Trazim_curu_zabrak
Domaćin
- Poruka
- 4.292
Farmacija je zlo danasnjice. Ono sto se ne moze proizvesti i unovciti to se ne konstatuje u medicini. Hrana je najbitniji deo zdravlja narocito danas kad hemijska i farmako industrija zacinjavaju i posoljavaju nasu hranu.
VITAMINI su jako promovisani po medijima jer se vitamini mogu proizvesti industrijski. Zapravo mogu da se dobiju surogati ali ono sto se krije je to da se vrlo mali procenat tako unetih vitamina i apsorbuje u nas organizam. Pored niskog procenta iskorišćenja sintetički vitamini mogu izazvati i alergijske reakcije. Zato obavezno čitajte i deklaracije, ma koliko sitnim slovima one bile napisane na pakovanju. Dok god imamo mogućnost da na deklaracijama čitamo sastav (vitamina), to treba i da činimo. Najkvalitetniji (i najskuplji) vitamini koje možemo da kupimo u apoteci imaju mešani sastav, dakle to su delimično prirodni, a delimično sintetički vitamini pa imaju veću iskoristljivost od „čistih veštaka“. Sastav vam kazuje da li se radi o sintetičkim vitaminima, na primer, ako pročitate sastav: dl-alpha tocopherol , dakle to je sintetički oblik vitamina E, a to znate po onom „dl“. Bilo kako bilo, čitajte i maksimalne dozvoljene doze i trudite se da ne preterujete, naročito ukoliko je reč o A, D, E i K vitaminima jer su oni rastvorljivi u mastima i kao takvi visak se apsorbuje u masnom tkivu i zato su opasni mogu da izazovu vrlo velike probleme.
Minerali se jos vise promovisu po medijima naravno zato sto se mogu poizvesti i unovciti a sto je jos zalosnije visak unetih minerala pojedinih u organizam moze biti okidac za mnoge bolesti. Na primer Selen koji je nepotrebno uzimati kao dodatak ishrani u vidu pilula jer ga ima sasvim dovoljno u hrani (meso, zitarice) a ako se unosi vise nego sto je potrebno izaziva dijabetes.
Medjutim pored vitamina i minerala postoji nesto ako ne vaznije ono bar jednako vazno kao minerali i vitamini a o cemu se nigde ne pise niti se medicina oko toga zanima a to su ENZIMI. Pitate se zasto se medicina ne bavi enzimima ako su takodje jednako vazni kao i minerali i vitamini za nase zdravlje? Pa zato sto se enzimi ne mogu sintetizovati to jest unovciti!!!
Enzimi rade sve u organizmu i bez njih nema zivota. Vitamini su zapravo samo pomocno sredstvo enzimima. Postoje enzimi koje stvara nase telo i enzimi koje ne stvara a koje unosimo samo preko hrane i to biljne. Zapravo ima enzima i u zivom mesu, mleku, ali cim se termicki obradi tu vise enzima nema. Ako nije termicki ili hemijski obradjen sir imaga i u siru. Takodje kad se biljna hrana kuva iliti termicki obradjuje kao i hemijski i nije sveza enzimi se gube iz nje. A ono sto je jos bitnije je to da ne postoji maksimalna doza enzima, zapravo obrnuto sto vise unosimo enzima ishranom to smo zdraviji i otporniji na boklesti i ne psotoji granica u tome za razliku od vitamina i minerala koje kad unosimo vise nego sto je potrebno dolazi do bolesti. Dakle ako unosimo enormno velike kolicine enzima sirovom biljnom hranom to ce mo biti sve vise i vise zdraviji i otporniji na bolesti. Tu dakle nema granice, bicemo ultra zdravi i ne mozemo nikad da se razbolimo. Dakle jedite sto vise sveze biljne hrane i sto vise jedete bicete vise zdravi i jednostavno necete nikad oboleti ni od jedne jedine bolesti. Zapravo mozda je i to razlog zasto medicina ne promovise enzime jer ako ih promovise vise bolesnih nece biti i lekari ce ostati bez posla.
Na žalost, zbog iscrpljenosti zemlje, herbicida itd... ne možemo uneti ni približnu količinu enzima koja nam je potrebna. Još jedan veliki problem je moderna tehnologija obrade i konzervisanja, kao što su prokuvavanje i pasterizacija, koji uništavaju većinu enzima iz hrane. Enzimi su takođe uništeni ukoliko se izlože vazduhu, svetlosti, ukoliko se konzumira alkohol, kofeinu, dimu od cigareta i lekovima. Paraziti, pesticidi, zagađenje, ultra ljubičasto zračenje i hlorisana voda takođe uništavaju enzime.
Kako starimo, naše telo gubi mogućnost da proizvodi sopstvene enzime, pa ih moramo uključiti u našu ishranu. Neki od dobrih izvora enzima su alfalfa, ječmena trava, spirulina, alge, morsko povrće. Svo organsko voce i povrce bogato je enzima.
Dobro proverite da li dobijate dovoljno enzima, zato što nedostatak enzima može izazvati brojne bolesti, evo nekoliko uobičajenih. Abdominalno nadimanje, grčevi u stomaku, konstipacija, kronova bolest, kolitis, dijareja, ekcem, žgaravica, loše varenje, IBD, psorijaza, osip po koži i još mnoštvo daleko ozbiljnijih bolesti koja vam mogu ugroziti zivot.
Nizak nivo enzima može dovesti do trovanja debelog creva jer se nesvarena hrana u tankom crevu fermentiše i pretvara u toksičnu. Ovi toksični nuz-produkti koji se akumuliraju u vašim crevima apsorbuju se kroz zid creva i završavaju u krvotoku, i onog trenutka kada uđu u krvotok stupaju u kontakt sa svim ćelijama u vašem telu. Kada se to desi, sve vrste loših stvari mogu vam se desiti, kao naprimer kancer.
Ukoliko jedete kuvanu hranu, brzu hranu ili obrađenu hranu vašem telu je potrebna sva pomoć koju može da dobije. Ovakva hrana praktično ne sadrži nikakve enzime, a bez enzima, nećete biti u mogućnosti da svarite bilo koje hranljive materije.
Ukoliko se hranite samo ovom vrstom hrane pod hitno promenite svoju ishranu, jedite sirovo povrće i sveže voće kako bi ste maksimalno povećali unos enzima. Na ovaj način će te osigurati uzimanje svih potrebnih enzima koji su vam potrebni za dobro zdravlje.
Enzimi su vrlo selektivni, u smislu da svaki enzim ima svoju specifičnu namenu. Jedan enzim ne može raditi posao koji je namenjen drugom enzimu, prema tome nedostatak samo jednog od enzima može imati ozbiljne negativne posledice na vaše zdravlje.
Kao što vidite, enzimi su preko potrebni vašoj ishrani. Koliko su zapravo potrebni? Oni su prvi od radnika u vašem organizmu. Oni su katalizatori koji omogućuju mineralima i vitaminima u vašem telu da urade svoj posao. Oni su odgovorni za metaboličke funkcije. Oni su odgovorni za sam život.
VITAMINI su jako promovisani po medijima jer se vitamini mogu proizvesti industrijski. Zapravo mogu da se dobiju surogati ali ono sto se krije je to da se vrlo mali procenat tako unetih vitamina i apsorbuje u nas organizam. Pored niskog procenta iskorišćenja sintetički vitamini mogu izazvati i alergijske reakcije. Zato obavezno čitajte i deklaracije, ma koliko sitnim slovima one bile napisane na pakovanju. Dok god imamo mogućnost da na deklaracijama čitamo sastav (vitamina), to treba i da činimo. Najkvalitetniji (i najskuplji) vitamini koje možemo da kupimo u apoteci imaju mešani sastav, dakle to su delimično prirodni, a delimično sintetički vitamini pa imaju veću iskoristljivost od „čistih veštaka“. Sastav vam kazuje da li se radi o sintetičkim vitaminima, na primer, ako pročitate sastav: dl-alpha tocopherol , dakle to je sintetički oblik vitamina E, a to znate po onom „dl“. Bilo kako bilo, čitajte i maksimalne dozvoljene doze i trudite se da ne preterujete, naročito ukoliko je reč o A, D, E i K vitaminima jer su oni rastvorljivi u mastima i kao takvi visak se apsorbuje u masnom tkivu i zato su opasni mogu da izazovu vrlo velike probleme.
Minerali se jos vise promovisu po medijima naravno zato sto se mogu poizvesti i unovciti a sto je jos zalosnije visak unetih minerala pojedinih u organizam moze biti okidac za mnoge bolesti. Na primer Selen koji je nepotrebno uzimati kao dodatak ishrani u vidu pilula jer ga ima sasvim dovoljno u hrani (meso, zitarice) a ako se unosi vise nego sto je potrebno izaziva dijabetes.
Medjutim pored vitamina i minerala postoji nesto ako ne vaznije ono bar jednako vazno kao minerali i vitamini a o cemu se nigde ne pise niti se medicina oko toga zanima a to su ENZIMI. Pitate se zasto se medicina ne bavi enzimima ako su takodje jednako vazni kao i minerali i vitamini za nase zdravlje? Pa zato sto se enzimi ne mogu sintetizovati to jest unovciti!!!
Enzimi rade sve u organizmu i bez njih nema zivota. Vitamini su zapravo samo pomocno sredstvo enzimima. Postoje enzimi koje stvara nase telo i enzimi koje ne stvara a koje unosimo samo preko hrane i to biljne. Zapravo ima enzima i u zivom mesu, mleku, ali cim se termicki obradi tu vise enzima nema. Ako nije termicki ili hemijski obradjen sir imaga i u siru. Takodje kad se biljna hrana kuva iliti termicki obradjuje kao i hemijski i nije sveza enzimi se gube iz nje. A ono sto je jos bitnije je to da ne postoji maksimalna doza enzima, zapravo obrnuto sto vise unosimo enzima ishranom to smo zdraviji i otporniji na boklesti i ne psotoji granica u tome za razliku od vitamina i minerala koje kad unosimo vise nego sto je potrebno dolazi do bolesti. Dakle ako unosimo enormno velike kolicine enzima sirovom biljnom hranom to ce mo biti sve vise i vise zdraviji i otporniji na bolesti. Tu dakle nema granice, bicemo ultra zdravi i ne mozemo nikad da se razbolimo. Dakle jedite sto vise sveze biljne hrane i sto vise jedete bicete vise zdravi i jednostavno necete nikad oboleti ni od jedne jedine bolesti. Zapravo mozda je i to razlog zasto medicina ne promovise enzime jer ako ih promovise vise bolesnih nece biti i lekari ce ostati bez posla.
Na žalost, zbog iscrpljenosti zemlje, herbicida itd... ne možemo uneti ni približnu količinu enzima koja nam je potrebna. Još jedan veliki problem je moderna tehnologija obrade i konzervisanja, kao što su prokuvavanje i pasterizacija, koji uništavaju većinu enzima iz hrane. Enzimi su takođe uništeni ukoliko se izlože vazduhu, svetlosti, ukoliko se konzumira alkohol, kofeinu, dimu od cigareta i lekovima. Paraziti, pesticidi, zagađenje, ultra ljubičasto zračenje i hlorisana voda takođe uništavaju enzime.
Kako starimo, naše telo gubi mogućnost da proizvodi sopstvene enzime, pa ih moramo uključiti u našu ishranu. Neki od dobrih izvora enzima su alfalfa, ječmena trava, spirulina, alge, morsko povrće. Svo organsko voce i povrce bogato je enzima.
Dobro proverite da li dobijate dovoljno enzima, zato što nedostatak enzima može izazvati brojne bolesti, evo nekoliko uobičajenih. Abdominalno nadimanje, grčevi u stomaku, konstipacija, kronova bolest, kolitis, dijareja, ekcem, žgaravica, loše varenje, IBD, psorijaza, osip po koži i još mnoštvo daleko ozbiljnijih bolesti koja vam mogu ugroziti zivot.
Nizak nivo enzima može dovesti do trovanja debelog creva jer se nesvarena hrana u tankom crevu fermentiše i pretvara u toksičnu. Ovi toksični nuz-produkti koji se akumuliraju u vašim crevima apsorbuju se kroz zid creva i završavaju u krvotoku, i onog trenutka kada uđu u krvotok stupaju u kontakt sa svim ćelijama u vašem telu. Kada se to desi, sve vrste loših stvari mogu vam se desiti, kao naprimer kancer.
Ukoliko jedete kuvanu hranu, brzu hranu ili obrađenu hranu vašem telu je potrebna sva pomoć koju može da dobije. Ovakva hrana praktično ne sadrži nikakve enzime, a bez enzima, nećete biti u mogućnosti da svarite bilo koje hranljive materije.
Ukoliko se hranite samo ovom vrstom hrane pod hitno promenite svoju ishranu, jedite sirovo povrće i sveže voće kako bi ste maksimalno povećali unos enzima. Na ovaj način će te osigurati uzimanje svih potrebnih enzima koji su vam potrebni za dobro zdravlje.
Enzimi su vrlo selektivni, u smislu da svaki enzim ima svoju specifičnu namenu. Jedan enzim ne može raditi posao koji je namenjen drugom enzimu, prema tome nedostatak samo jednog od enzima može imati ozbiljne negativne posledice na vaše zdravlje.
Kao što vidite, enzimi su preko potrebni vašoj ishrani. Koliko su zapravo potrebni? Oni su prvi od radnika u vašem organizmu. Oni su katalizatori koji omogućuju mineralima i vitaminima u vašem telu da urade svoj posao. Oni su odgovorni za metaboličke funkcije. Oni su odgovorni za sam život.
Poslednja izmena: