Годишњица Церске битке

ben tara

Poznat
Poruka
7.064
...

http://de.share-your-photo.com/img/e94c6fa002.jpg

Sa patriotskim ponosom i dzentlmenskim zadovoljstvom ovaj dogadjaj se mora redovno slaviti.

I ne smije se ni na jednom drustvenom nivou "prespavati"?



http://share-your-photo.com/e94c6fa002


Годишњица Церске битке, једне од најзначајнијих победа српске војске у Првом светском рату предвођене Степом Степановићем и прве савезничке победе у том рату, обележена је у Текеришу код Лознице.
Како је јавила Радио-телевизија Србије, венце поводом 103. годишњице код спомен-костурнице „Церска битка” у Текеришу положили су потомци церских ратника, представници власти, чланови удружења ветерана, поштоваоци историје и многи други.
У част церским јунацима у недељу ће бити одржан осми Церски марш, посвећен војводи Живојину Мишићу током којег ће око 2.000 учесника пешачити од Шапца до Текериша трасом дугом 37 километара. (Бета)
 
Poslednja izmena:
Доба, и коме су Срби били народ достојан сваког поштовања.
Клањам се тој бившој Србији, и жалим што нисам у њој живео.

Da, doba kad je svijet ucio od Srbina.

I dan danas se sjecam silne emocije citajuci kako su Austrougari 3-4 dana bez prestanka bjezali put Bosne.
Znali se danas na kojem frontu je Josip Broz pucao u Srbe?
 
Ne, nisu drugo. Svi su Srbi i svi su nosili plavu uniformu i bili i na _Ceru i Kolubari i Galiciji i Alpima...gde god ih je KUK monarhija slala. To su činjenice,pa zašto bi onda deda Nenada Čanka bio različit od dede Vojislava Šešelja ili Aleksandra Vučića ili Borisa Tadića i svih ostalih koji "vuku" korene odatle?
Istorija je zabeležila mizeran broj prebega u srpsku vojsku do kraja rata.
 
Poslednja izmena:
Ne, nisu drugo. Svi su Srbi i svi su nosili plavu uniformu i bili i na _Ceru i Kolubari i Galiciji i Alpima...gde god ih je KUK monarhija slala. To su činjenice,pa zašto bi onda deda Nenada Čanka bio različit od dede Vojislava Šešelja ili Aleksandra Vučića ili Borisa Tadića i svih ostalih koji "vuku" korene odatle?
Istorija je zabeležila mizeran broj prebega u srpsku vojsku do kraja rata.


Moglo bi sad da se polemise ali nije vredno.. Nisam ja slucajno apostrofirao Nenada Canka, jer se covek razbacuje srpskim teritorijama kao da mu ih je deda ostavio u amanet.. te priznaj Kosovo, te trazi nezavisnost Vojvodine, te sve najgore o patriotizmu..

Odakle mu to ?

Niko mu ne spori pravo da se prikljuci matici jer tu pripada, ali sta je moja dedovina, a sta njegova ?

Ako je on izgubio svoju dedovinu, odakle mu pravo da krcmi moju ?
 
Слава нашим славним прецима. Угледајмо се на њихов пример.

Фортес и Тадија, ово није ни време ни место за потезање тог питања. Не баратате основним чињеницама и извлачите ствари из контекста. То је као кад би неко замерао Србима слободне Србије што су живели у миру док су остали Срби, северно, западно и јужно, још увек живели под туђинском влашћу која се местимично могла окарактерисати и као ропство. И одакле мислиш да ти вучеш корене, Фортес? Нема Србина са простора централне Србији ко међу прецима нема неког са предела западно од Дрине или северно од Дунава. Исто важи и у супротном правцу.

Понашате се као две празноглаве трачаре.
 
Poslednja izmena:
Слава нашим славним прецима. Угледајмо се на њихов пример.

Фортес и Тадија, ово није ни време ни место за потезање тог питања. Не баратате основним чињеницама и извлачите ствари из контекста. То је као кад би неко замерао Србима слободне Србије што су живели у миру док су остали Срби, северно, западно и јужно, још увек живели под туђинском влашћу која се местимично могла окарактерисати и као ропство. И одакле мислиш да ти вучеш корене, Фортес? Нема Србина са простора централне Србији ко међу прецима нема неког са предела западно од Дрине или северно од Дунава. Исто важи и у супротном правцу.

Понашате се као две празноглаве трачаре.

Moraš ispratiti diskusiju da bi mogao da izigravaš "glas razuma". Obraćaš se meni kao da sam ja hteo da istaknem učešče Srba koji su poreklom preko a upravo suprotno, već rekoh polovina ako ne i više današnjih Srba je imalo pretke koji su se silom prilika zatekli sa druge strane granice i nemoralno je isticati jednog Srbina austrougarskog vojnog obveznika kao da je on posebno rado pucao na srpsku vojsku na Ceru jer nam se njegov potomak politički ne sviđa a ne pomenuti neke druge austrougarske vojne obveznike koji su isto tako pod istom silom zakona pucali na istom frontu samo su im potomci "politički bliskiji" danas. Ako pominjemo dede i pradede onda pominjemo sve ili ne pominjemo nijednog.

Po meni nije trebalo nikoga jer tema nije o AU vojnim obveznicima 1914-1918 nego o junaštvu vojnih obveznika Kraljevine Srbije u istom periodu,samim tim izdvajanje imena predaka današnjih političara usled neslaganja sa stavovima istih je degutantno i služi samo promociji svojih političkih stavova, na stranu koliko je besmisleno jer kao što si rekao malo je onih koji danas 100 godina kasnije nisu krvno povezani sa nekim ko vodi poreklo iz krajeva pod KUK monarhijom. Ova tema je valjda zamišljena kao odavanje počasti srpskim vojnicima i slavnoj pobedi a ne poligon za žigosanje trenutnih političkih protivnika, jer ako ćemo tako onda ako je deda ili pradeda Čanak problem i može se pomenuti, pomenuće se i deda i pradeda Šešelj čiji je potomak po meni milion puta veći štetočina po srpske interese od ovog prvopomenutog, a onda se možda neko seti i pradede Vučića od Bugojna itd,itd....i tako temu pretvorimo u nešto sasvim drugo od onoga kako je zamišljena i trebala da bude.
 
Moraš ispratiti diskusiju da bi mogao da izigravaš "glas razuma". Obraćaš se meni kao da sam ja hteo da istaknem učešče Srba koji su poreklom preko a upravo suprotno, već rekoh polovina ako ne i više današnjih Srba je imalo pretke koji su se silom prilika zatekli sa druge strane granice i nemoralno je isticati jednog Srbina austrougarskog vojnog obveznika kao da je on posebno rado pucao na srpsku vojsku na Ceru jer nam se njegov potomak politički ne sviđa a ne pomenuti neke druge austrougarske vojne obveznike koji su isto tako pod istom silom zakona pucali na istom frontu samo su im potomci "politički bliskiji" danas. Ako pominjemo dede i pradede onda pominjemo sve ili ne pominjemo nijednog.

Po meni nije trebalo nikoga jer tema nije o AU vojnim obveznicima 1914-1918 nego o junaštvu vojnih obveznika Kraljevine Srbije u istom periodu,samim tim izdvajanje imena predaka današnjih političara usled neslaganja sa stavovima istih je degutantno i služi samo promociji svojih političkih stavova, na stranu koliko je besmisleno jer kao što si rekao malo je onih koji danas 100 godina kasnije nisu krvno povezani sa nekim ko vodi poreklo iz krajeva pod KUK monarhijom. Ova tema je valjda zamišljena kao odavanje počasti srpskim vojnicima i slavnoj pobedi a ne poligon za žigosanje trenutnih političkih protivnika, jer ako ćemo tako onda ako je deda ili pradeda Čanak problem i može se pomenuti, pomenuće se i deda i pradeda Šešelj čiji je potomak po meni milion puta veći štetočina po srpske interese od ovog prvopomenutog, a onda se možda neko seti i pradede Vučića od Bugojna itd,itd....i tako temu pretvorimo u nešto sasvim drugo od onoga kako je zamišljena i trebala da bude.
То стоји, колега, с тим што се Чанак ипак разликује од потомака већине других аустроугарских војних обвезника српске крви. И Тито је поменут управо зато што се он својим учешћем поносио, а не зато што је силом прилика учествовао. Зато је твој допринос скретању пажње са одавања поште јунаштву војних обвезника Краљевине Србије далеко већи него Тадијин. Ниси на форуму од јуче. Могао си предвидети акву ће реакцију твој одговор изазвати.

И тако, један Јеврејин отвори тему у част славне српске победе (у којој нису учествовали само православни Срби), а онда је двојица Срба упропасте. Ништа чудно, нажалост.
 
Poslednja izmena:
I Šešelj se izvinite razlikuje,i Vučić...sve zavisi iz kog ugla se posmatra doprinos istih i sa kojih ideoloških pozicija,mada mi i dalje nije jasno kakve veze imaju neki lički ili bosanski seljaci iz 1914 sa "dostignućima" njihovih praunuka danas,ali ako hoćete tako ok. Dakle ili svi ili niko,pa kako god želite da diskusija ide. I nisam ja počeo sa citiranjem imenima, samim tim moje učešće ovde jeste reakcija a ne povod.
 
Vojvoda Stepa Stepanović (1856‐1929) 4.jpg

Vojvoda Stepa Stepanović (1856‐1929)
Pobednik sa Cera i čovek iz naroda

Srpski general i vojvoda Stepa Stepanovic pobednik Cerske bitke20. avgusta 1914 godine odigrala se Cerska bitka. Pobeda srpske vojske u ovoj bici bila je ujedno i prva pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu. Pobednički venac ove bitke najvećim delom pripada II srpskoj armiji pod komandom đenerala Stepe Stepanovića, koji je zbog toga unapređen u čin vojvode

- - - - - - - - - -

Cerska bitka

Početak I svetskog rata, Stepu je zatekao na mestu zastupnika načelnika štaba Vrhovne komande srpske vojske. Tu dužnost obavljao je umesto vojvode Putnika koji je bio na banjskom lečenju u Austriji, gde je po objavi rata neko vreme prisilno zadržan. Čim je dobio depešu o događajima u Sarajevu, na Vidovdan 1914, Stepa je predosetio šta se iz roga može izroditi: „To ništa ne valja. Daj Bože da Austrija ne baci krivicu na nas. Ako to bude, imaćemo strašan rat, možda evropski, ili još gore, a mi se nismo još ni odmorili, a o spremi da i ne govorimo.“ Veliki trud je Stepa uložio da uspešpno izvrši mobilizaciju i razmeštaj srpske vojske. Po povratku vojvode Putnika u otadžbinu, Stepa je ponovo preuzeo komandu nad 2. armijom i krenuo u susret austrougarskim trupama na Drini.

U ranu zoru 12. avgusta 1914, 5. austrougarska armija počela je da nadire preko Drine u Srbiju. Austrougari su hteli da poraze Srbe do 18. avgusta, rođendana cara Franje Josifa, da mu za rođendan poklone nepokornu srpsku Kraljevinu. Iako malobrojnija 3. srpska armija pod komandom đenerala Pavla Jurišića Šturma i četnici Voje Tankosića usporavali su neprijateljsko nadiranje nebili omogućili ostatku srpske vojske da se pregrupiše.

Presudnu ulogu u Cerskoj bici odigrala je, ipak, Stepina 2. armija. Ona je u majstorski izvedenom marš‐manevru izbila na položaje na planini Cer i otpočela bitku koja je trajala od 16. do 20. avgusta. U svakom trenutku bitke Stepa se nalazio na onim položajima na kojima je bio najpotrebniji. Po potrebi je podsticao, bodrio, hrabrio, hvalio, ali i kudio i prekorevao svoje oficire. Ličnom intervencijom povratio je poljuljani moral destkovanim srpskim trupama i zaveo red u premorenim jedinicama. Druga armija odnel aje veličanstvenu pobedu, prvu savezničku pobedu u velikom ratu i tako podugla samopouzdanje srpske vojske i čitavog naroda, kao i ugled Srbije kod saveznika i u svetu. Do 24. avgusta oslobođen je i Šabac i na srpskom tlu, osim zarobljenih austorugarskih vojnika, više nije bilo neprijatelja. U svojoj naredbi vojnicima, tim povodom, Stepa je zapisao: „Sveta zemlja naše otadžbine očišćena je od neprijatelja, a krvlju njegovom zalivena su ona mesta koja je svojom poganom nogom oskrnavio… Slava cerskim junacima!“ Za lične zasluge u cerskoj pobedi Stepa je unapređen u čin vojvode, najviši čin u srpskoj vojsci.

Ostala je zabeležena anegdota da je vojvoda, gledajući austrougarske vojnike kakao se ubrzano povlače preko Drine u Bosnu, a srpska vojska, i pored svog truda, u gonjenju ne uspeva da ih sustigne, rekao oficirima iz štaba: „Vidite kakao je teško ratovati protiv Švaba. Kad beži nemož‘ ga stići.“:D

Na pitanja novinara o njegovom uspehu u Cerskoj bici Vojvoda je odgovorio: „Nemate šta da pišete. Sve što se uradilo uradili su oficiri i vojnici moje armije. Oni su najviše doprineli da se neprijatelj potuče i zemlja oslobodi. Kad baš hoćete da nešto napišete za te engleske i francuske novine, eto to napišite.“
 
Poslednja izmena:
Vojvoda Stepa Stepanović (1856‐1929).jpg

Oslobodilac Sarajeva

Posle uspešnog proboja Solunskog fronta i oslobođenja Srbije, Stepina 2. armija imala je tu čast da prva uđe u Sarajevo. Sarajlije su Vojvodu i njegovu vojsku dočekali s radošću, priredivši im veličanstven doček 17. novembra 1918.g. Odbivši da bude smešten u raskošnim odajama koje su mu ponudili, Stepa se sa štabom smestio u skromne prostorije po svom izboru. U govoru koji je održao Sarajlijama, između ostalog je rekao: „Neka vas ime jedne od drugih nikada ne otuđi, jer vi ste krv jedne krvi i kost jedne kosti. Neka vas vera ne razdvaja, jer Bog je samo jedan.“ Poslednju godinu svoje službe Stepa je proveo u Sarajevu kao komandant 2. armije i sarajevske vojne oblasti. Zavoleo je taj grad i sa setom ga se sećao do kraja života. Sarajlije su ga proglasile za svog počasnog građanina.

U čast vojvode Stepe, oslobodioca i počasnog građanina Sarajeva, čuveni pesnik Aleksa Šantić napisao je pesmu „Pozdrav Vojvodi Stepi“. U poslednjoj strofi Šantić veli:

„Blago tebi! Večno sa Miroča bela

Pevaće te vila uz borovlje davno,

Jer si ti, kô pesmu herojskijeh dela,

Na zvezdama ime urezao slavno.

I svi naši pozni naraštaji krasni

Gledaće na zvezde s vatrom srca lepa,

I čitati pesmu s kola zvezda jasni’
 

Back
Top