Kakve veze ima germaska odeća (Robe, robe) sa paljčkom (nem. rauben, Rauber, engl. robe, robber, robbery)?
Evo kako su antički Srbi proizvodnjom odeće (od konoplje, lana, vune) uveli reč ROBA u romanske jezike.
Znamo da reč roba označava (1) proizvod rabote, ali i (2) odeću.
rȍba ž 〈G
mn rȏbā〉
1. | materijalni proizvod ljudskoga rada namijenjen tržištu, predmet trgovine [metarska roba; suhomesnata roba; tekstilna roba] |
2. | razg. a. odjevni predmeti; odjeća b. proizvod tkanja; tkanina |
✧
tal. robba ≃
njem. Robe: haljina ←
fr. robe
robe (n.)"long, loose outer garment," late 13c., from Old French robe "long, loose outer garment" (12c.), from a Germanic source (compare Old High German rouba "vestments"), from West Germanic *raubo "booty" (cognate with Old High German roub "robbery, breakage"), which also yielded rob (v.).
Presumably the notion is of garments taken from the enemy as spoils, and the Old French word had a secondary sense of "plunder, booty," while Germanic cognates had both senses; as in Old English reaf "plunder, booty, spoil; garment, armor, vestment." Meaning "dressing gown" is from 1854. Metonymic sense of "the legal profession" is attested from 1640s.
https://en.wiktionary.org/wiki/roba#Etymology_1
Rába,
raba'
Rąba
Budući da smo dokazali kako je nemačko Arbeit došlo metatezom od srpskog rabota, ovde vidimo drugi pojam istog srpskog korena (rab, rob) koji je usvojen u sve romanske i germanske jezike, preko latinskog, ovaj put u nemetateziranom, srpskom, originalnom obliku - roba. Reč dolazi od slovenskog naziva za proizvod; roba = "ono što je rabotano", a po najčešćem slovenskom izvoznom artiku, tkanini ili odeći (od konoplje, lana ili vune) naziv roba se kod Romana uopštava za odeću, a kod Germana, preko francuskog, za haljine.
italijanski: roba (materijal, stvar)
španski: ropa (odeća)
francuski: robe (haljina)
nemački: Robe (haljina, ogrtač, mantil)
engleski: robe (haljina, ogrtač, mantija)
Na sve ovo dodajemo i glagol
robiti, orobiti (nem. rauben, Rauber, engl. robe, robber, robbery), kao i reč
vrabac, koja dolazi od starijeg
vorobac (pljačkaš).
ròbiti (koga, što)
nesvrš. 〈
prez. -īm,
pril. sad. ròbēći,
gl. im. ròbljēnje〉
pljačkati (doslovno i preneseno) [
robiti banke;
robiti kupce]
Etimologija
✧ vidi
rȍb
oròbiti (koga, što)
svrš. 〈
prez. òrobīm,
pril. pr. -īvši,
prid. trp. òrobljen〉
opljačkati, poharati
Etimologija
✧ o (b)- +
v. roba
rob (v.)
late 12c., from Old French rober "rob, steal, pillage, ransack, rape," from West Germanic *rauba "booty" (source also of Old High German roubon "to rob," roub "spoil, plunder;" Old English reafian, source of the reave in bereave), from Proto-Germanic *raubon "to rob," from PIE *runp- "to break" (see corrupt (adj.)).
robber (n.)
late 12c., from Anglo-French robbere, Old French robeor, agent noun from rober (see rob). Robber baron in the "corrupt, greedy financier" sense is attested from 1870s, from a comparison of Gilded Age capitalists to medieval European warlords.
robbery (n.)
c. 1200, from Old French roberie "robbery, theft," from rober "to rob" (see rob).
Dakle, mi vidimo da jedino slovenska semantika objašnjava etimologiju ovih germanskih pojmova:
robiti ili
orobiti znači "uzeti robu", "oteti robu", "steći robu otimanjem", te tako slovenska reč
roba semantički povezuje engleske reči
robe (ogrtač) i
to robe (pljačkati). Na ovaj način mi vidimo da je slovenska reč usvojena u germanske jezike jer jedino izvorno slovensko značenje roba = "proizvod rabote" povezuje odeću (robe, Robe) sa pljačkom i pljačkašima (robbery, robber; Raub, Räuber).
Pozdrav za Saksiju.