Zanimljive vesti iz sveta, zivota, nauke, ljubavi, svemira..

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Vesti Krstarice

Domaćin
Poruka
3.103
Gradonačelnica Rima Virdjinija Radji potpisala je danas naredjenje kojim se uvode visoke kazne za kupanje, bacanje stvari i druge radnje u nekoj od monumentalnih rimskih fontana.

Radjijeva je izdala ovo naredjenje u nastojanju da zaštiti oko 40 rimskih fontana od istorijskog ili umetničkog značaja, mnoge od kojih su oštećene tokom godina.

Nije dozvoljeno da se penje na fontane, da se na njima pije ili jede, da se u njima kupa ili pere odeća ili neki ljubimac kao i da se bacaju razni predmeti osim novčića kao tradicionalan gest radi "osiguranja" da će se ta osoba vratiti. U protivnom, rizikuje se kazna do 240 evra.

Holandski fudbalski navijači su 2015. oštetili baroknu Fontanu de la Barkača iz 17. veka na dnu stepenica na Španskom trgu i pobacali unutra slomljene pivske flaše. Ovog proleća jedan čovek se kupao go u Fontani di Trevi.
 
Niko nema nameru,ni da pere noge ni neke intimne delove svog tela,u Fontani.Zbog cega se uopste govori i pise o tome.Mi smo jedan fin,kulturan evropski narod.
Niko nije shvatio Fontanu,kao kadu za kupanje.Fontana je podigla nivo nasih zivota.Pre ove Fontane,na Trgu Slavija,mi mso bili,moze se reci,prava Turska kasaba.
Beograd je bukvalno preko noci,otvaranjem Fontane,"usao" u red naprednih evropskih gradova.Jos kada se otvori Fontana kod Bogoslovije...Ko ce sa nama.Ne mogu da
verujem,da je ovaj Gradonacelnik,za tako kratko vreme,uspeo da preporodi ovaj nas beograd.Koristim priliku,da predlozim sledece:Za sve sto je uradio za beograd,
mi mozemo da se oduzimo G.Sinisi Malom,ledino...Jedino da mu podignemo spomenik zahvalnosti.Za podizanje spomenika,predlazem sledecu lokaciju:Trg Republike,na
onom travnatom terenu,preko puta Narodnog Pozorista.Spomenik bi bio pandan,onom vec postavljenom,koji pretstavlja Kneza Mihajla na konju.Spomenik bi tre.ebalo da
bude istih dimenzija,kaao i Knezev,radi estetske ravnoteze.Ukoliko grad Beograd,nema dovoljno novaca,za tako nesto,nema problema.Izfinansiracemo mi,zahvalni gradjani
Beograda,iz svojih sredstava,putem donacije.Na spomeniku da pise:'ZAHVALNI BEOGRADJANI" !
 
Proizvodjač igračaka Matel (Mattel) predstavio je 15 novih verzija lutka Kena, uključujući različite boje kože, oblike tela i stilove frizure.

Ken nije u velikoj veri promenjen od kada je predstavljen pre 56 godina kao partner Barbike, a sada će se prodavati u tri oblika tela - "vitak" (slim), "širok" (broad) i "original", a imaće i moderne frizure.

Barbika je imala slične promene pre više od godinu dana, što je takodje deo plana kompanije Matel da igračke učini raznovrsnijim i prilagodljivijim današnjoj deci.

"Redefinišemo način na koji ova generacija gleda na Barbiku ili Kena", saopštio je Matel.
 
Pisma koje je pisao naučnik Albert Ajnštajn o bogu, Izraelu i fizici prodata su za bezmalo 210.000 dolara na aukciji sinoć u Jerusalimu, a najvišu cenu dostiglo je ono o stvaranju sveta.
Osam pisama napisanih na engleskom jeziku od 1951. do 1954. godine s Ajnštajnovim potpisom prodato je u aukcijskoj kući Viners ( Winners) koja je prvobitno procenila njihovu zajedničku vrednost izmedju 31.000 i 46.000 dolara.

Najviše, 84.000 dolara, ponudjeno je za pismo eminentnom fizičaru Dejvidu Bomu, prenose izraelski mediji. U njemu je Ajnštajn napisao da "ako je bog stvorio svet, njegova prva briga sigurno nije bila da ga učini lako razumljivim za nas". Napisano je u februaru 1954, godinu dana pre Ajnštajnove smrti.

U drugom pismu Bomu, prodatom za 50.400 dolara, Ajnštajn je diskutovao o vezi koju je njegov koledž uspostavio izmedju kvantne teorije i relativističke teorije polja.

"Moram da priznam da nisam sposoban da pogodim kako se takva veza može postići", napisao je on u pismu pisanom pisaćom mašinom koje sadrži jednačinu ispisanu čitko rukom i piščev potpis.

Bom koji je rodjen u SAD radio je s Ajnštajnom na Prinston univerzitetu pre nego što je pobegao u Brazil, nakon što je izgubio svoj položaj za vreme lova na veštice senatara Džozefa Makartija.

U pismu iz februara 1953. Ajnštan poredi "trenutno stanje svesti" Amerike tokom tog progona komunista sa paranojom u Nemačkoj početkom 20. veka za vreme kajzera Vilhelma II.

Izraelski iluzionista i madjioničar Uri Geler kupio je pismo iz 1954. godine u kome Ajnštajn diskutuje o mogućem Bomovom preseljenju u Izrael.

"Izrael je intelektualno živ i interesantan, ali ima vrlo uske mogućnosti i odlazak tamo bez namere da ga napustiš prvom prilikom bio bi za žaljenje", navodi on.

Bom je postao gostujući profesor na čuvenom Tehnološkom institut Tehnion u Haifi 1955. i posle dve godine preselio se u Englesku. Sam Ajnštajn je odbio ponudu 1952. godine da postane predsednik Izraela, ali je bio u prvom upravnom odboru Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu i u svom testamentu je ostavio svoje beleške toj ustanovi.

Aukcijska kuća je saopštila da su pisma bila svojina pokojne Bomove udovice.
 
Nedavno istraživanje u oblasti osiguranja, sprovedeno u američkim saveznim državama Kolorado, Vašington i Oregon, dovelo je u vezu povećan broj odštetnih zahteva zbog saobraćajnih nesreća sa legalizacijom korišćenja marihuane u rekreativne svrhe.
Američki Institut za podatke o gubicima na putevima (The Highway Loss Data Institute) saopštio je danas da su odštetni zahtevi zbog saobraćajnih nereća povećani u te tri države za 2,7 odsto od početka legalne prodaje marihuane. Dozvoljena prodaja marihuane u Koloradu je počela u januaru 2014. godine, u Vašingtonu šest meseci kasnije, a u Oregonu u oktobru 2015. godine.

Potpredsednik Instituta Met Mur rekao je da istraživači "veruju da podaci ukazuju na povećan rizik od saobraćajnih nesreća u tim državama" i da su "ti rizici povezani s legalizacijom marihuane".

Odšteni zahtevi u te tri države uporedjivani su u istraživanju sa susednim ruralnim saveznim državama Ajdaho, Vajoming i Montana, koje nisu legalizovale maihuanu, a u kojima se podnosi sličan broj odštetnih zahteva.

Istraživači su u obzir uzeli faktore kao što su broj vozila na putevima, starost i pol vozača, vremenske prilike, kao i da li su podnosioci odštenih zahteva zaposleni. Istraživanje je obuhvatilo odštene zahteve podnete od januara 2012. do oktobra 2016. godine.

Zagovornik legalizacije marihuane Mejson Tvert doveo je u pitanje to što su odštetni zahtevi iz Kolorada, Oregona i Vašingtona, država koje imaju gusto naseljene urbane sredine, uporedjivani sa zahtevima iz tri ruralne države.

"Ovo istraživanje otvara više pitanja nego što pruža odgovora, a ta oblast svakako zaslužuje dalje proučavanje", rekao je Tvert.

Osiguravajuća društva pažljivo proučavaju odštetne zahteve jer je broj saobraćajnih nesreća počeo da se povećava od 2013. godine posle više od decenije njihovog stabilnog opadanja.

Te kompanije smatraju da na povećanje broja nesreća utiče više faktora, a medju njima rastrojenost vozača usled korišćenja mobilnog telefona, konstrukcija puteva, poboljšana ekonomija koja omogućava prelaženje više kilometara, kao i legalizacija marihuane.

Korišćenje marihuane u rekreativne svrhe legalizovano je za odrasle osobe u osam saveznih američkih država, kao i u gradu Vašingtonu.

U Institutu za podatke o gubicima na putevima nadaju se da će zakonodavci u saveznim državama koje razmatraju legalizaciju marihuane uzeti u obzir rezultate istraživanja, rekao je Met Mur.
 
Tridesetak djaka jedne srednje škole u britanskom gradu Ekseteru došlo je u školu u suknjama, pošto im nije dozvoljeno da po vrućini nose šortseve, a ne obavezno pantalone.

Učenici Akademije ISCA tražili su dozvolu da svoju školsku uniformu prilagode velikoj vrućini koja je tamo ovih dana.

Po rečima djaka, ideju da protestuju dobili su od same direktorke škole, mada je jedan od djaka rekao da ne misli da im je direktorka ozbiljno predložila da umesto dugačkih pantalona, ne nose šortseve, nego - suknje.

Učenici se nadaju da će protestom navesti školu da razmotri svoju politiku o šortsevima.
Direktorka škole Ejmi Mičel je rekla da šortsevi nisu deo uniforme za dečake i da neće uvoditi promene bez prethodnih konsultacija i sa djacima i sa porodicama.

"Shvatamo da je prethodnih nekoliko dana bilo izuzetno vruće i radimo najbolje što možemo da omogućimo i učenicima i zaposlenima da im bude što udobnije", rekla je Mičel, ali je dodala da će razmotriti promenu uniforme.

Školski propisi o uniformama utvrdjuju da dečaci nose pantalone, a devojčice ili pantalone ili karirane suknje. Košulje mogu da izvuku iz pantalona samo u učionici i da skinu kravate, ali moraju da ih stalno imaju sa sobom.
 
Sud u Vroclavu na jugu Poljske osudio je danas jednog Poljaka za šikaniranje komšije, jer su njegove dve mačke lovile zlatne ribice komšijinom baštenskom jezercetu, a i tu baštu su rado koristile kao WC, da ne uprljaju svoju.

Susedski spor prerastao je u svadju pre godinu dana kada vlasnik maca-krivolovaca nije hteo da obeća da će pripaziti na njih i tražio je dokaze da su to sve radile baš njegove dve, pored tolikih mačaka i vlasničkih i uličnih u Vroclavu. Komšija je tada počeo da zove policiju zbog mačijih upada.

Pošto ni policijske patrole nisu uspele da ubede Patrika Halačkjeviča da je on odgovoran za zlodela svojih maca, gradska policija je po službenoj dužnosti predala stvar sudu.

"Kriv je. Morao je da drži mačke na takav način da ne pobegnu s njegove parcele. A u periodu na koji se odnosi optužnica, bežale su više puta i prelazile na parcelu komšija, samo zato što vlasnik nije preduzeo nikakve mere da ih spreči", obrazložila je presudu sudija Aurelija Krajči-Kozlovska.

Budući da u pitanju nije društveno opasan prestup, Halačkjevič je kažnjen samo ukorom, a mora i da plati sudske troškove.

Vlasnik maca nije uspeo sa svojim linijom odbrane da to možda i nisu bile njegove mačke, a poljskoj televiziji TVN24 je nezadovoljan presudom danas kazao da će se žaliti jer sada svi vlasnici mačaka koje nisu zatvorene po kućama moraju da strepe da će se naći pred sudom.

"Gradska policija imaće pune ruke posla. Ništa neće pomoći. Samo ograde. Svako će morati da izgradi bedeme, plotove visoke po nekoliko metara", kazao je osudjeni vlasnik maca.
 
Ne branim ja mačke za ovaj gnusan zločin, da me neko pogrešno ne shvati, zaista ja sam Srbin, mislim evidetno je da su upale na tudju teritoriju i sl.
ali moramo da znamo da je zlatna ribica vrlo agresivna forma šarana i ona ako je sa drugim ribicama u akvarijumu pobije iste bez nužde
zlatne ribice se drže zasebno, nisu mnogo socijalizovane mada su prve sa kojima je akvaristika počela u dvorišnšnim baštama - njima ne smeta ni minus
to znači da mačke jesu počinile zločin ali isto tako ta vrsta ribica momentalno započinje zločin ako ubacimo neku novu ribicu van njihove nacionalnosti
 
Poslednja izmena:
Poljsku policiju u Poznanju nikako da ostave na miru krvoločni insekti, prvo golubiji krpelji koji su u aprilu desetkovali celu jednu policijsku stanicu, a sada su zbog istrebljivanja stenica zatvorene ćelije pa policija nije imala gde da pritvara izgrednike.

"U policijskoj stanici Novi grad u ćelijama za pritvor boravio je muškarac koji je na odeći imao stenice. Zbog toga je obavljena dezinsekcija", potvrdio je napade stenica portparol policije u Poznanju Andžej Borovjak poljskoj privatnoj televiziji TVN24.

Gledalac koji je televiziju obavestio o novom ataku krovoločnih insekata na policajce u Poznanju rekao je da su stenice izujedale trojicu policajaca ali njihovi nadredjeni ignorisali su to i tek kada je za to čuo regionalni komandant policije ćelije su zatvorene da se stenice unište.

"Zbog toga u celom Poznanju nije bilo gde da se pritvore privedeni", javlja TVN24.

U ratu sa poljskom policijom krpelji su bili uspešniji od stenica, pošto su izujedali 23 policajca i čitava četvrtina policajaca iz te stanice morala je zbog krpelja na bolovanje.

Dezinsekcija nije bila efikasna i na kraju je zatvorena cela zgrada da se renovira, ne bi li se tako uništili krpelji.

Ujed te vrste krpelja prilično je bolan zato što su njegove sline izuzetno jak alergen a promene na koži zadržavaju se ponekad i oko pola godine, medjutim veterinari su upozorili da su za frontalni napad krpelja delimično krivi sami policajci.

"To je vrsta kreplja koja napada pre svega golubove. Čovek samo povremeno postaje njegov izvor hrane. Policajci su verovatno isterali golubove a krpelji su ostali tako bez hrane", kazao je veterinar Jan Šepticki.
 
Selo u siromašnoj indijskoj saveznoj državi Harijani danas je promenilo ime i od sada se zove "selo Tramp" po američkom predsedniku Donaldu Trampu, saopštile su danas lokalne vlasti.

Marora je naselje u blizini Nju Delhija koja se od danas zove "selo Tramp" u znak počasti američkom predsednik kod kojeg naredne nedelje putuje indijski premijer Narendra Modi.

Na ulazu u selo istaknut je plakat s natpisom "Dobrodošli u selo Tramp" i fotografijom nasmejanog predsednika SAD.

Iako je bila ceremonija na kojoj su bili zvaničnici mesne zajednice, promena imena sela još nije zvanična jer se lokalna vlada nije još izjasnila o tome.

Indija, koja je dugo bila saveznik nekadašnjeg Sovjetskog Saveza a kasnije Rusije, želi da se približi SAD u cilju privlačenja stranih investicija.
 
Na tradicionalnom takmičenju na kojem uglavnom dominiraju stariji, sitni i bezdlaki psi svetski šampion je velika, ružna i otečena Marta.

Trogodišnja ženka rase napuljski mastif od oko 56 kilograma pobedila je na 29. Svetskom takmičenju za najružnijeg psa.

Ona je od početka takmičenja bila favorit publike u Severnoj Kaliforniji, sa oklembešenom kožom, a sudije nisu ni morale da čuju njeno karakteristično hrkanje da bi joj dodelili nagradu.

"Da li znaš da si upravo pobedila na takmišenju Najružniji pas na svetu", upitao je Martu novinar En-Bi-Sija (NBC) i jedan od sudija na takmičenju Keri Sanders kada joj je postavio krunu.

Pobednica je dobila 1.500 dolara, trofej i putovanje u Njujork zbog medijskih aktivnosti.

Martu je od zanemarivanja kada je bila gotovo slepa, a posle nekoliko operacija sada može da gleda, kazala je njena vlasnica Širli Zindler.

Marta, koja je pobedila 13 pasa, jedina je životinja na ovogodišnjem takmičenju koja je prevelika da bi je držao vlasnik.
 
Predmeti povezani sa nekim od najozloglašenijih gangstera biće ponudjeni na aukciji ovog vikenda.

Ručno napisana muzička kompozicija američkog gangstera Al Kaponea, pismo koje je napisao američki mafijaški bos Džon Goti i nakit ozloglašenog razbojničkog para Boni Parker i Klajda Baroua biće ponudjeni na aukciji u Kembridžu u američkoj saveznoj državi Masačusets.

Muzički komad "Humoreska" pokazuje mekšu stranu Al Kaponea, a Goti je u pismu iz 1998. godine napisao ćerki mafijaškog saradnika da svom ocu prenese poruku "da održava martinije hladnim".
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top