''Deklaracija - Srpski, hrvatski i bosanski su jedan jezik''

Употребом калковања се избегава да језик постане сливник страних речи, али претерано калковање утиче на начин творбе речи и мења сам дух језика. Калковањем добијамо речи чије је рухо словенско, али срж и друх су туђи и страни нашем језику.

Potpuno se slažem.

- - - - - - - - - -

Efendi Vuče, nukam te na suizvršidbu obradbe ove krivoobavijesti:

quote_icon.png
Original postavio Vuk-efendija

Ritter Vitezović je dvjesto godina prije Vuka zamislio da svi slaveni u Iliriku govore hrvatski.
Molim da jasno kažeš što u vezi Rittera nisam dobro rekao.

Ritter jasno razlikuje provincijalno-hrvatski (kajkavski) od opštijeg slovenskog (ilirskog) jezika. Čak ni njegova megalomanska hrvatomanija nije mogla slovinski-ilirski preimenovati u kjakavski kojim je pisao. To je bila poenta moje poruke što je lapsusom ostala bez negacije.

Nagradno pitanje: kako se na zapadnoj varijanti srpskog zove sportsko takmičenje "sneezing"?

Kijamet. :kafa:
 
Poslednja izmena:
Već sam se susretao sa osobama tvog kalibra koji su tvrdili da kapija nije hrvatska ili dovoljno hrvatska. Oni su se, upravo poput tebe, obrazovali na internetu, bez trunke pojma da je internet najpoznatiji kao oksimoron zvan virtualna stvarnost ili po čaršijski "nestvarnost". Ono što piše na internetu ne znači da je točno. Čim svane dan šaljem ti slikicu iz rječnika hrvatskoga jezika. A ti tada priznaj da znaš nešto hrvatskog pa si umislio da je srpski zato što misliš da si Srbin.
 
Već sam se susretao sa osobama tvog kalibra koji su tvrdili da kapija nije hrvatska ili dovoljno hrvatska. Oni su se, upravo poput tebe, obrazovali na internetu, bez trunke pojma da je internet najpoznatiji kao oksimoron zvan virtualna stvarnost ili po čaršijski "nestvarnost". Ono što piše na internetu ne znači da je točno. Čim svane dan šaljem ti slikicu iz rječnika hrvatskoga jezika. A ti tada priznaj da znaš nešto hrvatskog pa si umislio da je srpski zato što misliš da si Srbin.

Bez panike. Sve je srpski, a šta je hrvatski, to znaju samo oni koju su dovoljno za to plaćeni. Jednog dana možda i shvatiš.

A da si se susretao čisto sumnjam, jer bi se na ovakvu gromadu terminalno spotakao bar jednom u proteklih 11 godina.
 
Poslednja izmena:
Миле Медић написа пре 10 година у Српској политици текст "Krštenje i prekrštavanje srpskog jezika". Између осталог и суштину :



Jezik može dobiti ime samo po narodu čiji je to jezik, ali ne i po imenima naroda koji se tim jezikom služe.

Jezik nije onoga ko tim jezikom govori, nego onoga ko je taj jezik stvarao i stvorio.

Tako je svuda u svetu i u nauci.
 
Миле Медић написа пре 10 година у Српској политици текст "Krštenje i prekrštavanje srpskog jezika". Између осталог и суштину :



Jezik može dobiti ime samo po narodu čiji je to jezik, ali ne i po imenima naroda koji se tim jezikom služe.

Jezik nije onoga ko tim jezikom govori, nego onoga ko je taj jezik stvarao i stvorio.

Tako je svuda u svetu i u nauci.

Upravo tako. Između ostalog i zato, zato što nije sporno da je u pitanju isti jezik, već koje mu je ime, Vlado Đukanović, u emisiji kod Nenezićke, kaže da nije imao motiva da potpiše Deklaraciju.

Međutim, u vremenu kada je nastala kovanica srpskohrvatski jezik (Jagić, Rigerova češka enciklopedija u članku Jihoslovane), nazivu jezika u relevantnim hrvatskim krugovima prethodila je teza o jednom srbohrvatskom narodu (Jagić). Dakle, drž'te Jagića zbog Srbohrvata svih i svuda! :hahaha:
 
Poslednja izmena:
Premostiti vremenski jaz-pitanje svih pitanja. Tako se započelo sa uvjeravanjem da je "sve to jedan srpski jezik" u što su neki malodušni povjerovali. U HR je na svakog pobornika srpskog jezika bilo stp protivnika, a sajedinjenje je institucionalizirano u prvoj Jugi čiji režim jedan Srbin iz Jrvatske naziva najgorim koji je čovjek mogao smisliti. U takvom ozračju se intelektuaci hvataju za slamke, poput pokreta srbokatolika, govoreći da su te slamke neraskidivi konopi.

- - - - - - - - - -

Primitivnom logikom zaključuju da su Gundulićevo srpstvo i njegov jezik srpski, neupitni stoga što je Medo Pucić pravi dubrovčanin i deklarirani Srbin. Eto rješenja za dva stoljeća srpskog jezičnog i znanstvenog muka.
 
Suvremeni Srbi su također svojatali Dubrovačku baštinu pa čak i sam grad, krave iz nj okolice i dr. Kad su jednog vojskovođu pitali zašto puca na (svoj srpski) grad on je rekao da nema panike, "sagradićemo ljepši i stariji grad". Kasnije se pravdao da je samo bio ciničan jer su i Hrvati rekli da će srušeni most u Mostaru isto tako. No, činjenica je da su napadi na DU bili 1991. godine, a most je srušen u studenom 1993. A valjda je znao što će ustaše reči za tri godine. Osim toga Hrvatska je sudjelovala u obnovi turskog mosta, a Srbija nije u obnovi svog Dubrovnika.
 
Neologizmi kadkada uspiju, kadkada ne. Zrakomlat je za tebe glupost, ali "oblakoder" nije. Kod nas se govori "neboder" što je bliže originalu "skyscraper". U budućnosti će trebati puno truda da se imenuje sve novotarije. Na tome rade svi koji drže do svog jezika. Tako moraju činiti i Srbi sa svojim jezikom, u čemu im želimisokoj višestambenoj zgradi tipičnoj za velike gradove". puno uspjeha. U protivnom "boca na neboderu" će nam biti "vitka staklena posuda sa uskim otvorom, obično zapremine od jedne litre na visokoj višestambenoj zgradi tipičnoj za velike gradove". Solidni neologizmi u hrvatskom jeziku npr. Sučelje za interface, svjetonazor za "pogled na svet". Kada se englezi usuglase da neologizam uđe u engleski rječnik, to je prava svečanost. Jezična ortodoksija vodi u sigurnu propast i zaborav (jezika)

A sta fali izrazu visoka zgrada? Na nemackom postoji samo jedna rec za te nebodere, oblakodere i solitere, a to je prosta rec Hochhaus.
Cudi me da niste to lepo preveli na hrvatski kao sto je stotine reci iz nemackog bukvalno ( tu i tamo i komicno) prevedeno.
Zracna luka zvuci komicno jer je ta skalamerija na svim jezicima nekakav aerodrom, aeroport.

Zrakomlat jeste velika glupost. Nego na hrvatskom ne postoji razlika izmedju zraka i vazduha?
 
A sta fali izrazu visoka zgrada? Na nemackom postoji samo jedna rec za te nebodere, oblakodere i solitere, a to je prosta rec Hochhaus.
Cudi me da niste to lepo preveli na hrvatski kao sto je stotine reci iz nemackog bukvalno ( tu i tamo i komicno) prevedeno.
Zracna luka zvuci komicno jer je ta skalamerija na svim jezicima nekakav aerodrom, aeroport.

Zrakomlat jeste velika glupost. Nego na hrvatskom ne postoji razlika izmedju zraka i vazduha?
postoji razlika između zraka i vazduha, zrak je mješavina plinova, a vazduh ne znam što je. Jelte.

- - - - - - - - - -

Upozorili su me da sam te uvrijedio, sigurno jesam, nije mi bila namjera, ispričavam se.
 
]postoji razlika između zraka i vazduha,[/B] zrak je mješavina plinova, a vazduh ne znam što je. Jelte.

- - - - - - - - - -

Upozorili su me da sam te uvrijedio, sigurno jesam, nije mi bila namjera, ispričavam se.
Postoji i kod mene, a i u srpskom, nemackom, frajcuskom,engleskom, postoji svuda, ali ti to ne razumes jer su te naucili
da su suncevi zraci nekakvi plinovi, a vazduh je valjda kisik, ono kad te ulove ko soma na buckalo pa nemas vazduh/zrak.
Dobro je da si se uFatio bas reci zrak= vazduh, tek sada i poslednja budala razume kako su Hrvati jadni sa svojim skromnim i nedorecenim
i nedoyebenim jezikom.
Iz reci zrak ima toliko divnih, romanticnih reci, prideva, glagola, ali i izvedenih reci iz imenice vazduh.
Fina jedna knjiga od Svetlane Velmar-Jankovic ima naziv Prozraci, a to bi bila ona cudna, nedefinisana svetlost
koju ti i tamo uhvatis kada sija zimsko sunce pri cemo je ovo " zimsko" samo metafora.
 
Upozorili su me da sam te uvrijedio, sigurno jesam, nije mi bila namjera, ispričavam se.

Nisu te, sigurno, upozorili da si me uvredio, jer nisi. Pokušao si da vređanjem relaksiraš nagomilan stres zbog propale ti argumentacije, ali niti si, što je očigledno, smanjio stres, niti se me uvredio.

Izvinjenja uvažavam ako su iskrena, a to se tek vremenom pokaže. :)

No, ti si nešto bio ob(v)ećao?
 
Postoji i kod mene, a i u srpskom, nemackom, frajcuskom,engleskom, postoji svuda, ali ti to ne razumes jer su te naucili
da su suncevi zraci nekakvi plinovi, a vazduh je valjda kisik, ono kad te ulove ko soma na buckalo pa nemas vazduh/zrak.
Dobro je da si se uFatio bas reci zrak= vazduh, tek sada i poslednja budala razume kako su Hrvati jadni sa svojim skromnim i nedorecenim
i nedoyebenim jezikom.
Iz reci zrak ima toliko divnih, romanticnih reci, prideva, glagola, ali i izvedenih reci iz imenice vazduh.
Fina jedna knjiga od Svetlane Velmar-Jankovic ima naziv Prozraci, a to bi bila ona cudna, nedefinisana svetlost
koju ti i tamo uhvatis kada sija zimsko sunce pri cemo je ovo " zimsko" samo metafora.
Na hrvatskom jeziku to što ti nazivaš zrak (m) mi zovemo zraka (f), dakle trag svjetlosti iz njegovog izvora.... zrak (m) je smjesa plinova.

- - - - - - - - - -

Nisu te, sigurno, upozorili da si me uvredio, jer nisi. Pokušao si da vređanjem relaksiraš nagomilan stres zbog propale ti argumentacije, ali niti si, što je očigledno, smanjio stres, niti se me uvredio.

Izvinjenja uvažavam ako su iskrena, a to se tek vremenom pokaže. :)

No, ti si nešto bio ob(v)ećao?
Ne znam kako postaviti fotografiju, inače, riječ "zapremina" je na strani 1406 rječnika hrvatskoga jezika GZMK izdanje 2000. god.
 
Na hrvatskom jeziku to što ti nazivaš zrak (m) mi zovemo zraka (f), dakle trag svjetlosti iz njegovog izvora.... zrak (m) je smjesa plinova.

Dakle, to znači da je Mikaljin rečnik srpski? :think:

content


I Della Bellin:
content


Kašić je 1604. godine napisao prvu „ilirsku gramatiku": Institutionum linguae Illyricae libri duo. Za tu Kašićevu gramatiku Vatroslav Jagić će 1884. godine reći: „To je gramatika narodnog srpskog jezika, srednjeg između štokavizma i čakavizma... Već 1636. godine u Zagrebu prihvataju taj jezik, koji su nazvali najprije ilirski, a zatim i hrvatski. Ali u suštini to nije ništa drugo nego srpski narodni jezik." [V. Jagić, Predavanja iz 1884/85. godine: Отношение славянских наречий к церковнославянскому язику, deo: Сербский язик sa posebnom paginacijom, str. 17]
 
. Čim svane dan šaljem ti slikicu iz rječnika hrvatskoga jezika. A ti tada priznaj da znaš nešto hrvatskog pa si umislio da je srpski zato što misliš da si Srbin.


Kaze volumen. Zapremina je hrvatska riječ.

Polako, polako. Znači taj rečnik Leksikografskog zavoda kaže da je zapremina volumen, a ti si tvrdio da je obujam volumen? :think:

Kada bi znao hrvatski znao bi da su obujam i volumen istoznačnice, dok je zapremina nešto drugo. Ovako se praviš da sve znaš, a zapravo "jad i čemer"

A zapremina si tvrdio da je:

Kucajte i otvorit će vam se... zapremina: veličina šupljine unutar spremnika, obujam: veličina zauzetog prostora. Da li svi govornici srpskog jezika razlikuju ta dva pojma? Ili samo ti?

I ko sad zna "hrvatski" - ti ili ja? :think:
 
Na hrvatskom jeziku to što ti nazivaš zrak (m) mi zovemo zraka (f), dakle trag svjetlosti iz njegovog izvora.... zrak (m) je smjesa plinova.

.
Ti bre ne znas ni hrvatski ni srpski:D
Ako u svim recnicima sveta stoji da je Sonnenstrahl ( suncev zrak) na hrvatskom samo i iskljucivo sunčev zrak , a na srpskom сунчев зрак
onda se izgleda ipak radi o istom jeziku.
 
Na hrvatskom jeziku to što ti nazivaš zrak (m) mi zovemo zraka (f), dakle trag svjetlosti iz njegovog izvora.... zrak (m) je smjesa plinova.

- - - - - - - - - -


Ne znam kako postaviti fotografiju, inače, riječ "zapremina" je na strani 1406 rječnika hrvatskoga jezika GZMK izdanje 2000. god.

Gubitak vremena. Na ovom forumu je sve rečeno za iole razumnu osobu. Sve ostalo je višak bitova :kafa:

https://forum.krstarica.com/showthread.php/763840-Екавица-Тина-Ујевића/page2

https://forum.krstarica.com/showthr...h-jezika-koji-je-razlog-komplikovanosti/page2
https://forum.krstarica.com/showthr...h-jezika-koji-je-razlog-komplikovanosti/page3
https://forum.krstarica.com/showthr...h-jezika-koji-je-razlog-komplikovanosti/page4
 
Kucajte i otvorit će vam se... zapremina: veličina šupljine unutar spremnika, obujam: veličina zauzetog prostora. Da li svi govornici srpskog jezika razlikuju ta dva pojma?

Српски језик има својство да не разликује истост чак и кад је она исказана различитим ријечима. Као што не разликује српски од хрватског, тако не разликује ни волумен од запремине тј. обујма (а ево, из пребогате српске језичке ризнице великодушно нудим још једну могућност – обухват).
Да си на вријеме куцао на врата учионице у својој основној школи, отворила би ти се, па не би имао прелазне оцјене само из малих одмора. :)
 
Na hrvatskom jeziku to što ti nazivaš zrak (m) mi zovemo zraka (f), dakle trag svjetlosti iz njegovog izvora.... zrak (m) je smjesa plinova.

Gubitak vremena. Na ovom forumu je sve rečeno za iole razumnu osobu. Sve ostalo je višak bitova :kafa:

Сложио бих се са Хробијем да је на овом форуму, ајде ако не баш све, оно свакако много тога речено за иоле разумну особу.
Успут бих свим Урван-ефендијама поновио питањца постављена на једној другој теми:

zrak, plinski omotač Zemlje; sadrži 78% dušika, 21% kisika, nešto plemenitih plinova (0,94%), ugljikova dioksida (0,03%), vodene pare, ozona, vodika, a u velikim gradovima i različita industrijska onečišćenja (npr. sumporni dioksid, dušikove spojeve, ugljikov monoksid, ugljikovodike i dr.).
http://www.hrleksikon.info/definicija/zrak.html

zraka.
1. mat dio pravca ograničen nekom točkom.
2. fiz uski pramen elektromagnetnih valova (npr. svjetlosti, gama-zraka) ili čestica koje se kreću u jednome smjeru (npr. ioni, neutroni).
http://www.hrleksikon.info/definicija/zraka.html
Питањце прво:
Кад Хрват оболи од нпр. рака, да ли га хрватски љекари лијече зрачењем или зракачењем?

Питањце друго:
Кад за неку изнимно лијепу Хрватицу кажемо да просто зрачи, значи ли то да њену љепоту осјећамо као да она из ње исијава или то значи да дотична љепотица око себе ствара плински омотач тј. „пушта плинове”?
 
Krunoslav Draganović je važan povjesničar kojeg je bitno djelo o prijelazima katolika na pravoslavlje još neprevedeno, no uskoro će biti. Što se tiče njegove "kontroverznosti", dosta je reći da za jugoslavensku UDBU nije bio nešto silno kontroverzan. Ako je jedan srpski forum u demokratskom društvu antihrvatskiji od UDBAša, može se reći samo- aferim.

Ovde nedostaje kritičkog i objektivnog pristupa.
 

Back
Top