Živim u staroj prizemnoj kući, renoviranoj, a već neko vreme u kući su se pojavili miševi, toliko da je to prosto najezda. Postavila sam tacne sa lepkom, hvataju se, medjutim mene buni pitanje kako oni uopšte ulaze u kuću jer nema nigde rupe na zidu ili parketu. Najgore je što na neki volšeban način ulaze u spavaću sobu koja je u potkrovlju. Pomaže li da zovem ekipu za deratizaciju? Ima li neko slično iskustvo?
nema ti druge nego da pozovete neku firmu koja radi deratizaciju:
Evo sta kazu iz EkoEnda:
"Uništavanje štetočina podrazumeva saradnju ljudi koji žive na problematičnom području gde su se pojavili glodari u vidu efikasnije akcije suzbijanja ovih štetočina. Klijent može da pruži vitalne informacije za tehničara koji izvršava proveru ili sprovodi mere zaštite. U većini slučajeva deratizacija se sprovodi u suzbijanju:
• Mus domesticus (poljski miš)
• Rattus rattus (crni pacov)
• Rattus norvegicus (Sivi pacov)
Poljski miš (Mus domesticus), Crni pacov (Rattus rattus) i Sivi pacov (Rattus norvegicus), kada se nastane na neki prostor imaju sve predospozicije u širenju zaraze i kontaminiranju hrane, kao i da oštećuju imovinu i prave materijalnu štetu. Putem urina, fecesa ili krvi mogu da kontaminiraju sve sa čim dodju u dodir i prenesu razna oboljenja kao što su kuga, tifus, mišja groznica, tuberkuloza, slinavka i šap, besnilo i mnoge druge…
Rešavanje problema vezanih za glodare zahteva strpljenje i upornost, jer se oni vrlo brzo reprodukuju i u kratkom periodu prave velike kolonije.
Miševi u proseku mogu imati 6 do 10 okota godišnje a prosečan okot može da ima 6-8 mladunaca. Kod pacova je to malo drugačije i oni se razmnožavaju 8-9 puta godišnje i imaju u proseku 9-12 mladunaca po okotu.
Kada se uzme u obzir broj okota i brzina kojom se razmnožavaju, jasno je zašto se mora reagovati na prvu pojavu glodara. Ovi problemi postaju posebni izraženi u većim gradovima kao što je Beograd.
Takodje, jako teško uzimaju novu hranu t.j. mamce i zbog ovih razloga za garantovanje dobrih rezultata ne treba se opredeliti na kratkotrajnu borbu već to zahteva zalaganje na duži vremenski period. Izuzeci su stanovi i preduzeća gde se ustanovi pojava jedne ili dve jedinke. U ovim slučajevima uljez se rešava u svega nekoliko dana.
Da bi se sprečila kolonizacija na nekom prostoru potrebno je redovno raditi deratizaciju i monitoring. U praksi je taj period odredjen na svakih šest meseci ali je preporučljivo i ranije kontrolisati mamce. Otrov treba menjati ili dopuniti u slučaju promenljivih vremenskih uslova i zarad održivosti atraktivnosti mamaka kao i u slučajevima konzumacije kada treba dopuniti deratizaciona mesta.
U osetljivim oblastima kao što je prehrambena industrija ili u farmaceutskim kompanijama koriste se mamci sa minimalnom dozom toksičnosti ili veći broj zamki. U ovim sredinama za suzbijanje štetočina se osim mehaničkih zamki i lepkova mogu koristiti i virtuelni mamci, koji ne sadrže otrovne mamce već služe samo da se utvrdi prisustvo glodara."