SO - istine, falsifikati, činjenice, saveti

proka

Legenda
Poruka
57.100
SO - istine, falsifikati, činjenice, saveti


Sva so, bez obzira na to da li je nastala isparavanjem slane vode ili je dobijena iz kristalizovane rude, zapravo je morska so.Postoje tri vrste soli: obična, začinska, i aromatizovana so kućne izrade – što je mnogo manje komplikovano nego što zvuči.Većina kuvara koristi dve vrste soli – jeftina višenamenska so za postizanje osnovnog ukusa, i skuplja, zanatski proizvedena morska so koja često podrazumeva regionalne verzije u skladu sa lokalnim specijalitetima, posebno kada se radi o morskoj hrani. Međutim, za obe tehnike važi jedno zajedničko pravilo: Ako je ne možete uhvatiti prstima, nemojte je koristiti.

so1.jpg


SO, ALI BOLJA

Obična so dobro ide uz različite vrste hrane, i prirodno vas vodi ka sledećem koraku: eksperimentisanju sa mešavinama soli. Čak i ako nemate pri ruci sveže začinske biljke ili limun, niti vremena za začinjavanje i seckanje, znajte da se kvalitetna so koja sve ovo sadrži može kupiti u prodavnicama. S obzirom da komercijalno dostupne mešavine soli sadrže aditive, bolje je da napravite sopstvenu mešavinu, kako biste dobili kvalitet bez hemikalija i ukus koji odgovara vašem stilu kuvanja.

DIMLJENA SO (1)
Verovali ili ne, vredi truda
Na tržištu postoji mnogo vrsta dimljene soli, ali mnoge od njih suviše su jakog ukusa da bi mogle imati širu primenu. Mi najradije koristimo neko blaže drvo, kao što je jabuka, za dimljenje lagane soli koja neće previše pojačati ukus hrane. Ako želite jači ukus soli za slabije pečeno meso, koristite američki orah.ŠTA VAM JE POTREBNO
1 roštilj za dimljenje
1 kesa jabukovog drveta
150 g krupne morske soli
2 cediljke: 1 velika, 1 mala
papirni ubrusi

METOD

Potrebna vam je niska temperatura (oko 200 stepeni) za dimljenje soli bez opasnosti od njenog spaljivanja, pa je zato ovaj recept najbolje isprobati nakon što ste završili sa dimljenjem nečeg drugog, dok temperatura roštilja za dimljenje polako opada.Napravite dvostruko sito tako što ćete u unutrašnjost velike cediljke staviti jedan sloj papirnih ubrusa, a zatim na to položiti manju cediljku.Sipajte krupnu morsku so u cediljku i rasporedite kristale kako se ne bi slepili. (Deo kristala proći će kroz manju cediljku i dospeti na papirne ubruse, čime nastaju dva sloja soli, što omogućava ravnomerno dimljenje svih kristala.)Stavite ovo u roštilj za dimljenje, zatvorite poklopac i započnite proces dimljenja. Lagani ukus dima i boju bledog ćilibara postići ćete nakon otprilike trideset minuta, ali so možete dimiti i duže, određujući trajanje po sopstvenom ukusu, ali uvek na niskoj temperaturi.Isključite roštilj za dimljenje i dopustite da se so ohladi u njemu, dok temperatura postepeno opada.


SO SA LIMUNOM (2)

Ova svetla so odlična je za letnje obroke: prženu ribu, salate, povrće, i supe koje se služe na sobnoj temperaturi, kao što je gaspačo.Zagrejte rernu na 225 stepeni. Okrenite rende tako da koristite sitniju stranu, i izrendajte koru pet limunova. Potrebno vam je otprilike pet supenih kašika izrendane kore.U plitku tepsiju stavite papir za kuvanje (kako bi esencijalna ulja limunove kore bila zaštićena od zagrejanog metala) i ravnomerno rasporedite koru. Pazite da se ne slepi u gomilice. Pržite dok kora ne postane suva i blago hrskava, dakle oko dvadeset minuta. Treba da se lomi na dodir.Izvadite tepsiju i ostavite koru da se osuši. Potom je izmrvite mlinom za začine. Ne želite da dobijete prah, nego samo ravnomernu teksturu.Dodajte 230 mg kristalizovane krupne soli, i dobro izmešajte. (U zavisnosti od vašeg mlina za začine, možda ćete ovo morati uraditi u dve ture, ili upotrebiti blender za završnu fazu).Dobićete oko 250 g soli.


BILJNA SO (3)

Postoje dve varijante: obična i ljuta. Ovo se lako priprema, pa nema potrebe praviti veliku količinu. Umesto toga, eksperimentišete sa manjim količinama i prilagođavajte pristup u skladu sa sopstvenim ukusom, pre nego što napravite veću količinu.Potreban vam je jedan svež list žalfije, 12 svežih iglica ruzmarina, listovi tri struka sveže majčine dušice, i ¼ supene kašike suvog origana.Stavite sve ovo u mlin za začine i, brzim pokretima, sitno iseckajte biljke, kako bi njihova esencijalna ulja natopila sušeni origano. (Ako ovo radite suviše dugo doći će do razvijanja prevelike toplote u motoru mlina, što će izazvati sagorevanje biljnih ulja). Za sitno seckanje biljaka možete koristiti i nož, a potom sve to pomešati sa origanom.Dodajte jednu slabiju supenu kašiku kristalizovane krupne soli, i dobro promešajte.Dobićete jednu veliku supenu kašiku soli.Ljuta varijanta: Sipajte u so ¼ supene kašike crvene paprike u ljuspicama ili začina Saint Lucifer, i ponovite opisani proces. (Količinu paprike odredite u skladu sa tim koliko volite ljutu hranu).


DVE VRSTE SOLI KOJE SU VAM POTREBNE
Vodič za dodavanje začina


OBIČNA KUHINJSKA SO

Tačnije, krupna so
Upotreba: Kao osnovni začin u svakoj prilici, kao što je kuvanje. Ova so se rastapa i postaje sastavni deo supe, sosa, pržene ili pečene hrane.Razlog: Krupnije granule ove soli, koja se u SAD zove „košer“ so, nekada je korišćena za jevrejski običaj „koširanja“ mesa, zbog toga što se dobro vezuje i izvlači vlagu na način koji omogućava da hrana ne postane previše slana. Krupna so je jeftina tako da je slobodno možete ubaciti u vodu za testenine, a dovoljno je čista i prhka da je možete upotrebiti za poboljšanje ukusa.


ZAVRŠNA SO
Najčešće zanatski proizvedena morska so
Upotreba: Kao završni začin ili za garniranje dovršenog jela. Ova so se ne topi nego zadržava svoju hrskavu teksturu, kao i ukus.Razlog: Zbog povećane vlažnosti, ova so ne topi se u dodiru sa vrelom hranom. Zanatski proizvedena so skuplja je od krupne soli, ali joj je ukus daleko jači, pa nije potrebno više od nekoliko granula.


STVARI KOJE SU ČESTO PRESLANE:

Perece, soja sos, riblji sos, zimski trotoari, okean, bakina supa sa knedlama.


- - - - - - - - - -

koliko Vi solite i čime?

- - - - - - - - - -

moja jela su bolje rečeno neslana, najmladja ćera počela je da dosoljava i pre nego proba jelo :D
 
Ovo je kao naucna fantastika za mene....eto koliko je novo....Jos mi nije hemijski jasno dimljenje soli, ja se igram sa biljkama da bih sa manje soli postigao isti osecaj slanosti, i to pali, isti artikl nekom obradom smanji osecaj slanosti a nekom poveca osecaj slanosti...
Isto ukus nije isti u zavisnosti od vremena dodavanja soli jelu....
 
ja sam se dugo pitao kako je rucak kod tašte toliko ukusan, a kad ono jednog dana videh je kako soli, bas bahato :D

Jesi li ti tu so nosio na laboratorijski pregled ?
U Gradski zavod.
Čim je tako ukusno, a tašta kuvala....:think:
Već je sumnjivo.
Tu nisu čista posla, nečastivi ne miruje.
Nikad.
Uvek traži rupu.
I buši na zdravo mesto !
Moj ti je savet, malo hrane u fišek, pa na ćošak
u Džordža Vašingtona i biv. "29. novembra".

Javi nam šta su ti rekli...
 
Jesi li ti tu so nosio na laboratorijski pregled ?
U Gradski zavod.
Čim je tako ukusno, a tašta kuvala....:think:
Već je sumnjivo.
Tu nisu čista posla, nečastivi ne miruje.
Nikad.
Uvek traži rupu.
I buši na zdravo mesto !
Moj ti je savet, malo hrane u fišek, pa na ćošak
u Džordža Vašingtona i biv. "29. novembra".

Javi nam šta su ti rekli...

bome, sad si me zamislio :hahaha:

- - - - - - - - - -

Samo himalajska so je zdrava.;)

a morska?
 
Inače, čisto da znate, ta roze boja je u stvari oksid gvođža, drugim rečima RĐA.

Zdravija je jodirana so. S druge strane, ne postoji taj unos bilo koje soli koji može da utiče na ljudsko telo u tolikoj meri pa da se nešto smatra ''zdravijem'', ali SZO je upravo omogućila da se prodaje jodirana so u dnevnoj ishrani čoveka jer je potrebna organizmu. Jodirana so je dobra zbog joda, naravno.

Znam par žena koje su izbegavale da jedu so, kao ''ovo je dovoljno slano, ovde ne mora da se posoli'', a onda cvrc ode štitna žlezda u aut.

U svakom slučaju, himalajska so je više hedonizam no što je ''zdrava hrana''. No, promoviše se kao zdrava hrana iako je istina da sve materije koje se nalaze u njoj dolaze u daleko većoj meri kroz unos drugih namirnica što direktno znači da je unos himalajske soli apsolutno mizeran u poređenju i ne postoje neke bitne promene u telu.

Lepo izgleda.
 
Kuvari so prvenstveno biraju na osnovu ukusa, teksture i boje. Veličina zrna takode utiče na to kako će jezik doživeti ono što jedemo. Krupnija so ima jači ukus i duže ostaje na jeziku.
Šta je zapravo so
So je kristalni mineral koji čine dva elementa natrijum (Na) i hlor (Cl), a oba su esencijalna za život svih živih bića, pa time i ljudi. Ovi elementi imaju veoma važne funkcije u organizmu – između ostalog, pomažu mozgu i nervima da šalju električne impulse. Veći deo soli dobija se iz rudnika soli ili isparavanjem morske ili druge vode bogate mineralima. Osim što poboljšava ukus hrane, ovaj začin koristi se i kao konzervans, jer bakterije teško opstaju u slanoj sredini. U principu, so se doživljava kao nezdrava (u većim količinama) jer vezuje vodu u krvotoku i podiže krvni pritisak. Najveći problem predstavljaju industrijski prerađene namirnice, koje sadrže previše ovog začina. Osobe koje konzumiraju pretežno svežu hranu, ili same pripremaju sve namirnice, ne moraju brinuti kad je o ovom začinu reč.
koliko-soli-nam-je-potrebno.jpg

U čemu je problem s kuhinjskom solju
Većina ljudi koristi običnu, tj. kuhinjsku so, koja je prošla kroz složen proces industrijske prerade. Mlevena je veoma sitno, a pored nečistoća, uklonjeni su joj i minerali koje sadrži u tragovima. Inače, reč je o morskoj soli, koja je nastala pre nekoliko miliona godina usled sušenja velikih okeana.Najčešće prolazi nekoliko faza industrijske prerade, te sadrži brojne aditive, koji uglavnom sprečavaju da se so zgrudva, tj. okameni.Često sadrži aluminijum, koji je povezan s raznim zdravstvenim poremećajima. Kuhinjska so pretežno se sastoji od čistog natrijum-hlorida (97 odsto i više). Veoma često joj se dodaje jodkako bi se nadoknadio manjak ovog važnog minerala, koji je bio, a i dalje je jedan od vodećih uzroka hipotireoze, mentalnih poremećaja i brojnih drugih zdravstvenih problema. Zbog toga, ako odlučite da iz ishrane izbacite jodiranu so, obavezno povećajte unos namirnica koje sadrže veće količine ovog minerala, poput ribe, morskih plodova, mlečnih proizvoda, jaja i algi. Nedostatak joda može se nadoknaditi i pomoću suplemenata, ali njih ne treba uzimati na svoju ruku, tj. bez prethodne konsultacije s lekarom.
VRSTE SOLI
Morska
Morska so nastaje isparavanjem morske vode. Kao i stonu so, uglavnom je čini natrijum-hlorid. Ipak, u zavisnosti od toga gde se sakuplja i kako se prerađuje, obično sadrži malo minerala poput kalijuma, gvožđa i cinka.Što je morska so tamnija, sadrži više “nečistoća” i nutrijenata. Ipak, zapamtite – zbog zagađenosti okeana, morska so može sadržati i tragove teških metala, recimo, olova. Obično je krupnija od stone soli, zbog čega hrana može imati drugačiji, intenzivniji ukus ako je njome posolite nakon kuvanja. Tragovi minerala i nečistoća u morskoj soli takođe mogu uticati na ukus, ali to zavisi od proizvođača.
Himalajska so
Reč je o verovatno najpopularnijoj vrsti soli, a mnogi stručnjaci tvrde i da je najčistija. Himalajska so
skuplja se u Pakistanu, a vadi se iz rudnika soli Kevra, drugog po veličini u svetu. Poreklom je iz pramora, nezagađenog ekosistema starog više od 250 miliona godina.Sadrži 84 minerala i elementa u jednakoj razmeri u kojoj ih ima i u našem organizmu. Najbolji komadi melju se ručno kako bi se sačuvale sve njihove nutritivne vrednosti. U suštini, himalajska so najsličnija je morskoj, ali je, za razliku od nje, potpuno nezagađena, budući da se vadi iz planine u kojoj je nastala davno pre civilizacije. Prilikom tektonskog formiranja Himalajskog lanca, so je dospela ispod površine zemlje i taložila se na dubini od 400 do 600 metara. Često sadrži tragove oksida gvožđa, koji joj daje ružičastu boju, kao i malu količinu kalcijuma, kalijuma i magnezijuma. Takode, sadrži manje natrijuma od obične soli.

Košer so
Ova vrsta soli prvobitno je korišćena u religijske svrhe. Jevrejski zakoni propisivali su da se pre jela iz mesa mora iscediti sva krv, a za to je korišćena upravo košer so. Ono što je razlikuje od obične soli jeste struktura zrna. Košer so mnogo je krupnija, pa ako se njome pospe jelo, daće mu drugačiji, intenzivniji ukus, ali ako se otopi u hrani, nema nikakve razlike u poređenju s kuhinjskom. Obično sadrži manje aditiva i joda.
Keltska so
Ima sivkastu boju i takođe sadrži malo vode, zbog čega je dosta vlažna, a skuplja se u Francuskoj. Ime je dobila po starom keltskom načinu sakupljanja i skladištenja soli. Keltska so sadrži tragove minerala i manje natrijuma od kuhinjske. Smatra se da uspostavlja pH balans u organizmu, jača imunitet i moždane funkcije, reguliše krvni pritisak i srčani ritam, ublažava nesanicu i nadoknađuje izgubljene elektrolite.
Crna so
Crna so potiče iz vulkanskih područja Pakistana i Indije. Ona, u stvari, nije crna, nego ima ljubičastu boju i karakterističan miris sumpora, sličan mirisu kuvanih jaja, a naročito je popularna u ajurvedi (tradicionalnoj indijskoj medicini). Posebno je zanimljiva među veganima i vegetarijancima (često se koristi kao dodatak jelima od tofua). Smatra se da crna so poboljšava varenje, otklanja nadutost, sprečava zatvor, ublažava gastritis i podmladuje organizam.


Kopiranje bez navodjenja aktivnog linka ka izvornom članku nije dozvoljeno http://dijetaplus.com/koja-je-najbolja-so-koser-keltska-crna-himalajska/


- - - - - - - - - -

KOLIKO NAM JE SOLI POTREBNO ?
Korišćenjem industrijski prerađenih namirnica, koje se danas konzumiraju u preteranim količinama, većina ljudi unosi mnogo više soli nego što im je zaista potrebno. Posledica je pogoršavanje zdravstvenog stanja, a najviše “trpe” bubrezi i kardiovaskularni sistem. U skladu s uzrastom, stručnjaci preporučuju sledeće količine soli:
0 do 12 meseci – manje od 1 g dnevno

  • 1 do 3 godine – 2 g dnevno
  • 4 do 6 godina – 3 g dnevno
  • 7 do 10 godina – 5 g dnevno
  • 11 i više – 6 g dnevno (oko jedne kašičice dnevno)


Kopiranje bez navodjenja aktivnog linka ka izvornom članku nije dozvoljeno http://dijetaplus.com/koja-je-najbolja-so-koser-keltska-crna-himalajska/
 

Back
Top