IT sektor veći od Fijata i Železare - zajedno

Poruka
3.039
* IT industrija je prošle godine imala neto izvoz od 407 miliona evra (740 bez uvoza), što je otprilike jednako celokupnom izvozu voća iz Srbije, a više nego što Fijat i Železara postižu u zbiru * Kreativna industrija ("gejming", filmovi, izdavaštvo) čini 3,1 odsto BDP-a Srbije, a proizvodnja struje 3,3 odsto * "Od države očekujemo samo da nam ne zabija klipove u točkove, subvencionisanjem stranih firmi koje nam onda predstavljaju nelojalnu konkurenciju": Milan Šolaja, Vojvođanski ICT klaster

Više od 15 minuta ekspozea pred poslanicima Narodne skupštine, mandatarka Ana Brnabić posvetila je digitalizaciji i IT industriji, koji će, prema njenim rečima, biti u sedištu pažnje buduće vlade.

"To je jedan od najvećih sektora u Srbiji i jedan od onih koji najbrže rastu i to više od 10 odsto godišnje, dok unutar njega industrija softvera i usluga ima rast od preko 20 odsto svake godine", rekla je ona i dodala da je cilj vlade da za pet godina neto izvoz te grane dostigne 1,5 milijardi, što je gotovo četiri puta više nego prošle godine.

Prema podacima Narodne banke Srbije, ova grana beleži rastući suficit u razmeni sa svetom, pa je na primer 2014. imala pozitivan bilans od 199,8 miliona evra, naredne godine 317,4 a prošle je dostignuto 407,3 miliona evra. U tom sektoru ukazuju da je to više od neto izvoza Železare i Fijata zajedno, a blizu je jedino efekat koji postiže prodaja voća iz Srbije. U centralnoj banci kažu da je prema strukturi, najznačajniji doprinos da se za dve godine udvostruči pozitivan saldo, dao rast izvoza kompjuterskih usluga, pre svega zahvaljujući razvoju domaćih preduzeća koja su poslovno povezana sa velikim svetskim kompanijama u ovoj oblasti.

- Najbitnije je da vlada shvati: IT sektoru ne treba pomoć države, već je državi potreban IT kako bi ga primenila u svim sferama, od institucija do privrede koja tako jedino može da bude konkurentnija na svetskom tržištu. Država ne treba posebno da podstiče našu granu, podaci o snazi te industrije dovoljno govore i mi se konkurencije stranih firmi ne bojimo. Ali, ne želimo "klin u točkove", da država našim parama subvencioniše strane kompanije, koje nam onda ovde prave nelojalnu konkurenciju - kaže za Danas Milan Šolaja iz vojvođanskog ICT klastera.

On naglašava da je najava digitalizacije takođe značajna, ali da ona mora da se uradi na pravi način, da objedini najrazličitije baze podataka koje sada imaju institucije.

- U toj oblasti do sada je bilo dosta korupcije, pod parolom modernizacije uprave nabavljani su raznorazni softveri koji sada stoje neupotrebljeni. A nama je potrebna prava, horizontalna povezanost, što može da doprinese razvoju celokupnog društva, da uveća i tražnju za IT tehnologijama i ulaganja. Mi sada imamo izdatke od 62 evra po glavi stanovnika za tu oblast, a sve države koje su ulazile u EU u tom momentu imale su oko 150 evra. U Hrvatskoj je sada prosečno ulaganje oko 200 evra po stanovniku, dok je u EU prosek 800 evra - objašnjava Šolaja.

Prema rečima Marka Topalskog, direktora EIPIX-a, firme koja se bavi razvojem kompjuterskih igara, od mera koje IT sektor očekuje, potrebna je direktna komunikacija i saradnja sa ključnim igračima industrije kao što su Epl, Gugl ili Pejpal, kako bi se omogućila i olakšala upotreba njihovih servisa, često neophodnih za međunarodno poslovanje.

- Potrebno je nastaviti podršku preduzetništvu, sa posebnim akcentom na edukaciju u sferi prodaje i marketinga, zatim stvarati povoljnu klimu za domaće i strane investitore, raditi na obučavanju kvalitetnih i usko specijalizovanih kadrova, te subvencionisati domaće kompanije. Ja bih lično voleo da vidim i nacionalnu asocijaciju kompanija za razvoj video-igara koja bi zajedničkim snagama izlagala na svim svetskim konferencijama iz branše - kaže Topalski.

On dodaje da bi efekti bili višestruki, od upošljavanja novih ljudi, otvaranja novih kompanija do priliva velike količine novca u Srbiju. Pošto kod nas ne postoji realno tržište video-igara, proizvodi iz ove sfere se izvoze, što generiše novac koji pre toga nije postojao. Takođe, u pitanju je digitalni, a ne fizički proizvod, što znači da ne postoje prepreke u smislu povećanja obima proizvodnje u odnosu na potražnju, ističe Topalski uz podsećanje da je gejming, globalno gledano, najbrže rastuće tržište na svetu.

Malo je poznato da kreativna industrija u koju uz književnost, štampu, advertajzing spada i gejming i filmska umetnost, koje je mandatarka takođe najavljivala kao sektore koje će u okviru IT, država ubuduće snažnije podržati, ima udeo u BDP-u od 3,1 odsto, dok na primer naša najsnažnija grana, proizvodnja električne energije, čini 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Gejming i film se kao kreativne industrije povezuju sa IT sektorom, a kod nas postoji mnogo firmi koje se time bave, sarađuju uspešno sa svetskim kompanijama, pa se obrada i animacija za brojne holivudske filmove radi u Srbiji. Pomoć države najbrže bi mogla da se oseti kroz izmene u obrazovnom sistemu, a motiv je i to što prosečna plata programera i do tri puta premašuje zarade u ostalim granama i kreće se oko 1.250 evra - kaže Zoja Kukić iz Startit centra i dodaje da je potrebna široka upotreba digitalizovanog potpisa, identifikacije, kako bi se olakšalo poslovanje sa stranim firmama, a uz to i izvozne olakšice koje se odnose i na privrednike u drugim oblastima.

Na jedan evro zaradi se šest
Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije, ukazuje da se sve grane kreativne industrije nalaze "pod jednom kapom" od televizije, raznih platformi, video-igara do filma i da bi prvi korak države trebalo da bude donošenje novog zakona o audio- vizuelnoj delatnosti, kojim bi se razdvojili ti posebni oblici i uredili, ali i regulisao način finansiranja. Potrebno je i da se strane filmske kuće stimulišu kako bi došle ovde da snimaju, program podsticaja započet prošle godine, pokazao je da se na jedan uloženi evro vraća šest, tvrdi Jevtić i dodaje da bi Srbija, prema raspoloživim kadrovima i lokacijama, mogla da bude jedna od najznačajnijih regionalnih destinacija za tu industriju, što bi dovelo više publike i više novca za filmove, ali i državnu kasu."


http://www.danas.rs/ekonomija.4.htm...IT+sektor+veći+od+Fijata+i+Železare+-+zajedno

Стопе раста о којима политичари могу само да сањају, извоз који премашује и до неба хваљене стране инвестиције...
А држава наравно нож у леђа јер клептоманска багра би да уништи оно што не може да контролише и где не може да убаци своје страначке војнике.
 
* IT industrija je prošle godine imala neto izvoz od 407 miliona evra (740 bez uvoza), što je otprilike jednako celokupnom izvozu voća iz Srbije, a više nego što Fijat i Železara postižu u zbiru * Kreativna industrija ("gejming", filmovi, izdavaštvo) čini 3,1 odsto BDP-a Srbije, a proizvodnja struje 3,3 odsto * "Od države očekujemo samo da nam ne zabija klipove u točkove, subvencionisanjem stranih firmi koje nam onda predstavljaju nelojalnu konkurenciju": Milan Šolaja, Vojvođanski ICT klaster

Više od 15 minuta ekspozea pred poslanicima Narodne skupštine, mandatarka Ana Brnabić posvetila je digitalizaciji i IT industriji, koji će, prema njenim rečima, biti u sedištu pažnje buduće vlade.

"To je jedan od najvećih sektora u Srbiji i jedan od onih koji najbrže rastu i to više od 10 odsto godišnje, dok unutar njega industrija softvera i usluga ima rast od preko 20 odsto svake godine", rekla je ona i dodala da je cilj vlade da za pet godina neto izvoz te grane dostigne 1,5 milijardi, što je gotovo četiri puta više nego prošle godine.

Prema podacima Narodne banke Srbije, ova grana beleži rastući suficit u razmeni sa svetom, pa je na primer 2014. imala pozitivan bilans od 199,8 miliona evra, naredne godine 317,4 a prošle je dostignuto 407,3 miliona evra. U tom sektoru ukazuju da je to više od neto izvoza Železare i Fijata zajedno, a blizu je jedino efekat koji postiže prodaja voća iz Srbije. U centralnoj banci kažu da je prema strukturi, najznačajniji doprinos da se za dve godine udvostruči pozitivan saldo, dao rast izvoza kompjuterskih usluga, pre svega zahvaljujući razvoju domaćih preduzeća koja su poslovno povezana sa velikim svetskim kompanijama u ovoj oblasti.

- Najbitnije je da vlada shvati: IT sektoru ne treba pomoć države, već je državi potreban IT kako bi ga primenila u svim sferama, od institucija do privrede koja tako jedino može da bude konkurentnija na svetskom tržištu. Država ne treba posebno da podstiče našu granu, podaci o snazi te industrije dovoljno govore i mi se konkurencije stranih firmi ne bojimo. Ali, ne želimo "klin u točkove", da država našim parama subvencioniše strane kompanije, koje nam onda ovde prave nelojalnu konkurenciju - kaže za Danas Milan Šolaja iz vojvođanskog ICT klastera.

On naglašava da je najava digitalizacije takođe značajna, ali da ona mora da se uradi na pravi način, da objedini najrazličitije baze podataka koje sada imaju institucije.

- U toj oblasti do sada je bilo dosta korupcije, pod parolom modernizacije uprave nabavljani su raznorazni softveri koji sada stoje neupotrebljeni. A nama je potrebna prava, horizontalna povezanost, što može da doprinese razvoju celokupnog društva, da uveća i tražnju za IT tehnologijama i ulaganja. Mi sada imamo izdatke od 62 evra po glavi stanovnika za tu oblast, a sve države koje su ulazile u EU u tom momentu imale su oko 150 evra. U Hrvatskoj je sada prosečno ulaganje oko 200 evra po stanovniku, dok je u EU prosek 800 evra - objašnjava Šolaja.

Prema rečima Marka Topalskog, direktora EIPIX-a, firme koja se bavi razvojem kompjuterskih igara, od mera koje IT sektor očekuje, potrebna je direktna komunikacija i saradnja sa ključnim igračima industrije kao što su Epl, Gugl ili Pejpal, kako bi se omogućila i olakšala upotreba njihovih servisa, često neophodnih za međunarodno poslovanje.

- Potrebno je nastaviti podršku preduzetništvu, sa posebnim akcentom na edukaciju u sferi prodaje i marketinga, zatim stvarati povoljnu klimu za domaće i strane investitore, raditi na obučavanju kvalitetnih i usko specijalizovanih kadrova, te subvencionisati domaće kompanije. Ja bih lično voleo da vidim i nacionalnu asocijaciju kompanija za razvoj video-igara koja bi zajedničkim snagama izlagala na svim svetskim konferencijama iz branše - kaže Topalski.

On dodaje da bi efekti bili višestruki, od upošljavanja novih ljudi, otvaranja novih kompanija do priliva velike količine novca u Srbiju. Pošto kod nas ne postoji realno tržište video-igara, proizvodi iz ove sfere se izvoze, što generiše novac koji pre toga nije postojao. Takođe, u pitanju je digitalni, a ne fizički proizvod, što znači da ne postoje prepreke u smislu povećanja obima proizvodnje u odnosu na potražnju, ističe Topalski uz podsećanje da je gejming, globalno gledano, najbrže rastuće tržište na svetu.

Malo je poznato da kreativna industrija u koju uz književnost, štampu, advertajzing spada i gejming i filmska umetnost, koje je mandatarka takođe najavljivala kao sektore koje će u okviru IT, država ubuduće snažnije podržati, ima udeo u BDP-u od 3,1 odsto, dok na primer naša najsnažnija grana, proizvodnja električne energije, čini 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Gejming i film se kao kreativne industrije povezuju sa IT sektorom, a kod nas postoji mnogo firmi koje se time bave, sarađuju uspešno sa svetskim kompanijama, pa se obrada i animacija za brojne holivudske filmove radi u Srbiji. Pomoć države najbrže bi mogla da se oseti kroz izmene u obrazovnom sistemu, a motiv je i to što prosečna plata programera i do tri puta premašuje zarade u ostalim granama i kreće se oko 1.250 evra - kaže Zoja Kukić iz Startit centra i dodaje da je potrebna široka upotreba digitalizovanog potpisa, identifikacije, kako bi se olakšalo poslovanje sa stranim firmama, a uz to i izvozne olakšice koje se odnose i na privrednike u drugim oblastima.

Na jedan evro zaradi se šest
Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije, ukazuje da se sve grane kreativne industrije nalaze "pod jednom kapom" od televizije, raznih platformi, video-igara do filma i da bi prvi korak države trebalo da bude donošenje novog zakona o audio- vizuelnoj delatnosti, kojim bi se razdvojili ti posebni oblici i uredili, ali i regulisao način finansiranja. Potrebno je i da se strane filmske kuće stimulišu kako bi došle ovde da snimaju, program podsticaja započet prošle godine, pokazao je da se na jedan uloženi evro vraća šest, tvrdi Jevtić i dodaje da bi Srbija, prema raspoloživim kadrovima i lokacijama, mogla da bude jedna od najznačajnijih regionalnih destinacija za tu industriju, što bi dovelo više publike i više novca za filmove, ali i državnu kasu."


http://www.danas.rs/ekonomija.4.htm...IT+sektor+veći+od+Fijata+i+Železare+-+zajedno

Стопе раста о којима политичари могу само да сањају, извоз који премашује и до неба хваљене стране инвестиције...
А држава наравно нож у леђа јер клептоманска багра би да уништи оно што не може да контролише и где не може да убаци своје страначке војнике.

tihomir.jpg


miliJon evra kuj goj nadje J u markci FIAT na Stojadinu ili Fići
EHKLZIVNA PONUDA: ko u sledećih sat vremena nadje iebeno J i na modelima Yugo 45, 55, Florirda
 
Poslednja izmena:
štos teme tiče brdo domaćih IT lelemuda misli da to pare padaju kao Pokemon ekipi...
Oni mlate 17 milijarde dolara godišnje i veoma su važna franšiza kompanije Nintendo
Super Mario, šta reći... od platformice sa varijacijama na temu - gde skakutavo gdelogičarski preko kartinga i sportskih simulacija
Imate ideju? Prospite je ekipi Zelda

nije to došo ja na posao eve karnet daj sad platu

- - - - - - - - - -

kad se setima nekadašnjih majstora iluzije koji su na raspolaganju imali svega 48K ili 64K... znate na šta mislim...
alo... kilobajti... alo... majstorija... za pamćenje...
 
Ima jos mnogo industrija koje bi cvetale kod nas ali dzabe je to kada nam nepismeni ljudi vode ekonomiju. IT treba sto pre osloboditi svih poreza jer ce samo rast izvoza i povecanja potrosnja unutar drzave usled istog, kroz PDV do vrha napuniti kasu. Ali srpski ekonomista je naucio da se bogati na pljacki sopstvene drzave. Ovi normalni ekonomski tokovi su mu strani.
 
danas stranački IT ehperetes prosefionalls rade SAJT za ovo ili ono ministarstvo

korisnik: PARE
šifra: PARE

- - - - - - - - - -

Ima jos mnogo industrija koje bi cvetale kod nas ali dzabe je to kada nam nepismeni ljudi vode ekonomiju. IT treba sto pre osloboditi svih poreza jer ce samo rast izvoza i povecanja potrosnja unutar drzave usled istog, kroz PDV do vrha napuniti kasu. Ali srpski ekonomista je naucio da se bogati na pljacki sopstvene drzave. Ovi normalni ekonomski tokovi su mu strani.

masovna proizvodnja softera dovešće do njegovog pojeftinjenja na policama i tako će postati dostupan svakom domaćinstvu
jer gde je puno lelemuda sve postaje džabe
 
štos teme tiče brdo domaćih IT lelemuda misli da to pare padaju kao Pokemon ekipi...
Oni mlate 17 milijarde dolara godišnje i veoma su važna franšiza kompanije Nintendo
Super Mario, šta reći... od platformice sa varijacijama na temu - gde skakutavo gdelogičarski preko kartinga i sportskih simulacija
Imate ideju? Prospite je ekipi Zelda

nije to došo ja na posao eve karnet daj sad platu

- - - - - - - - - -

kad se setima nekadašnjih majstora iluzije koji su na raspolaganju imali svega 48K ili 64K... znate na šta mislim...
alo... kilobajti... alo... majstorija... za pamćenje...

Наравно ПУНА ПОДРШКА ИТ СЕКТОРУ - АЛИ НИ ЈЕДАН ДРУГИ СЕКТОР ЗБОГ ТОГА НЕ СМЕ ДА ТРПИ....... само идиот може да прави избор између производње 'леба и хране и ИТ сектора........
 
danas stranački IT ehperetes prosefionalls rade SAJT za ovo ili ono ministarstvo

korisnik: PARE
šifra: PARE

- - - - - - - - - -



masovna proizvodnja softera dovešće do njegovog pojeftinjenja na policama i tako će postati dostupan svakom domaćinstvu
jer gde je puno lelemuda sve postaje džabe

I ide se uvek da se od milion ljudi uzme dolar. Internet upravo predstavlja najvece trziste.
 
I ide se uvek da se od milion ljudi uzme dolar. Internet upravo predstavlja najvece trziste.

brale dovoljno što ti ga domaći provajder zaokruži račun za dinar više na mobilnom pa puta milioni korisnika

- - - - - - - - - -

Наравно ПУНА ПОДРШКА ИТ СЕКТОРУ - АЛИ НИ ЈЕДАН ДРУГИ СЕКТОР ЗБОГ ТОГА НЕ СМЕ ДА ТРПИ....... само идиот може да прави избор између производње 'леба и хране и ИТ сектора........

 
ИТ је Сорошева завера противу србске тешке индустрије и пољопривреде.

Pantela, pogledaj onaj rasan videjo sa jutube gde inače ima film sa Majom bez gaćice u Velikom Burazu, mala ima opasnu zver

- - - - - - - - - -

ja planiram da se bavim sa IT sektorom opasno
ima da naučim kako se meću slike na sajt pa da slikavam domaće ribe

- - - - - - - - - -

narod će da navali jer će svako da traži komšiluk
IT sektor zahteva psihologiju brate

- - - - - - - - - -

ako interesovaje bude odlično ima da turam i muške
svako gleda ono šta mu treba
neko čisto da uporedi jer ovako glupo da pitaš nekog, ili prosto da se oblizuje jer se ženske nagledao...
čista psihologija taj IT sektor
 
Pantela, pogledaj onaj rasan videjo sa jutube gde inače ima film sa Majom bez gaćice u Velikom Burazu, mala ima opasnu zver

- - - - - - - - - -

ja planiram da se bavim sa IT sektorom opasno
ima da naučim kako se meću slike na sajt pa da slikavam domaće ribe

- - - - - - - - - -

narod će da navali jer će svako da traži komšiluk
IT sektor zahteva psihologiju brate

- - - - - - - - - -

ako interesovaje bude odlično ima da turam i muške
svako gleda ono šta mu treba
neko čisto da uporedi jer ovako glupo da pitaš nekog, ili prosto da se oblizuje jer se ženske nagledao...
čista psihologija taj IT sektor

Deda prso si haha
 
Haha pa ne mora seljak da krene da se bavi programiranjem

konkurentnost tržišta je osnova - seljaci uvek imaju sveže ideje za tezgu

daš seljaku da napravi program za zaštitu nečega
on će se odmah seti svih seljačkih priča uz rakiju kako su obili koju firmu

iskustvo je kao što vidimo jako važno
neiskusni seljak je programirao i BusPlus
Išao logikom da personalizovana full price karta važi samo I i II smena pošto niko u BusPlus-u ne radi III kao recimo Soko Štark
da je BusPlus programirao neko iz SokoŠtarka full price karta bi važila i za III smenu

ali da daš gradskom momku da programira bilo šta to će da pukne vrlo brzo jer ne koristi seljačke logike prevare
zato smatram da je za IT sektor jako važno da si seljak - ne samo prograiranje već i naplaćivanje
 
Rasejani najcistiji srpski jezik se prica u bosni dok kod vas u negotinu nemate cak ni padeze
Istocnohercegovacki dijalekat ijekavskog izgovora
2000px-Dijalekti-%C5%A0tokavskog-nare%C4%8Dja.svg.png


- - - - - - - - - -

ИТ је Сорошева завера противу србске тешке индустрије и пољопривреде.

nije interet je stvar koja im je izmakla kontrolii i nekontrolisano se razvila
 
Pa yebiga, naravno da im nije u interesu IT kad tamo ne moze da se radi preko veze, nego moras da imas znanje i strucnost da bi radio. Ne pomaze stranka, moras da umes da nesto napravis, jer se kesh zaradjuje kroz proizvod koji pravis, i moras da umes da ga napravis.

Mada, i bolje je tako - jer cim se stranacki mamlazi umesaju u struku - posao ode u tri lepe....
 
* IT industrija je prošle godine imala neto izvoz od 407 miliona evra (740 bez uvoza), što je otprilike jednako celokupnom izvozu voća iz Srbije, a više nego što Fijat i Železara postižu u zbiru * Kreativna industrija ("gejming", filmovi, izdavaštvo) čini 3,1 odsto BDP-a Srbije, a proizvodnja struje 3,3 odsto * "Od države očekujemo samo da nam ne zabija klipove u točkove, subvencionisanjem stranih firmi koje nam onda predstavljaju nelojalnu konkurenciju": Milan Šolaja, Vojvođanski ICT klaster

Više od 15 minuta ekspozea pred poslanicima Narodne skupštine, mandatarka Ana Brnabić posvetila je digitalizaciji i IT industriji, koji će, prema njenim rečima, biti u sedištu pažnje buduće vlade.

"To je jedan od najvećih sektora u Srbiji i jedan od onih koji najbrže rastu i to više od 10 odsto godišnje, dok unutar njega industrija softvera i usluga ima rast od preko 20 odsto svake godine", rekla je ona i dodala da je cilj vlade da za pet godina neto izvoz te grane dostigne 1,5 milijardi, što je gotovo četiri puta više nego prošle godine.

Prema podacima Narodne banke Srbije, ova grana beleži rastući suficit u razmeni sa svetom, pa je na primer 2014. imala pozitivan bilans od 199,8 miliona evra, naredne godine 317,4 a prošle je dostignuto 407,3 miliona evra. U tom sektoru ukazuju da je to više od neto izvoza Železare i Fijata zajedno, a blizu je jedino efekat koji postiže prodaja voća iz Srbije. U centralnoj banci kažu da je prema strukturi, najznačajniji doprinos da se za dve godine udvostruči pozitivan saldo, dao rast izvoza kompjuterskih usluga, pre svega zahvaljujući razvoju domaćih preduzeća koja su poslovno povezana sa velikim svetskim kompanijama u ovoj oblasti.

- Najbitnije je da vlada shvati: IT sektoru ne treba pomoć države, već je državi potreban IT kako bi ga primenila u svim sferama, od institucija do privrede koja tako jedino može da bude konkurentnija na svetskom tržištu. Država ne treba posebno da podstiče našu granu, podaci o snazi te industrije dovoljno govore i mi se konkurencije stranih firmi ne bojimo. Ali, ne želimo "klin u točkove", da država našim parama subvencioniše strane kompanije, koje nam onda ovde prave nelojalnu konkurenciju - kaže za Danas Milan Šolaja iz vojvođanskog ICT klastera.

On naglašava da je najava digitalizacije takođe značajna, ali da ona mora da se uradi na pravi način, da objedini najrazličitije baze podataka koje sada imaju institucije.

- U toj oblasti do sada je bilo dosta korupcije, pod parolom modernizacije uprave nabavljani su raznorazni softveri koji sada stoje neupotrebljeni. A nama je potrebna prava, horizontalna povezanost, što može da doprinese razvoju celokupnog društva, da uveća i tražnju za IT tehnologijama i ulaganja. Mi sada imamo izdatke od 62 evra po glavi stanovnika za tu oblast, a sve države koje su ulazile u EU u tom momentu imale su oko 150 evra. U Hrvatskoj je sada prosečno ulaganje oko 200 evra po stanovniku, dok je u EU prosek 800 evra - objašnjava Šolaja.

Prema rečima Marka Topalskog, direktora EIPIX-a, firme koja se bavi razvojem kompjuterskih igara, od mera koje IT sektor očekuje, potrebna je direktna komunikacija i saradnja sa ključnim igračima industrije kao što su Epl, Gugl ili Pejpal, kako bi se omogućila i olakšala upotreba njihovih servisa, često neophodnih za međunarodno poslovanje.

- Potrebno je nastaviti podršku preduzetništvu, sa posebnim akcentom na edukaciju u sferi prodaje i marketinga, zatim stvarati povoljnu klimu za domaće i strane investitore, raditi na obučavanju kvalitetnih i usko specijalizovanih kadrova, te subvencionisati domaće kompanije. Ja bih lično voleo da vidim i nacionalnu asocijaciju kompanija za razvoj video-igara koja bi zajedničkim snagama izlagala na svim svetskim konferencijama iz branše - kaže Topalski.

On dodaje da bi efekti bili višestruki, od upošljavanja novih ljudi, otvaranja novih kompanija do priliva velike količine novca u Srbiju. Pošto kod nas ne postoji realno tržište video-igara, proizvodi iz ove sfere se izvoze, što generiše novac koji pre toga nije postojao. Takođe, u pitanju je digitalni, a ne fizički proizvod, što znači da ne postoje prepreke u smislu povećanja obima proizvodnje u odnosu na potražnju, ističe Topalski uz podsećanje da je gejming, globalno gledano, najbrže rastuće tržište na svetu.

Malo je poznato da kreativna industrija u koju uz književnost, štampu, advertajzing spada i gejming i filmska umetnost, koje je mandatarka takođe najavljivala kao sektore koje će u okviru IT, država ubuduće snažnije podržati, ima udeo u BDP-u od 3,1 odsto, dok na primer naša najsnažnija grana, proizvodnja električne energije, čini 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

- Gejming i film se kao kreativne industrije povezuju sa IT sektorom, a kod nas postoji mnogo firmi koje se time bave, sarađuju uspešno sa svetskim kompanijama, pa se obrada i animacija za brojne holivudske filmove radi u Srbiji. Pomoć države najbrže bi mogla da se oseti kroz izmene u obrazovnom sistemu, a motiv je i to što prosečna plata programera i do tri puta premašuje zarade u ostalim granama i kreće se oko 1.250 evra - kaže Zoja Kukić iz Startit centra i dodaje da je potrebna široka upotreba digitalizovanog potpisa, identifikacije, kako bi se olakšalo poslovanje sa stranim firmama, a uz to i izvozne olakšice koje se odnose i na privrednike u drugim oblastima.

Na jedan evro zaradi se šest
Boban Jevtić, direktor Filmskog centra Srbije, ukazuje da se sve grane kreativne industrije nalaze "pod jednom kapom" od televizije, raznih platformi, video-igara do filma i da bi prvi korak države trebalo da bude donošenje novog zakona o audio- vizuelnoj delatnosti, kojim bi se razdvojili ti posebni oblici i uredili, ali i regulisao način finansiranja. Potrebno je i da se strane filmske kuće stimulišu kako bi došle ovde da snimaju, program podsticaja započet prošle godine, pokazao je da se na jedan uloženi evro vraća šest, tvrdi Jevtić i dodaje da bi Srbija, prema raspoloživim kadrovima i lokacijama, mogla da bude jedna od najznačajnijih regionalnih destinacija za tu industriju, što bi dovelo više publike i više novca za filmove, ali i državnu kasu."


http://www.danas.rs/ekonomija.4.htm...IT+sektor+veći+od+Fijata+i+Železare+-+zajedno

Стопе раста о којима политичари могу само да сањају, извоз који премашује и до неба хваљене стране инвестиције...
А држава наравно нож у леђа јер клептоманска багра би да уништи оно што не може да контролише и где не може да убаци своје страначке војнике.

Prema podacima Privredne komore jedan od pokazatelja razvijenosti tržišta je IT potrošnja po stanovniku, 2015. godine bila je oko 62 evra, a evropski prosek je na deset puta većem nivou

Informatičko tržište Srbije karakteriše brz rast
u periodu od 2001-2008. preko 15%
2008-2010. IT tržište izgubilo četvrtinu vrednosti
U periodu od 2001. do danas učešće opreme u kompletnom tržištu se smanjivalo ali na žalost još uvek je 61% od ukupne vrednosti tržišta, što pokazuje da je srpsko tržište usluga jako nerazvijeno.
Takođe još jedan od pokazatelja razvijenosti tržišta koristi se IT potrošnja po glavi stanovnika što je za 2015.godinu iznosila oko 62 EUR, ako pogledamo EU prosek to iznosi 600 EUR. Da bismo dostigli veličinu tržišta od makar milijardu EUR, potrošnja po glavi stanovnika bi trebala da bude dupliran.U Srbiji se godišnje "proizvede" između 1.500 i 2.000 IT stručnjaka, a istovremeno nam nedostaje bar 20.000
 
Наравно ПУНА ПОДРШКА ИТ СЕКТОРУ - АЛИ НИ ЈЕДАН ДРУГИ СЕКТОР ЗБОГ ТОГА НЕ СМЕ ДА ТРПИ....... само идиот може да прави избор између производње 'леба и хране и ИТ сектора........

To je lazan izbor, Mito.
Za 20 godina ce traktori sami da oru... sa GPS i drugim pomagalima. Bolje je da mi napisemo program, nego da ga uvezemo.
Kompjuteri i internet su vec svuda, a tek ce da napreduju. Samo nek' nam raste IT, moze to cak da se dovede do pitanja drzavne bezbednosti - sto Ameri otkrivaju gledajuci u kineske komponente na svojim borbenim sistemima.
 
Neke kolege forumasi nisu citali pazljivo sta je moj kolega iz IT-a rekao.

A on je rekao da IT sektoru NE TREBA pomoc drzave, nego da NE RADI PROTIV NASEG IT sektora subvencionisanjem stranih firmi iz TOG ISTOG IT SEKTORA.

Sto se tice IT-a, mada se stanje menja i danas je lakse raditi u IT- nego pre 10-20 godina, ipak mora mnogo da se zna, engleski jezik je prosto obavezan, plus mora stalno da se uci jer se IT razvija non-stop i velikom brzinom. Osim toga, mora i da se mucne glavom i ne moze da se prodje sa kupljenom diplomom, jer je rad u velikoj meri individualan (u sklopu tima, naravno) i nema zabusavanja. Plus se lako vidi gde je i ko je napravio problem ili propust (ako se isti desi).

Kako su neki primetili ispravno, sve ovo je zapravo super i IT je u velikoj meri van domasaja politickih idiota i stranacke stoke, posto su vecinom nepismeni, da ne govorimo o IT-u. Od toga da se radi na obicnom kompjuteru, da moze da se radi cak i kod kuce, da ti treba samo internet, i da cak i naplata moze da se vrsi van ociju idiotske vlasti, da ne pominjemo sto moras da znas sta radis i da imas klikere, sve to daje IT-u moc da kaze drzavi VI NAMA NE TREBATE, ALI MI VAMA ITEKAKO TREBAMO. I ne samo kao privredna grana, danas od IT-a poprilicno zavisi mnogo sektora, ukljucujuci administraciju same drzave. Mada tamo mora jos mnogo da se uradi, za pocetak da se napravi jedinstven i dobro osmisljen informacioni sistem drzavnih sluzbi (MUP, PIO, Zdravstveni fond, cak i RIK itd) i da se onda jako olaksa zivot gradjanima i sprece mnooooge nepravilnosti tipa 200000 mrtvih glasaca na spisku RIK-a, ljudi koji dobijaju penzije 30 godina posle smti i slicne nebuloze.

Tako da - IT RULES!!!
 
Pa yebiga, naravno da im nije u interesu IT kad tamo ne moze da se radi preko veze, nego moras da imas znanje i strucnost da bi radio. Ne pomaze stranka, moras da umes da nesto napravis, jer se kesh zaradjuje kroz proizvod koji pravis, i moras da umes da ga napravis.

Mada, i bolje je tako - jer cim se stranacki mamlazi umesaju u struku - posao ode u tri lepe....

:amen:

- - - - - - - - - -

Neke kolege forumasi nisu citali pazljivo sta je moj kolega iz IT-a rekao.

A on je rekao da IT sektoru NE TREBA pomoc drzave, nego da NE RADI PROTIV NASEG IT sektora subvencionisanjem stranih firmi iz TOG ISTOG IT SEKTORA.

Sto se tice IT-a, mada se stanje menja i danas je lakse raditi u IT- nego pre 10-20 godina, ipak mora mnogo da se zna, engleski jezik je prosto obavezan, plus mora stalno da se uci jer se IT razvija non-stop i velikom brzinom. Osim toga, mora i da se mucne glavom i ne moze da se prodje sa kupljenom diplomom, jer je rad u velikoj meri individualan (u sklopu tima, naravno) i nema zabusavanja. Plus se lako vidi gde je i ko je napravio problem ili propust (ako se isti desi).

Kako su neki primetili ispravno, sve ovo je zapravo super i IT je u velikoj meri van domasaja politickih idiota i stranacke stoke, posto su vecinom nepismeni, da ne govorimo o IT-u. Od toga da se radi na obicnom kompjuteru, da moze da se radi cak i kod kuce, da ti treba samo internet, i da cak i naplata moze da se vrsi van ociju idiotske vlasti, da ne pominjemo sto moras da znas sta radis i da imas klikere, sve to daje IT-u moc da kaze drzavi VI NAMA NE TREBATE, ALI MI VAMA ITEKAKO TREBAMO. I ne samo kao privredna grana, danas od IT-a poprilicno zavisi mnogo sektora, ukljucujuci administraciju same drzave. Mada tamo mora jos mnogo da se uradi, za pocetak da se napravi jedinstven i dobro osmisljen informacioni sistem drzavnih sluzbi (MUP, PIO, Zdravstveni fond, cak i RIK itd) i da se onda jako olaksa zivot gradjanima i sprece mnooooge nepravilnosti tipa 200000 mrtvih glasaca na spisku RIK-a, ljudi koji dobijaju penzije 30 godina posle smti i slicne nebuloze.

Tako da - IT RULES!!!
:ok:
Bas tako.:amen:
 
quote_icon.png
Оригинал поставио eremita

Наравно ПУНА ПОДРШКА ИТ СЕКТОРУ - АЛИ НИ ЈЕДАН ДРУГИ СЕКТОР ЗБОГ ТОГА НЕ СМЕ ДА ТРПИ....... само идиот може да прави избор између производње 'леба и хране и ИТ сектора........

To je lazan izbor, Mito.

Za 20 godina ce traktori sami da oru... sa GPS i drugim pomagalima. Bolje je da mi napisemo program, nego da ga uvezemo.
Kompjuteri i internet su vec svuda, a tek ce da napreduju. Samo nek' nam raste IT, moze to cak da se dovede do pitanja drzavne bezbednosti - sto Ameri otkrivaju gledajuci u kineske komponente na svojim borbenim sistemima.

Не!!! Апсолутно НИСИ У ПРАВУ! Подржавам у потпуности ИТ сектор - АЛИ НИ У ЛУДИЛУ МИ НЕ ПАДА НА ПАМЕТ ДА УНИШТАВАМ СРПСКУ ПРОИЗВОДЊУ ХРАНЕ - ЈЕР БЕЗ ТОГА СМО ГОТОВИ.... ИЛИ МОЖДА ХОЋЕШ ДА ДОРУЧКУЈЕШ, РУЧАШ И ВЕЧЕРАШ ит ПРОГРАМЕ..... свашта од тебе.......:lol:

Наждереш се ујутро, у подне и увече ОНОГА ШТО ПРОИЗВЕДЕ СРПСКИ СЕЉАК - А ОНДА ПЉУЈЕШ ПО ЊЕМУ...... ма иди, бреееееееее..........
 
Poslednja izmena:
IT industrija je prošle godine imala neto izvoz od 407 miliona evra (740 bez uvoza), što je otprilike jednako celokupnom izvozu voća iz Srbije, a više nego što Fijat i Železara postižu u zbiru * Kreativna industrija ("gejming", filmovi, izdavaštvo) čini 3,1 odsto BDP-a Srbije, a proizvodnja struje 3,3 odsto *
Sigurno dosta ide i preko offshore kompanija tako da su cifre verovatno dosta vece.:)
 

Back
Top