kapitalizam ili socijalizam

Socijalizam u svojoj pravoj formi ne postoji nigde trenutno u Evropi, u Severnoj Koreji jedino ima neki kaobajagi komunizam, ali su u tim slucajevima svi isli na "ako ne mogu svi biti podjednako bogati, nek budu podjednako siromasni"
sve zavisi od mesta, u Americi nikad ne bi funkcionisao socijalizam, dok se kod nas (posto ovde niko narocito nije bogat osim par njih), socijalizam pokazao ok
po meni je za nas region najbolja socijal-demokratija, ali moram da priznam, meni mnogo lepo izgleda zastava SR Srbije :rumenko:

1200px-Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Serbia.svg.png
 
Socijalizam u svojoj pravoj formi ne postoji nigde trenutno u Evropi, u Severnoj Koreji jedino ima neki kaobajagi komunizam, ali su u tim slucajevima svi isli na "ako ne mogu svi biti podjednako bogati, nek budu podjednako siromasni"
sve zavisi od mesta, u Americi nikad ne bi funkcionisao socijalizam, dok se kod nas (posto ovde niko narocito nije bogat osim par njih), socijalizam pokazao ok
po meni je za nas region najbolja socijal-demokratija, ali moram da priznam, meni mnogo lepo izgleda zastava SR Srbije :rumenko:

1200px-Flag_of_the_Socialist_Republic_of_Serbia.svg.png

:ok: Ziv bio :worth:
 
Walter Benjamin - Kapitalizam kao Religija

možemo uočiti tri karakteristike religiozne strukture kapitalizma. Prvo, kapitalizam je čisti religiozni kult, možda najekstremniji koji je ikada postojao. U njemu, sve dobija smisao samo kroz direktan odnos prema kultu: on nema neku posebnu dogmu, neku posebnu teologiju. On utilitarizmu daje njegovu religioznu nijansu.Ta konkretizacija kulta povezana je s drugom karakteristikom kapitalizma: neprekidnim trajanjem kulta. Kapitalizam je obožavanje kulta sans réve et sans merci (bez sna i bez milosti). U njemu nema „radnih dana“, nema nijednog dana koji ne bi bio njegov praznik, u najstrašnijem smislu, utoliko što svakog dana, svaki vernik mora predano izvoditi celu svetu pompu.Treće, to je kult koji naglašava osećanje krivice (dug).[2] Kapitalizam je verovatno prvi slučaj kulta koji počiva na krivici, a ne na iskupljenju. Tako se taj religiozni sistem naglavačke baca u bujicu šireg kretanja. Ogromno osećanje krivice, koje ne može naći iskupljenje, okreće se kultu, ne zato da bi se oslobodilo krivice (duga) već da bi je učinilo opštom, da bi je zakucalo u svest i na kraju, i iznad svega, uključilo i boga u tu krivicu, da bi ga konačno zainteresovalo za iskupljenje (oslobođenje od duga). Prema tome, iskupljenje se ne može očekivati od samog kulta, niti od reforme te religije, koja mora zadržati neke stabilne oslonce, ali ni od njenog poricanja. U korenu kapitalizma kao religioznog pokreta, do samog kraja, do konačnog inficiranja boga osećanjem krivice, nalazi se težnja za osvajanjem sveta obuzetog očajem, koji je zapravo njegova potajna nada. Odatle istorijska posebnost kapitalizma: religija više nije obnova bivstvovanja već pre njegovo potpuno uništenje

LINK
 
Ovo mi lici na misolovku, sir slanina, ode glavina.

Iliti zamka za nedovrsene. Do socijalista ovo pitanje se nije ni postavljalo

posto je vladao "prirodni " zakon jaceg. Sto znaci za ovakvu dilemu su krivci

socijalisti, a to znaci da je socijalni sistem evolutivnog karaktera razlicite sprovodljivosti

koji generalno zavisi od odnosa racionalnog i iracionalnog u pojedinim prostornim segmentima.

Globalno vazi pravilo spiralnog odnosa svesti i razvijenosti socijalnih odnosa po kojoj se neko penje sporo

a sigurno, a neko brzo, a klizavo. Tacka izjednacenja je granica svesnog.
 
Ako zelite sistem u kojem invalid treba da umre od gladi, definitivno vam odgovara najcistiji oblik kapitalizma.

Dozvolite mi da objasnim. U socijalizmu se uzima kao problem sto ljudi nece da se trude, javasluk itd. To se relativno lako moze srediti zakonom o radu. Ako treba, neka se placa i na ucinak. Ali koji je argument za to da poslovi treba da budu nesigurni, i posledicno da postoji nezaposlenost?U interesu i kapitalistickog i socijalistickog, i gotovo svakog sistema je da bude sto veca zaposlenost. Nesigurnost postoji da bi ljudi bili vecito zabrinuti i da bi im stradalo zdravlje? Ali ako javasluk jeste problem, kako zagovornici kapitalizma objasnjavaju to da neki radnik koji vredno radi svoj posao i koji malo zaradjuje ima manje prihode od nekih stanodavaca ili poslodavaca koji dobijaju prihod za koji se uopste ne trude? Nije se snasao? ,,Ulazenje u kes" jer ti se tako zadesilo, iako nisi nista ni vredniji, vec si se pojavio na pravom mestu i imao prave veze, to jeste pravedno? To je problem samo kada obican svet moze, a za one koji su u dobroj poziciji njima se, eto, neupitno moze. Uvek sam vise za prava radnika nego kapitalista jer radnici su ti koji guraju sistem i po difoltu su podredjeniji, ovde se nikad ne pregovara o plati nego poslodavac sam odredi, zamislite da sad vi odredite vodoinstalateru koliko cete da mu platite, cenjkanje moze ali u sustini, vodoinstalater je taj koji stavlja cenu, dok je u odnosu radnik-poslodavac skroz suprotno, strana koja placa odredjuje cenu, i nema puno mesta za pregovor. Samo, naravno, sve ono treba da bude pravedno udeseno, da se javasluk spreci i da se da sigurnost u radnom odnosu, kojem sistemu treba armija nezaposlenih koji su nezaposleni jer malo-malo pa ostaju bez posla? Nije ni sasvim isto placati porez drzavi i placati reket nekom kriminalcu, od poreza mozes i ti imati koristi a reket ide u privatni dzep i jaz izmedju vas se jos vise povecava, tom logikom, ako se pri nekom radu stvara visak, bolje je to da ide drzavi jer od toga mozes i ti imati koristi, dok stvaranje viska koji ide u dzep poslodavca slicno je kradji, doduse, na koju si sam pristao jer si bio primoran, po tom osnovu je kapitalizam mnogima neprivlacan. Daleko od toga da kapitalizam, svojom konkurentnoscu, proizvodi kvalitetnije i jeftinije proizvode, to se nesto bas i ne desava u praksi, kvalitet, npr. uredjaja, cak nije ni u interesu profita jer je bolje da se oni brze pokvare da bi se kupili opet, a jako cesto se desava da neka privatna firma ima monopol nad necim, cesto krupne ribe jedu sitne ribe i do toga dolazi, a nema veceg zla kada neko drzi monopol, drzava je u takvim slucajevima mnogo manje zlo kada ima monopol nad necim, socijalizam u sustini i jeste drzavni kapitalizam. Drzava uvek i uvek moze da bude konkurentnija svim kapitalistima, samo im privatizacijama i namestanjem raznih usluga koje bi trebalo da koriste gradjani ustupila mesto smanjenjem usluga koje drzava nudi. Ali uvek postoje neke stvari koje nijednom pojedincu nije u interesu da u to ulaze dok drustvu u celini jeste.

Svi negiraju faktor srece koji je za uspeh bitniji faktor i od truda. Bilo kakav trud, bez faktora srece, ne daje neki uspeh. Uspeh cesto dodje i bez ikakvog truda, samo faktorom srece. U faktor srece spada, od toga sto si se nasao na pravom mestu u pravom trenutku ili sto si imao nekoga da te pogura, pa do toga da su tvoja licna interesovanja isto ono sto je i lako unovcivo ili sto si uklopljen u drustvo. Bolest, koja nekog sprecava u produktivnosti, faktor je lose srece. Ali svi koji su uspesni to ne zele da priznaju jer bi im to umanjilo faktor truda i srozalo bi im pricu kako su oni mucenici koji su sve to zasluzili. Na tog jednog ima i jos mnogo istih takvih mucenika koji su se takodje trudili a koje nije izdigao faktor srece. To nije zavidljivost, kako bi mnogi rekli, vec cinjenica koja moze da se proveri na bezbroj primera.

Odgovor sta je bolje, socijalizam ili kapitalizam, moze reci i to da li je bolje da neko ko nije sasvim sposoban a donekle jeste funkcionalan, da taj nema uopste posao jer je manje produktivan i neprihvatljiv i da po osnovu nezaposlenosti bude na socijalnoj pomoci, ili bi trebao da ima priliku da radi kako radi. Socijalizam bi dao i takvima priliku da rade, imali bi svoje prihode, mozda bi cak i stvarali visak i doprinosili, dok ako je taj nezaposlen, kao posledicom kapitalizma, opcija je ili da umre od gladi ili da bude na socijalnoj pomoci, sto je neki izdatak od drzave. Smatram da invalidi ne treba da imaju posledice svog stanja. Mnogi nemaju posao, ne jer su i invalidi, nego jer su i manje snalazljivi i manje dopadljivi, za nemanje posla u kapitalizmu je dovoljno i samo da nisi podoban gazdi, pardon poslodavcu, bez obzira sto mozda imas potencijal da dobro doprinosis. U socijalizmu slobodu ogranicava partija dok u kapitalizmu slobodu ogranicavaju poslodavci, u radnom odnosu ogranicavaju i na mnogo direktnijem nivou, inace nemas posao. Imas, doduse, slobodu da gladujes. Invalidnost, bolest, nesposobnost, nedopadljivist, slobodan jezik ili nedavanje sebe zbog kojih je vec dovoljno da budes teze zaposljiv, i bilo kakvo licno svojstvo pojedinca, ne treba da budu razlozi za to da oni losije prolaze od drugih, ne treba jer se to kosi i sa Ustavom i mnogim drugim zakonima u vecini zapadnih zemalja koje su uzor i za nase zakonodavstvo. Samo je kapitalizam, svojim ekonomskim uredjenjem, taj koji to krsi, koji vrsi diskriminacije i gusi slobode, u oblasti rada. Tolerise se to, zbog cega, zbog opsteg interesa sigurno ne, verovatno jer je kapitalizam kao ideja sveta krava. Kapitalizam je doneo ekonomsku slobodu samo odredjenima, dok je vecini stavio jos vecu omcu. Sloboda nije kada si primoran da trpis izrabljivanje, uslove rada kojima nikako nisi zadovoljan, cak i krsenje zakona o radu, ako ti je druga alternativa grubo gladovanje, to je lazna sloboda za vecinu, a i nije u skladu sa Ustavom gde pise da svako ima prava na svoje izbore. U Americi mnogi kritikuju socijalizam kako je to sistem koji gusi slobodu, i kako je kapitalizam sloboda, dok u nekoj americkoj drzavi bukvalno ne smes ni da prdnes, to je kaznjivo, i ima raznih zakona koji bespotrebno smanjuju slobodu, apsurd.

Dalje, ako kapitalisti ne vole socijalizam, zasto onda, kada im neko nesto ukrade, pozivaju drzavnu policiju, sto je ,,deo" socijalistickog okvira? Cak, policija mnogo vise stiti bogate, dok je i bogati i sirotinja finansiraju. U kapitalizmu je legitimno biti lopov, tu se, takodje, ulaze puno plana, truda, veliki je rizik. Legalno nije. A kapitalista ili bogatas, da bi se odbranio od njih, treba onda da ulaze u svoj privatni security a ne da trazi zastitu od drzavne policije. To bi bio cist kapitalizam. Policija treba da postoji jer stiti gradjane, putevi treba da postoje jer je to svima od interesa, zdravstvena zastita treba da postoji jer je time zasticen svaki gradjanin usled nekih hitnih slucajeva a i placanjem zdravstvenog osiguranja stices svoja prava u slucaju bolesti. Isti argument onda ide i za postojanje socijalne politike. Zasto je u redu da bogatasa stiti drzavna policija, da slobodno trosi razne puteve njihovim koriscenjem itd, dok siromasnom nece verovatno ni trebati usluga policije u vidu zastite od kradje, niti je imao prilike i da prolazi mnogin drzavnim putevima, iako je sve to i on finansirao, ali je ogroman bauk kada za tog siromasnog postoje socijalna davanja ili stambena podrska? Uvek je pisanje po sirotinji a taj nije nikome bio izrabljivac, dok se legalna kradja podredjenih radnika tolerise. I da li je uopste dobro po neko drustvo da ima negativni prirodni prirastaj samo jer mnogi i ne planiraju decu ili planiraju samo jedno jer su posao i stanovanje nesigurni, jel to bilo kojem drustvu u interesu? To je tihi problem koji ce se kapitalizmu tek obiti o glavu, ljudi izumrli jer nisu imali ni mogucnost da sigurno gaje potomstvo.
 
Ako zelite sistem u kojem invalid treba da umre od gladi, definitivno vam odgovara najcistiji oblik kapitalizma.
Sve je tako kako si opisao, upoređujući kapitalizam i socajalizam i sve to znamo. Oprobali smo na vlastitoj koži i jedno i drugo i svi smo zaključili - socijalizam je bolji. Pitanje je, zašto smo ga onda srušili? Da li zbog toga što su zapadne kapitalističke zemlje bile bogatije od socijalističkih, pa smo pomislili da će i socijalističke zemlje odmah da postanu bogatije, ako uvedu kapitalizam. Ili su zapadni svetski moćnici, protivnici socijalizma, svojim igricama, uz pomoć socijalističkih korumpiranih političara, unutar socijalističkih zemalja, koristeći njihovu unutrašnju nacionalnu i versku podeljenost, napravili haos i srušili socijalizam. A zatim opljačkali i srušili socijalističku ekonomiju i stanovništvo socijačističkih zemalja doveli na prosjački štap.

Po meni, pitanje da li je bolji kapitalizam ili socijalizam, nije pravo, ni kompletno pitanje, ako se ne upitamo ZA KOGA? Da li za eksploatatore, kapitaliste u kapitalizmu ili za državu kao eksploatatora u socjalizmu ili za radnike proizvođaće materijalnih dobara i u kapitalizmu i socijalizmu? Jer cilj organizacije života i rada jednog društva jeste preživljavanje celog društva, koje celo treba ravnopravno da učestvuje i u proizvodnji i raspodeli, da bi se društvo moglo smatrati dobrim i pravednim. A ne da se po bilo kojem osnovu deli na eksploatatore i eksploatisane, na neradnike i radnike, na robovlasnike i robove, na gospodare i sluge, na uzvišene i ponižene itd? Jer ono što je za sve dosadašnje svetske društvene i ekonomske poretke bilo karakteristično i zajedničko, jeste da su sva njihova uređenja pravljena sa svrhom da omogućuju materijalno bogatstvo onima koji materijalna dobra ne proizvode, a teško preživljavanje i siromaštvo onima koji ih proizvode. I u tom smislu ni kapitalizam ni socijalizam za radnike proizvođaće materijalnih dobara, nisu pogodni poreci. Jer takve poretke su uvek i pravili, nasilno, upravo oni koji su hteli da izbegnu društveno opravdan i koristan rad, a da ipak bogato i u izobilju žive.

Hajde, ako ima zainteresovanih, da sada malo razmotrimo pitanje, kako bi trebalo da izgleda pravedan društveni i ekonomski poredak, u kojem bi društveno opravdani i korisni rad, tj. rad od kojeg celo društvo živi, bio obavezan za sve za rad sposobne članove društva. I u kojem bi svi članovi društva, nebitno da li su sposobni za rad ili nisu, ravnopravno učestvovali u raspodeli rezultata rda. Na primer, onako kako su svoju organizaciju života i rada i raspodeli rezultata rada, uredili mravi u mravinjacima, pčele u košnicama ili ćelije i organi unutar tela biljjaka, životinja i ljudi. To su prirodni pravedni društveni i ekonomski poreci, koji su dostigli najviši stupanj svršenstva. Šta mislite da li bi i ljudi na Zemlji mogli da naprave takav jedinstveni pravedni društveni i ekonomski poredak i da li bi on bio bolji i od kapitalističkog i socijalističkog?
 
Mislim da mali iskrivljeno to shvatas. Ko se razboli ili posrne biva u toj organizaciji izbacen ili ubijen...
Kad se u nekom ljudskom organizmu neka ćelija ili organ razboli, on se ne ubija, već leči, ako je moguće. Sem toga, nije reč o bolesnom ljudskom organizmu, već zdravom. Koji strada ili se razboleva samo zbog raznih ratnih ili loših ekonomskih i drugih stresnih situacija koje ljudi doživljavaju kada žive u nepravednim društvenim porecima. U pravednom ljudskom društvenom i ekonomskom poretku po ugledu na zdrav ljudski organizam, ljudi se, verovatno nikad ne bi ni razlolevali, a sigurno je da bi i mnogo duže živeli, nego danas, jer danas, uzrok svih bolesti od kojih ljudi stradaju, 75% je psihički faktor.

Sem toga, u pravednom ljudskom poretku, čak i da se ljudi raazbole i ostanu nesposobni za rad, nikad se ne bi desilo da zbog toga budu ubijeni. To se ne ne dešava ni sada, kada žive u nepravednom poretku, već se leče i neguju dok ne ozdrave, ako je moguće
 
Kad se u nekom ljudskom organizmu neka ćelija ili organ razboli, on se ne ubija, već leči, ako je moguće. Sem toga, nije reč o bolesnom ljudskom organizmu, već zdravom. Koji strada ili se razboleva samo zbog raznih ratnih ili loših ekonomskih i drugih stresnih situacija koje ljudi doživljavaju kada žive u nepravednim društvenim porecima. U pravednom ljudskom društvenom i ekonomskom poretku po ugledu na zdrav ljudski organizam, ljudi se, verovatno nikad ne bi ni razlolevali, a sigurno je da bi i mnogo duže živeli, nego danas, jer danas, uzrok svih bolesti od kojih ljudi stradaju, 75% je psihički faktor.

Sem toga, u pravednom ljudskom poretku, čak i da se ljudi raazbole i ostanu nesposobni za rad, nikad se ne bi desilo da zbog toga budu ubijeni. To se ne ne dešava ni sada, kada žive u nepravednom poretku, već se leče i neguju dok ne ozdrave, ako je moguće
govorim o mravljim ili pcelinjim drustvima. Celija kao celija u organizmu sve dok ima funkciju odrzava se. To je veoma slicno kapitalizmu,
mada je kapitalizam humaniji od toga...
 
govorim o mravljim ili pcelinjim drustvima. Celija kao celija u organizmu sve dok ima funkciju odrzava se. To je veoma slicno kapitalizmu,
mada je kapitalizam humaniji od toga...
Ovo je tema u kojoj se pita koji je društveni i ekonomski poredak bolji, kapitalizam ili socijaliuzam. Oba ova poretka su nepravedna u vezi podele rada i rezultata rada. Ja sam sada u temu ubacio i poređenje ova dva nepravedna poretka sa pravednim. Ali posto do danas u ljudskom društvu nismo imali primer pravednog poretka, sa pravednom podelom rada i rezultata rada, ja sam se poslužio primerom mravljih i pčelinjih društava i primerom ćelija i ugana unutar tela biljaka, životinja i ljudi. To su primeri pravednih društvenih i ekonomskoh poredaka koje je priroda kreirala, I postavio sam pitanje da li bi i ljudsko društvo na Zemlji moglo da se samoorganizje slično kao ćelije i organi unutar ljudskog organizma, jer predpostavljam da bi tada zavladao trajni mir na Zemlji, uzajamo pomaganje, ljubav, a time ujedno i trajno duhovno i materijalno blagostanje. Naravno, sa pretpostavkom da bi u takvom humanom društvu, ubijanje starih ljudi, nesposobnih za rad ili bolesnih, bilo nezamislivo. Jer kad jedno društvo razvije svoje odnose do nivoa pravednosti, ono postaje organizam, sa značenjem BIĆA, u kojem bi svako ubijanje članova vlastitog BIĆA bilo neka vrsta mazohizma.

Uostalom i evolucija čovečanstva, koja se ugleda upravo u tome da ono uvek teži od nehumanijeg i nepravednijeg poretka, ka humanijem i pravednijem, pokazuje da je sada, posle feudalizma koji je bio pravedniji od robovlasništva, pa kapitalizma koji je bio pravedniji od feudalizma i socijaliizma koji je bio pravedniji od kapitalizma, na redu da se uspostavi humanistički, tj. potpuno pravedni društveni i ekonomski poredak. Pa me zanima šta ko misli o tome kako bi takav poredak trebalo da izgleda i kakve bi njegove prednosti bile u odnosu na dosafašnje, nepravedne poretke?
 
Ovo je tema u kojoj se pita koji je društveni i ekonomski poredak bolji, kapitalizam ili socijaliuzam. Oba ova poretka su nepravedna u vezi podele rada i rezultata rada. Ja sam sada u temu ubacio i poređenje ova dva nepravedna poretka sa pravednim. Ali posto do danas u ljudskom društvu nismo imali primer pravednog poretka, sa pravednom podelom rada i rezultata rada, ja sam se poslužio primerom mravljih i pčelinjih društava i primerom ćelija i ugana unutar tela biljaka, životinja i ljudi. To su primeri pravednih društvenih i ekonomskoh poredaka koje je priroda kreirala, I postavio sam pitanje da li bi i ljudsko društvo na Zemlji moglo da se samoorganizje slično kao ćelije i organi unutar ljudskog organizma, jer predpostavljam da bi tada zavladao trajni mir na Zemlji, uzajamo pomaganje, ljubav, a time ujedno i trajno duhovno i materijalno blagostanje. Naravno, sa pretpostavkom da bi u takvom humanom društvu, ubijanje starih ljudi, nesposobnih za rad ili bolesnih, bilo nezamislivo. Jer kad jedno društvo razvije svoje odnose do nivoa pravednosti, ono postaje organizam, sa značenjem BIĆA, u kojem bi svako ubijanje članova vlastitog BIĆA bilo neka vrsta mazohizma.

Uostalom i evolucija čovečanstva, koja se ugleda upravo u tome da ono uvek teži od nehumanijeg i nepravednijeg poretka, ka humanijem i pravednijem, pokazuje da je sada, posle feudalizma koji je bio pravedniji od robovlasništva, pa kapitalizma koji je bio pravedniji od feudalizma i socijaliizma koji je bio pravedniji od kapitalizma, na redu da se uspostavi humanistički, tj. potpuno pravedni društveni i ekonomski poredak. Pa me zanima šta ko misli o tome kako bi takav poredak trebalo da izgleda i kakve bi njegove prednosti bile u odnosu na dosafašnje, nepravedne poretke?
Kapitalizam je pravedan
 
Ne jači, nego onaj ko daje Klijentima ono što žele
Odakle nekome nešto da poseduje, da može da daje?

Reč i pojam "klijent" postoji samo u nepravdnim porecima, u uslovima privatnog vlasništva i slobodnog tržišta, gde se razmena rada i rezultai rada mere i vrše uz pomoć novca. Ti si gore rekao da je kapitalizam pravedan poredak. U pravednom poretku svega toga nema - ni klijenata, ni novca, ni privatnog vlasništva, ni slobornog tržišta. Kad bi bilo, pravedan poredak ne bi bio pravedan, već nepravedan.

U pravednom poretku svako radi koliko može i bez novca uzima koliko mu treba, jer je organizacija materijalne proizvednje maksimalno razvijena, koja omogućuje proizvodnju materijalnih dobara više nego društvu treba. Imajući na umu da se u pravednom poretku svi članovi društva bave isključivo društveno opravdanim radom, tj. radom od kojeg se živi. Za razliku od nepravednog poretka u kojem svi beže od društveno opravdanog i proizvodnog rada i u kojem se polovina društva bavi društveno neopravdanim i nekoisbim radom. I u kojem ta polovina društva eksploatiše onu polovimu društva koja se bavi društveno oravdanim i korisnim radom.

Što se tiče pojma "privatno vlasništvo", on je karakteističan samo za nepravedne poretke. U pravednim porecima, kao što su, na primer društva, pčela, mrava ili ćelija unutar tela biljaka, životinja i ljudi, pojam "privatno vlasništvo, ne samo da je nepoznat, već je i nemoguć, I uopšte, u stvarnosti, POSEDOVATIi bilo šta, nije moguće, već samo KORISTITI. Čovek ili bilo koje drugo biće, čak ni telo u kojem živi, ne može posedovati, već samo koristiiiti. - dok ga ne pohaba i ne potroši i na kraju ne ostane bez njega.
 
Kad se u nekom ljudskom organizmu neka ćelija ili organ razboli, on se ne ubija, već leči, ako je moguće. Sem toga, nije reč o bolesnom ljudskom organizmu, već zdravom. Koji strada ili se razboleva samo zbog raznih ratnih ili loših ekonomskih i drugih stresnih situacija koje ljudi doživljavaju kada žive u nepravednim društvenim porecima. U pravednom ljudskom društvenom i ekonomskom poretku po ugledu na zdrav ljudski organizam, ljudi se, verovatno nikad ne bi ni razlolevali, a sigurno je da bi i mnogo duže živeli, nego danas, jer danas, uzrok svih bolesti od kojih ljudi stradaju, 75% je psihički faktor.

Sem toga, u pravednom ljudskom poretku, čak i da se ljudi raazbole i ostanu nesposobni za rad, nikad se ne bi desilo da zbog toga budu ubijeni. To se ne ne dešava ni sada, kada žive u nepravednom poretku, već se leče i neguju dok ne ozdrave, ako je moguće

ЈЕДИНО друштво које може бити поштено, је ловачко-сакупљачко, јер не уништава природу.
Земљоделци по природи својој имају тај осећај моје и само моје, јер они покољењима обрађују један исти комад земље.
Док ловци скитају земљиним шаром, и не везују се за предмете.
....
Да ли је ово данас могуће? Итекако, и више него пре. Заправо савремена техника би могла омогућити скоро
па бесплатну храну за све. Потребно је само садити ШУМЕ.
ШУМЕ букове и храстове, дају ЖИР, а ЖИР храни свиње! а СВИЊЕ хране нас, и круг је затворен!

О овоме нико никад није ни словца рекао, јер је исхрана на ХЛЕБУ тј зрневљу нешто у шта се не сме дирати!
Планета је ПРЕПУНА пустара, од патагоније до Сибира, које би могли населити животињама, јестивим биљкама, итд...
Али има једна КВАКА, а зове се АФРИКА!

Бели човек је нагрувао вештачки број људи у Африци, и тако створио глад, у праведном друштву ја не би ринтао за њих, а они сами себе НЕ МОГУ да прехране. Једноставно африка НЕ МОЖЕ да исхрани оволико људи.
Зато африка раније није ни имала оволико људи, исто важи и за Иран, Авганистан, Пакистан...голет сама.
Исто зависни од хране са стране.
Храна је дакле суштина приче око праведног друштва.

Па да се вратимо на СВИЊЕ!

 

Back
Top