljeve.
" Koje su to fatalnosti koje leze sa one strane svakog iskustva , a koje su volju stavile u tu krajnje nezgodnu alternativu da se javlja kao svet u kome vladaju patnja i smrt, to jest kako je mogla volja izvan saznanja zapasti u ovako jadno stanje u kome je sada?"
Шопенхауер