Intelektualni rasizam Saskije Pronk Tiethoff

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.441
wA9wdcL.jpg

Saskia Pronk Tiethoff

Na ovoj temi ćemo videti nacionallističku ostrašćenost i slovenofobiju gospođe Saskije Pronk Tiethof na konkretnim primerima iz njene, kako ćemo videti, nestručne i navijačke knjige.

Njena knjiga koju je u dahu napisala, knjiga o etimološkim sudovima za kakve je ozbiljnim autorima potreban životni i radni vek, u Saskijinom opusu nastala je po samom svršetku njenih studija, kao "turbo disertacija".

U svojoj knjizi Saskija tendenciozno odbacje i ismeva sve predloge slavista 20. veka koji predlažu da su neke reči Germani usvojili od Slovena; štaviše, uvodi čitav niz slovenskih korenova koje proglašava germanskim pozajmljenica u praslovenskom jeziku.

Počećemo sa pojedinačnim primerima nekorektnosti u njenoj knjizi, da bismo kroz dogledno vreme dali sintezu u vidu potvrde i dokaza iznetih teza.

1. Saskia Pronk Tiethoff: Voće je germanska reč
yzQeAV4.jpg


Dakle, slovenskoj reči ovoće pretpostavlja se krajnje neubedljiv germanski koren koji ima neznatne fonološke veze sa slovenskom reči.

Istina je međutim, drugačija, jer slovenska reč ovoće, od koje nastaje reč voće, dolazi od slovenske reči vosak, voštan, a odatle obvošte, tj. obvoće u značenju ploda koji je obavijen voskom.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Окушала се као језикословац и очигледно јој не иде. Време је да пригрли позив људског Sparschäler-а.

Писање: Да ли у Немачкој постоји естетска стоматологија? (мало испод појаса, признајем)
 
Poslednja izmena:
Окушала се као језикословац и очигледно јој не иде. Време је да пригрли позив људског Sparschäler-а.

Писање: Да ли у Немачкој постоји естетска стоматологија? (мало испод појаса, признајем)

Естетска стоматологија испод појаса... :hahaha:
Уххх... Ниси нормалан, оплаках ово! :rotf:

(Не би боље ни намјерно. ;))
 
Samo ne spomenu da bar 20 posto njih ima slovensku genetiku.

Ovde ću se baviti isključivo razotkrivanjem odsustva lingvističke argumentacije a prisustva rasističke retorike u knjizi dotične Saskije Pronk Tiethoff. Molim kolege da najslobodnije iznose svoja zapažanja u lingvističkoj sferi ali da ne unižavaju ozbiljnost ovog problema opaskama na lični račun bilo koga. :hvala:
 
2. Saskia Pronk Tiethoff greši u glasovnim promenama

Evo eklatantnog primera Saskijine nestručnosti, gde dotična autorka pada na glasovnim promenama:

HMGwsoN.png
ISQITO3.png



Saskia Pronk-Tiethoff - The Germanic Loanwords in Proto-Slavic, 2013, 77-78


Slovenska reč *bljudo "tanjir, trpeza" (od praslovenskog *bew'da > prasl. *bjawda) ne može se izvesti iz gotskog korena kako tvrdi Saskija Pronk ("The donor language of the borrowing into Slavic is likely to be Gothic") jer gotsko biuþs, u genitivu jednine biudis ("trpeza") dalo bi slovensko **bljьdo a ne *bljudo. Reč koja bi eventualno mogla dati slovensko *bljudo morala bi biti predgotska reč.

Daćemo i isečke iz Saskijine knjige u kojoj se vidi njen navijački temperament na ivici govora mržnje i pristrasnost koja na ovom nivou i na ovaj način prikrivena ima dalekosežne i duboke rasističke posledice.
 
Poslednja izmena:
Tendencioznost je ovde veoma očigledna. Na primer, Saskia dosledno pominje "germanske narode" i "germanske jezike" s jedne i "Slovene" odnosno "slovenski jezik", u jednini, s druge strane čime implicira skorost postanka Slovena, diferencijacije naroda i jezika i njihovog dolaska u Evropu u odnosu na Germane koji su, prema Saskiji, budući supstancijalno stariji narod, već diferencirani na narode i jezike. Paralelne su tendencije da se Sloveni što više potisnu ka istoku te da se slovenski jezik čak do devetog veka smatra jednim jezikom čime se implicira relativno mala teritorija na kojoj su Sloveni do tog doba, ili nedavno pre tog doba, boravili.

Saskia: "Već je u Uvodu rečeno da sadašnji rad ima dvojak cilj. Prvo, namerava da pruži ažurirani (kvantitativno uvećani, prim. Mrkalj) pregled reči koje treba smatrati germanskim pozajmljenicama u Praslovenskom".

Na strani 27, Saskia nam otkriva ciljeve svoga rada:

"U odeljku 4.1.4 pokazaćemo da "hipoteza Visla/Odra" nije izgledna i da domovina Slovena verovatno mora biti locirana istočnije, u severnim i severoistočnim obroncima Karpatskih planina, gde su Sloveni ostali van dosega germanskih naroda sve do trećeg veka, kada su po prvi put došli u dodir sa Gotima.

Budući da se prvi kontakti između govorilaca slovenskog i germanskih jezika moraju datirati nakon raspada protogermanskog (up. § 4.1) protoslovenske pozajmljenice u protogermanski ne mogu doći u obzir.

Iako se ne može sa sigurnošću odbaciti da su germanski jezici preuzeli pozajmljenice iz slovenskog, one mora da su ili pozajmljenice u gotski ili pozajemljenice u zapadnogermanske jezike/dijalekte (up. § 4.4).

Martinov pokušava da dokaže podjednak broj pozajmljenica u oba smera i kritikuje učenjake koji smatraju da su germanski jezici ostavili više pozajmljenica u slovenskom nego obrnuto. Ne samo Martinov, već i Golomb (1991: 355, vidi dole) raspravlja protiv ideje o kulturnoj hegemoniji germanskih naroda nad Slovenima u razdoblju ranog srednjeg veka. Međutim, nivo tehnološkog razvoja germanskih naroda značajno je povišen kroz njihove dugotrajne kontakte sa Rimskim Carstvom, čime se može veoma dobro objasniti veći broj germanskih pozajmljenica u slovenskom nego vece versa (up. § 4.4)."

Strana 29: "U poglavlju 4, razmatraću savremena istraživanja o domovinama Slovena i Germanskih naroda i indikacije koje ovo daje za dataciju i lokaciju najranijih kontakata između slovenskih i germanskih plemena. Ispostaviće se da nema osnova za pretpostavljeno postojenje protogermanskih pozajmljenica u protoslovenskom jer su germanska i slovenska domovina bile međusobno predaleko locirane. Budući da je protoslovenski održao jezičko jedinstvo do ranog devetog veka, Kiparski je u pravu kada zapadnogermanskim pozajmljenicama daje istaknuto mesto u korpusu germanskih pozajmljenica u protoslovenski."
 
Tisuća (tisaća, tiseća)

Pogledajmo kako izgleda zvanično priznanje engleske etimologije da je jedna germanska reč "baltoslovenskog" porekla:


thousand (adj.)

Old English þusend, from Proto-Germanic *thusundi (source also of Old Frisian thusend, Dutch duizend, Old High German dusunt, German tausend, Old Norse þusund, Gothic þusundi).
Related to words in Balto-Slavic (Lithuanian tūkstantis, Old Church Slavonic tysashta, Polish tysiąc, Russian tysiacha, Czech tisic), and probably ultimately a compound with indefinite meaning "great multitude, several hundred," literally "swollen-hundred," with first element from PIE root *teue- "to swell," second element from PIE root *dekm- "ten."
Used to translate Greek khilias, Latin mille, hence the refinement into the precise modern meaning. There was no general Indo-European word for "thousand." :zelenko2:
 
Poslednja izmena:
На то се нисам осврнуо јер није имало везе с темом.

Уместо што пишеш самохвалоспеве могао си проверити јесу ли твоја тумачења вероватна и потражити је ли ко писао о пореклу речи бадањ. Овако напамет, знам да се о том може читати у трећој свесци Етимолошкога речника српскога језика, ЭССЯ III и књизи The Germanic Loanwords in Proto-Slavic.

Речи бадањ и глаголи бости, бадати не могу бити истога корена. Бадањ, како сам показао, потиче од основе *bъdьnj- с тврдим коренским полугласом. С друге стране, превојне празнине основе глагола бости, бодати нема у словенским и балтичким језицима (у потоњим постоји пунина bed-), а када би постојала имала би облик с меким полугласом *bьd- (упоредити стсл. превоје бер-, бор-, бьр- у берѫ, съборъ, бьрати).

Што се тиче даље етимологије бадња, поставићу Саскијин кратки преглед јер знам колико је не волеш z:lol: :

4KbXPB4.png

DG3AjP1.png

Vg9e5jc.png


Saskia Pronk-Tiethoff - The Germanic Loanwords in Proto-Slavic, 2013, 150-152

Iz mog pristupa je jasno da su germanske reči nem. baden (Badezimmer, Bademantel) i eng. bathe, bath te italijanska reč bagnare, il bagno, postale od srpske reči badanj:


Banja, badanj


Banja ne dolazi od italijanskog bagno nego italijansko bagno, bagnare dolazi od našeg banja, koje dolazi od badnja ili badanj (kada, korito) što dolazi od glagola bosti, badati u značenju tehnološkog postupka dubljenja kojim su se korita pravila. Od tog zanata danas su nam ostala prezimena Badnjar i Badnjarević prema zanatu kojim su se bavili upravo proizvođači korita:

drveno-korito-slika-506920.jpg

Badanj - Badnja

-
 
Sada ćemo pokazati kako je nemačka reč Arbeit [arbait] ("rad") postala od srpske reči rabota ("rad").

Nemačka reč Arbeit nastaje pseudotezom (ovde umesto opterećenog sinonima metateza) od polazne reči rabota ("rad", "težak rad"), a ne obratno kako to bečko-berlinska ideološka znanost propoveda.

Kako to znamo?

1. Tvrdnja se uklapa u pravilnik prema kojem slovenske, fonološki naprednije, naglasne početne konsonantske grupe okolni nesloveni prilagođavaju svojem inferiornom fonološkom aparatu pseudotezom i vokalizacijom. Tome je tako jer je prvobitni oblik bio *rbota i nesloveeni, u ovom slučaju Nemci, dodaju vokal a ispred slovenekog *rbota.

2. Reč rabota sastavljena je od dve slovenske reči.

3. Reč rabota sadrži slovensku reč rab, što znači rob, tj. radnik ili težak.

4. Reč rabota sadrži slovenski sufiks -ot(a).

5. Prva reč od koje se reč rabota sastoji (rab) etimološko-semantički se podudara sa izvedenicom rabota.

6. Vidimo da slovenska reč rabota gradi slovensko etimološko gnezdo.

7. Reč Arbeit nema drugog značenja sem u vezi sa slovenskom rečju rabota i njenom gore prikazanom raščlanom.
 
1. Tvrdnja se uklapa u pravilnik prema kojem slověnske, fonološki naprědnije naglasne početne konsonantske grupe okolni neslověni prilagođavaju svojem inferiornom fonološkom aparatu pseudotezom i vokalizacijom.
Забога, фонолошки системи не могу бити "напреднији" или "инфериорнији". Ова твоја реченица показује да је твоје оптуживање за расизам најобичнија пројекција.

Tome je tako jer je prvobitni oblik bio *rbota
Нема доказа за твоју тврдњу, знамо да такве сугласничке скупине нису могле постојати у прасловенском језику.
Докази нам говоре да јужнословенска rabota и севернословенска robota потичу од прасловенскога облика *arbatā. Почетни затворени слог праоблика уклоњен је метатезом ликвида (*arbatā > rabatā). У западним и источнословенским говорима чувала се краткоћа метатезиранога самогласника ако акценат није био акутски, у јужнословенским говорима метатезирани самогласник увек се дужи (*arbatā > rabatā > rābatā), а општесловенска променa краткога /*a/ у /о/ даје у источним и западним говорима савремено robota, а у јужним rabota.

Khd5uiu.png

George Y. Shevelov: A Prehistory of Slavic - The Historical Phonology of Common Slavic, Heidelberg 1964, 392.

i neslověeni, u ovom slučaju Němci, dodaju vokal a ispred sloveněkog *rbota.
Нема доказа за ову тврдњу. Уједно, заиста је невероватно да су словенске речи у свим несловенским језицима прилагођаване свим тим различитим гласовним системима на исти начин. Твоја тврдња заправо је извртање чињенице да у свим другим индоевропским језицима налазимо изворне скупине са затвореним слогом које су преобликоване у словенским језицима, те извртање чињенице да све ране словенске позајмњенице у несловенским језицма показују старије стање пре деловања метатезе.

7. Rěč Arbeit nema drugog značenja sem u vezi sa slověnskom rěčju rabota i njenom gorě prikazanom raščlanom.

Најпре, постојање етимолошкога гнезда не значи да је етимон домаћег порекла, нити његово одсудство значи да је етимон страног порекла.
Но, етимолошко гнездо ипак постоји у германским језицима. У старовисоконемачком налазимо arbi, erbi 'наследство' (Erbe у савременом немачком), као и arbeo, erbeo (савремено Erbe) 'наследник', а обе речи имају когнате у другим германским језицима. У старонордијском налазимо именицу arfr 'во' која је потпуни когнат прасловенскога словенских рабъ и робъ потеклих од *arbu. Когнати других индоевропских језика нам даље потврђују тачност реконструкције, нпр. јерменско orb 'сироче (као именица), пуст, напуштен (као придев)', латинско orbus 'сироче, без деце, бити без нечега', грчко ὀρφανός 'сироче, без деце' , хетитско herp 'одвојити се, придружити се другима' санскритско arbha 'дете (као именица), мало, небитно (као придев)'. Такође је изгледно и прихваћено тумачење да је индоевропска реч ушла у праугрофински језик те је наслеђена као финско orpo 'сироче' и мађарско árva 'сироче'.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Забога, фонолошки системи не могу бити "напреднији" или "инфериорнији". Ова твоја 'а ла наци' реченица показује да је твоје оптуживање за расизам најобичнија пројекција.


Нема доказа за твоју тврдњу, знамо да такве сугласничке скупине нису могле постојати у прасловенском језику.
Докази нам говоре да јужнословенска rabota и севернословенска robota потичу од прасловенскога облика *arbatā. Почетни затворени слог праоблика уклоњен је метатезом ликвида (*arbatā > rabatā). У западним и источнословенским говорима чувала се краткоћа метатезиранога самогласника ако акценат није био акутски, у јужнословенским говорима метатезирани самогласник увек се дужи (*arbatā > rabatā > rābatā), а општесловенска променa краткога /*a/ у /о/ даје у источним и западним говорима савремено robota, а у јужним rabota.

Khd5uiu.png

George Y. Shevelov: A Prehistory of Slavic - The Historical Phonology of Common Slavic, Heidelberg 1964, 392.


Нема доказа за ову тврдњу. Уједно, заиста је невероватно да су словенске речи у свим несловенским језицима прилагођаване свим тим различитим гласовним системима на исти начин. Твоја тврдња заправо је извртање чињенице да у свим другим индоевропским језицима налазимо изворне скупине са затвореним слогом које су преобликоване у словенским језицима, те извртање чињенице да све ране словенске позајмњенице у несловенским језицма показују старије стање пре деловања метатезе.



Најпре, постојање етимолошкога гнезда не значи да је етимон домаћег порекла, нити његово одсудство значи да је етимон страног порекла.
Но, етимолошко гнездо ипак постоји у германским језицима. У старовисоконемачком налазимо arbi, erbi 'наследство' (Erbe у савременом немачком), као и arbeo, erbeo (савремено Erbe) 'наследник', а обе речи имају когнате у другим германским језицима. У старонордијском налазимо именицу arfr 'во' која је потпуни когнат прасловенскога словенских рабъ и робъ потеклих од *arbu. Когнати других индоевропских језика нам даље потврђују тачност реконструкције, нпр. јерменско orb 'сироче (као именица), пуст, напуштен (као придев)', латинско orbus 'сироче, без деце, бити без нечега', грчко ὀρφανός 'сироче, без деце' , хетитско herp 'одвојити се, придружити се другима' санскритско arbha 'дете (као именица), мало, небитно (као придев)'. Такође је изгледно и прихваћено тумачење да је индоевропска реч ушла у праугрофински језик те је наслеђена као финско orpo 'сироче' и мађарско árva 'сироче'.
Zašto se mešaš u nešto što ne razumeš iako ti je deset puta objašnjeno. Shvatanje zahteva logičko mišljenje, a ti ga do sada nisi pokazao.

Evo, na primer, ti kažeš: "заиста је невероватно да су словенске речи у свим несловенским језицима прилагођаване свим тим различитим гласовним системима на исти начин". To je logički veoma moguće ako znamo (1) da su Sloveni/Srbi bili Indijanci Evrope, zauzimali gotovo ceo kontinent te tako dolazili u kontakt sa relativno mnogo inojezičkih grupa i (2) da je slovenski/srpski jezik bio fonetski/fonološki specifičan u odnosu na sve ostale jezike, dovoljno jednom jedinom karakteristikom, u kom slučaju je sasvim logično da se različiti jezici pri nailasku na za njih teške ili nauobičajene početnonaglasne konsonantske grupe pri usvajanju srpskih reči dovijaju razrešenjem tog problema na slične ili manje slične načine (negde pseudotezom, negde pleofonijom, negde vokalizacijom i sl.).

Drugi primer - fonetski superiorniji jezik je srpski u odnosu na engleski jer više od pola Srba je u stanju engleski da savlada bez akcenta, dok ni jedan jedini Englez nije u stanju srpski da nauči bez akcenta. To je politički nekorektna činjenica (zato je nema u tvojim bečko-berlinskim udžbenicima), ali činjenica. :) O ovome mogu da elaboriram nadugačko i ako si zainteresovan otvoriću posebnu temu gde ćemo doći do motoričkih obrazaca u Broca zoni moždane kore i videti razvojni (ne genetski, kako si pokušao ozlojeđen da imputiraš optužujući me ni manje ni više nego za nacizam) supstrat. Više puta sam ti do sada govorio o fonološkim "navikama", a ne genima. Razmisli malo.



Da ne gubim dalje vreme na "arbi, erbi 'наследство'...", moj savet tebi ostaje isti: razmisli malo.
 
Poslednja izmena:
Уместо да одговориш на аргументе и примедбе, ти своје непотркепљене тврдње покушаваш поткрепити другим непотркепљеним тврдњама :klap:
To je logički veoma moguće ako znamo (1) da su Slověni/Srbi bili Indijanci Evrope, zauzimali gotovo cěo kontinent te tako dolazili u kontakt sa relativno mnogo inojezičkih grupa i (2)
За такво нешто нема доказа. Докази нам говоре да су се Словени доселили на ове просторе.
da je slověnski/srpski jezik bio fonetski/fonološki specifičan u odnosu na sve ostale jezike
Као и сваки језик у односу на друге, па и дијалекти једнога језика међусобно.

je sasvim logično da se različiti jezici pri nailasku na za njih teške ili nauobičajene početnonaglasne konsonantske grupe pri usvajanju srpskih rěči dovijaju razrěšenjem tog problema na slične ili manje slične načine (něgde pseudotezom, něgde pleofonijom, něgde vokalizacijom i sl.).
Прилагођавање преузетих речи фонологији језика примаоца је универзална и очекивана појава. Но, нема доказа за гласовне скупине које тврдиш да су постојале у прасловенском језику, нити има доказа за законитости које тврдиш да су деловале при преузимању словенских речи у друге језике.

Da ne gubim dalje vrěme na "arbi, erbi 'наследство'..."
Само тако бежи од аргумената.
 
Уместо да одговориш на аргументе и примедбе, ти своје непотркепљене тврдње покушаваш поткрепити другим непотркепљеним тврдњама :klap:

За такво нешто нема доказа. Докази нам говоре да су се Словени доселили на ове просторе.

Као и сваки језик у односу на друге, па и дијалекти једнога језика међусобно.

Прилагођавање преузетих речи фонологији језика примаоца је универзална и очекивана појава. Но, нема доказа за гласовне скупине које тврдиш да су постојале у прасловенском језику, нити има доказа за законитости које тврдиш да су деловале при преузимању словенских речи у друге језике.


Само тако бежи од аргумената.
Zašto nisi pokušao da razmisliš malo?
 
Промене значења речи нису непозната појава. Тако је и изворно значење словенскога роб вероватно било 'сироче, дете', узевши у обзир значење већине ИЕ когната словенскога роб, те и чињенице да у дијалектима налазимо значење 'дете' и да се од истога корена граде речи које значе 'дете' (нпр. староруско робя, робенок 'дете, детењце', савремено руско ребёнок 'дете', чешко robě 'беба, мало дете). Тако је и значење оних германских речи могло од 'сироче' преко 'дете' доћи до 'наследник' (исто значење налазимо и у келтским језицима).
 
Промене значења речи нису непозната појава. Тако је и изворно значење словенскога роб вероватно било 'сироче, дете', узевши у обзир значење већине ИЕ когната словенскога роб, те и чињенице да у дијалектима налазимо значење 'дете' и да се од истога корена граде речи које значе 'дете' (нпр. староруско робя, робенок 'дете, детењце', савремено руско ребёнок 'дете', чешко robe 'беба, мало дете). Тако је и значење оних германских речи могло од 'сироче' преко 'дете' доћи до 'наследник' (исто значење налазимо и у келтским језицима).

A sada izaberi nekoliko nasumičnih parova reči i ja ću ti ih sve dovesti u semantičku vezu.
 
No, da vidimo ko su Saskijini uzori i čiji rad ona (na ideološkom planu) nastavlja.

Knut Knutsson, "Hitlerov etimolog zadužen za slovensko pitanje", Saskijin komentar.

The words that Knutsson considers to be certain Germanic loanwords, are: PSl. *bersky ‘peach, apricot’, *bruky ‘wild cabbage (Brassica oleracea), turnip (Brassica napobrassica)’, *draty/drety ‘string, waxed end’, *kony ‘jug’, *kruky ‘crutch, stick’, *lagy ‘bottle, cask’ (cf. §5.3), *lany ‘(shipping) rope’, *laty ‘slat, strip of wood’, *liny ‘(shipping) rope’, *listy/*lišty ‘edge, border’, *nuny ‘nun’, *pany ‘pan’, *peky ‘casserole’, *raty ‘rat’, *riny ‘trench, gutter’, *ruky ‘several plants, e.g., Hedge mustard (Sisymbrium officinale)’, *ruty ‘several plants, e.g., Common rue (Ruta graveolens)’, *skaly ‘scales; basin’, *stǫdy ‘tub’. With the exception of *lagy, most of these loanwords have been borrowed after the disintegration of Proto-Slavic, and only into the Slavic languages that bordered on the German language area (West Slavic and Slovene); Knutsson himself dates the borrowing of these words after 850 (1929: 24).145 The words that, according to Knutsson, have been borrowed from Germanic before about 850, are: *męty ‘mint’ (cf. §6.1), *mъrky ‘carrot’ (cf. §6.3), *orky ‘box’ (cf. §5.2), *pigy ‘fig, quince’ (cf. §6.2, fn. 115), *plosky ‘bottle’, *redьky/*rьdьky ‘radish, Raphanus sativus’ (cf. §5.4). Knutsson then discusses the words that have been regarded as loanwords from pre-Gothic or Gothic and concludes that these also rather stem from West Germanic: *bordy ‘(battle) axe, bearded axe’ (cf. §1.1), *bъči ‘vat, vessel’ (cf. §6.1), *buky ‘beech(nut); ‘letter, book’ (cf. §5.2), *cьrky ‘church’ (cf. §5.3), *koty ‘anchor’, *smoky ‘fig (tree)’ (cf. §6.2) (1929: 65). The solution proposed by Knutsson is not very attractive because it implies a matter of chance and does not satisfactory explain why certain feminine words became ū-stems, while others followed the more expected ā-stem declination. This theory does not explain how the Romance loanwords or the later German loanwords came to have joined the ū-stem flexion either.​
Iako ih izrikom kritikuje, Saskija, međutim, usvaja Knutssonove predloge, svojom ćurećom ali ostrašćenom mudrošću. Da vidimo...​
3. Saskia Pronk Tiethoff: *Lany (brodsko uže) je germanska reč
Mi ovde vidimo da je *lany dobijeno od reči lan, baš kao što se brodska užad dobija od lanenih vlakana, a lan je čista slovenska/srpska reč.​
prasl. *lьnъ (stsl. lьnenъ, rus. lën, polj. len), lit.mn〉 linai​
571059
Uže od lana​
571062
Koparativni prikaz: konop od konoplje i lani od lana.​
Kada je reč o poljoprivrednoj terminologiji, utvrdili smo dominaciju slovenskog vokabulara, a tu nas podržava i autoritet kao što je Mario Alinei.​
 
Poslednja izmena:
4. Saskia Pronk Tiethoff: *Koty (kotva, sidro) je germanska reč

Ovde možemo izneti autorsko opažanje da se rkotva ("*koty") izvodi iz slovenskog/srpskog glagola kačiti.

A možemo videti kako je fragilno razmišljanje domaćih etimologa u službi bečko-berlinske ideološke paradigme:
prasl. *koty, G *kotъve (rus. kótva, polj. kotew) ? ≃ *kotъ: mačka

... koji sidro povezuju s mačjim kandžama, verovatno pod utiscima crtaća Toma i Džerija.
 
Kakve veze ima germaska odeća (Robe, robe) sa paljčkom (nem. rauben, Rauber, engl. robe, robber, robbery)? :think:

Evo kako su antički Srbi proizvodnjom odeće (od konoplje, lana, vune) uveli reč ROBA u romanske jezike.

Znamo da reč roba označava (1) proizvod rabote, ali i (2) odeću.


rȍba ž 〈G mn rȏbā〉

1. materijalni proizvod ljudskoga rada namijenjen tržištu, predmet trgovine [metarska roba; suhomesnata roba; tekstilna roba]
2. razg. a. odjevni predmeti; odjeća b. proizvod tkanja; tkanina
tal. robba ≃ njem. Robe: haljina ← fr. robe

robe (n.)"long, loose outer garment," late 13c., from Old French robe "long, loose outer garment" (12c.), from a Germanic source (compare Old High German rouba "vestments"), from West Germanic *raubo "booty" (cognate with Old High German roub "robbery, breakage"), which also yielded rob (v.).

Presumably the notion is of garments taken from the enemy as spoils, and the Old French word had a secondary sense of "plunder, booty," while Germanic cognates had both senses; as in Old English reaf "plunder, booty, spoil; garment, armor, vestment." Meaning "dressing gown" is from 1854. Metonymic sense of "the legal profession" is attested from 1640s.


79961b.png



7991ab.png



https://en.wiktionary.org/wiki/roba#Etymology_1

Rába,
raba'
Rąba


Budući da smo dokazali kako je nemačko Arbeit došlo metatezom od srpskog rabota, ovde vidimo drugi pojam istog srpskog korena (rab, rob) koji je usvojen u sve romanske i germanske jezike, preko latinskog, ovaj put u nemetateziranom, srpskom, originalnom obliku - roba. Reč dolazi od slovenskog naziva za proizvod; roba = "ono što je rabotano", a po najčešćem slovenskom izvoznom artiku, tkanini ili odeći (od konoplje, lana ili vune) naziv roba se kod Romana uopštava za odeću, a kod Germana, preko francuskog, za haljine.

italijanski: roba (materijal, stvar)
španski: ropa (odeća)
francuski: robe (haljina)

nemački: Robe (haljina, ogrtač, mantil)
engleski: robe (haljina, ogrtač, mantija)

Na sve ovo dodajemo i glagol robiti, orobiti (nem. rauben, Rauber, engl. robe, robber, robbery), kao i reč vrabac, koja dolazi od starijeg vorobac (pljačkaš).


ròbiti (koga, što) nesvrš.prez. -īm, pril. sad. ròbēći, gl. im. ròbljēnje〉
pljačkati (doslovno i preneseno) [robiti banke; robiti kupce]
Etimologija
✧ vidi rȍb

oròbiti (koga, što) svrš.prez. òrobīm, pril. pr. -īvši, prid. trp. òrobljen〉
opljačkati, poharati
Etimologija
✧ o (b)- + v. roba

rob (v.)

late 12c., from Old French rober "rob, steal, pillage, ransack, rape," from West Germanic *rauba "booty" (source also of Old High German roubon "to rob," roub "spoil, plunder;" Old English reafian, source of the reave in bereave), from Proto-Germanic *raubon "to rob," from PIE *runp- "to break" (see corrupt (adj.)).

robber (n.)

late 12c., from Anglo-French robbere, Old French robeor, agent noun from rober (see rob). Robber baron in the "corrupt, greedy financier" sense is attested from 1870s, from a comparison of Gilded Age capitalists to medieval European warlords.

robbery (n.)
c. 1200, from Old French roberie "robbery, theft," from rober "to rob" (see rob).

Dakle, mi vidimo da jedino slovenska semantika objašnjava etimologiju ovih germanskih pojmova: robiti ili orobiti znači "uzeti robu", "oteti robu", "steći robu otimanjem", te tako slovenska reč roba semantički povezuje engleske reči robe (ogrtač) i to robe (pljačkati). Na ovaj način mi vidimo da je slovenska reč usvojena u germanske jezike jer jedino izvorno slovensko značenje roba = "proizvod rabote" povezuje odeću (robe, Robe) sa pljačkom i pljačkašima (robbery, robber; Raub, Räuber).

Pozdrav za Saksiju. :aha2:
 

Back
Top