Civilizovanost, čitanje i jezik

Urvan Hroboatos

Veoma poznat
Poruka
13.160
Na stranici koju ima UNESCO, dani su podatci za više stvari oko prijevoda.

Jedna od njih su i statistike koliko je naslova knjiga prevedno na neki jezik od 1979. do 2016., a nalazi se ovdje:
http://www.unesco.org/xtrans/bsstatexp.aspx?crit1L=4&nTyp=min&topN=50

Vidimo da se najviše prevodi na njemački, oko 300.000 do ruskoga, oko 100.000. (srpski 23.000, hrvatski 19.000 itd.).

No- vrlo je upadljivo da danski, s nešto preko 5 milijuna govornika, ima više prijevoda nego kineski-64.000 prema 63.000.
A osjetno više nego arapski:13.000 ili hindski-jedva 3.500.


Dakle, očevidno:

* afričkih jezika među prvih 50- nema

* muslimanski i indijski jezici teško zaostaju, valjda i zbog toga što je kod njih školovanje često na kolonijalnim jezicima, a i kulturna živost baš nije "živa"

* visoko razvijeni jezici, ili zemlje, imaju nemjerljivo puno prijevoda- nizozemski više nego ruski, a skandinavski svi jezici (švedski, danski,..)- puno.

To na neki način pobija pojednostavljene priče o engleskom koji navodno "preuzima" sve. Upravo su Nizozemci i Skandinavci znalci engleskoga, no to nema veze s onim što čitaju,
i ne utječe na prevoditeljstvo.

Među jezicima s kojih se prevodi, dominira, naravno, engleski, s milijun više od "konkurenata" francuskog i njemačkog, s kojih je oko 200.000 naslova:
http://www.unesco.org/xtrans/bsstatexp.aspx?crit1L=3&nTyp=min&topN=50
 
Poslednja izmena:
Ne razumem od kud Unesko zna sta je juce prevedeno na neki jezik?

Na nekoj temi o knjigama citamo ( barem nas dvoje) Pol Ostera, a njegovi su prevodi ( on je amerikanac) popularniji u Francuskoj
i nemackoj, svako u tre dve zelje zna ko je on , u maticnoj zemlji skoro niko.
 
Ne razumem od kud Unesko zna sta je juce prevedeno na neki jezik?

Na nekoj temi o knjigama citamo ( barem nas dvoje) Pol Ostera, a njegovi su prevodi ( on je amerikanac) popularniji u Francuskoj
i nemackoj, svako u tre dve zelje zna ko je on , u maticnoj zemlji skoro niko.

Što je tu nejasno ? To nije nikakvo natjecanje u popularnosti. UNESCO dobija podatke od centralnih knjižnih kataloga i obrađuje sve živo.
http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=7810&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

Sve je jasno. I to nema nužno veze s beletristikom, budući da vjerojatno veći dio odlazoi na stručnu, tehničku literaturu i ostalo.
Ako postoji zemlja koja ima neki jezik, daju se podatci u UNESCO i sve se pohranjuje po godinama.
 
Погрешно си протумачио податке. Скандинавци гутају све што се издаје на енглеском говорном подручју. Највећи део преведеног материјала чини смеће.

Сулудо је поредити Кинески и Дански и из тога озваничи неке закључке. Контекст је увек изузетно важан, а то је управо оно што овде прегледаш.
 
Poslednja izmena:
Погрешно си протумачио податке. Скандинавци гутају све што се издаје на енглеском говорном подручју. Највећи део преведеног материјала чини смеће.

Сулудо је поредити Кинески и Дански и из тога озваничи неке закључке. Контекст је увек изузетно важан, а то је управо оно што овде прегледаш.

Teško. Dosta je pogledati vrijedne i priznate autore iz raznih područja, pa se vidi da je na, recimo, danski preveden veći ili bar središnji dio opusa.

Na primjer, povjesničari, filozofi, ...

Peter Brown

Ernst Nolte

Ian Kershaw

Henry Corbin

Martin Heidegger

Jacques Le Goff

Peter Sloterdijk

..

većinu imaju prevedene. Nije to nikakvo smeće, a normalno je da ih čitaju na svom jeziku, a ne na izvornom (ako baš ne moraju).

O Nijemcima da ne govorimo, oni prevode sve živo i imaju skoro sve na njemačkom. Dosta je reći da je veći dio Dostojevskoga bio prevođen na engleski oko 5 puta, a na njemački- 20 puta.
 
Опет си промашио поенту.

Наводиш шачицу примера који не говоре ништа и опет губиш из вида шири контекст. Једног Кинеза занима тек део онога што се штампа на енглеском, док једног Данца занима далеко више. Један Кинез има на свом располагању вишеструко богатију домаћу књижевност него један Данац. Један Кинез живи у земљи која је већ 65+ година под му контролом комунистичке партије, за коју је добар део онога што би било прихватљиво за Данце, мање него пожељно.

И ту погрешно извлачиш закључак. Енглески превод је једноставно од почетка био бољи и није захтевао двадесет узастопних 'поправки'.
 
Опет си промашио поенту.

Наводиш шачицу примера који не говоре ништа и опет губиш из вида шири контекст. Једног Кинеза занима тек део онога што се штампа на енглеском, док једног Данца занима далеко више. Један Кинез има на свом располагању вишеструко богатију домаћу књижевност него један Данац. Један Кинез живи у земљи која је већ 65+ година под му контролом комунистичке партије, за коју је добар део онога што би било прихватљиво за Данце, мање него пожељно.

И ту погрешно извлачиш закључак. Енглески превод је једноставно од почетка био бољи и није захтевао двадесет узастопних 'поправки'.

O ovom se može razglabati eonima a da se ne dođe do zaključka, jer empirijske potvrde nema. Stoga samo dvije-tri opaske.

* naravno da Nizozemci i Skandinavci čitaju i na engleskom. Ja, koji puno čitam, mislim da preko 80% knjiga čitam na tom jeziku, budući da su na njemu ili izvorno, ili u prijevodu, one stvari koje me zanimaju.
No, pročitat ću nešto na hrvatskom ako je prevedeno. I, koliko pratim, prevodi se vrlo solidno, ima puno zanimljivih knjiga u prijevodu.
A to je nekoliko puta slabije- što se prevedenosti tiče- od gorenavedenih jezika. Tvrditi da se na nizozemski i sl. prevodi samo škart (ili većinski) nema nikakve podkrjepe u zbilji. Prevodi se sve, tj. literatura s raznih područja. I budući da ljudi više čitaju- u prosjeku, Balkanac pročita dvije knjige godišnje- naravno da čitaju, razmjerno tomu, i više škarta.
No, nema dvojbe da se u razvijenim zemljama u kojima oko 40% i više ima visoku naobrazbu, čita više vrijedne literature svih polja na svom, nacionalnom jeziku, poglavito.

* Kina je totalitarno društvo ili mandarinski kapitalizam u kom je, proporcionalno, mali broj funkcionalno vrlo pismenih. Apsolutno, to jest velik broj ljudi, no postotno, nije nešto.
Zatim, kineska pisana kultura, iako dugotrajuća, jednostavno nema što ponuditi modernom čovjeku u duljem periodu za čitanje. To sami Kinezi priznaju. Osim beletristike, neka područja koja ne bi bila uskospecijalistička su: povijest, psihologija, politika, filozofija, memoari, religija, popularne prirodne znanosti, umjetnost, antropologija, filmska teorija i kritika, lingvistika, ratovodstvo, ...
I tu Kinezi ovise isključivo o prijevodima.

* prijevodi Dostojevskog na engleski su koliko-toliko uspješni tek od 1980-ih nadalje. Najpoznatiji i najčitaniji su bili prijevodi Constance Garnett, poznati po nekvalitetnosti i teškim prijevidima (npr. izostavljale je cijele rečenice jer nije znala što znače). Jednostavno, anglofona kultura je u dobroj mjeri, a to i sami priznaju, kulturalno autistična.
 
Погрешно си протумачио податке. Скандинавци гутају све што се издаје на енглеском говорном подручју. Највећи део преведеног материјала чини смеће.

Сулудо је поредити Кинески и Дански и из тога озваничи неке закључке. Контекст је увек изузетно важан, а то је управо оно што овде прегледаш.
Pa varas se. Ipak tim ljudima nije engleski maternji jezik.
 
Господе Боже! Гади ми се да уопште одговарам. Замолио бих те да више не помињеш Кину и Кинезе јер о њима знаш отприлике исто колико и твој покојни чукундеда. Какво незнање!

- - - - - - - - - -

Pa varas se. Ipak tim ljudima nije engleski maternji jezik.
Поптуно си промашила поенту, а то је да Скандинавце занима скоро све што англофонци имају да кажу, док Кинезе свакако не занима. Зато ће и трећеразредно смеће бити преведено са енглеског на скандинавске језике, док су Кинези далеко пробирљивији.
 
Poslednja izmena:
Господе Боже! Гади ми се да уопште одговарам. Замолио бих те да више не помињеш Кину и Кинезе јер о њима знаш отприлике исто колико и твој покојни чукундеда. Какво незнање!

- - - - - - - - - -


Поптуно си промашила поенту, а то је да Скандинавце занима скоро све што англофонци имају да кажу, док Кинезе свакако не занима. Зато ће и трећеразредно смеће бити преведено са енглеског на скандинавске језике, док су Кинези далеко пробирљивији.

Vidi, ti nekako nisi bas u toku ni sa savremenim kretanjima, a ni sa nekim drugim trendovima da ih bas ovde ne "imentujem".
Skandinavci su mala ceta, ali odabrana i to su uvek bili, Kineza ima milijardu i kusur , ali oni nemaju nikakvog uticaja
na ovaj vrli novi svet. Barem ne kulturolski. Oni ( Kinezi) pokusavaju da budu Evropljani, Skandinavce boli DZoka za trendove u Kini.

Danas ( ja jel i citam) aktuelni su knjizevnici iz Norveske i neces verovati sa Islanda pa se prevode i u Kini, pa Kinezi to i kupuju
i citaju, kao sto kupuju i Armani odela, Chanel tashne ili bele mercedese. Za Aziju je zadnjih tridesetak godina jedini reper
Europa. Citaj bre malo, slusaj, veruj ljudima sta pisu.
 
Vidi, ti nekako nisi bas u toku ni sa savremenim kretanjima, a ni sa nekim drugim trendovima da ih bas ovde ne "imentujem".
Skandinavci su mala ceta, ali odabrana i to su uvek bili, Kineza ima milijardu i kusur , ali oni nemaju nikakvog uticaja
na ovaj vrli novi svet. Barem ne kulturolski. Oni ( Kinezi) pokusavaju da budu Evropljani, Skandinavce boli DZoka za trendove u Kini.

Danas ( ja jel i citam) aktuelni su knjizevnici iz Norveske i neces verovati sa Islanda pa se prevode i u Kini, pa Kinezi to i kupuju
i citaju, kao sto kupuju i Armani odela, Chanel tashne ili bele mercedese. Za Aziju je zadnjih tridesetak godina jedini reper
Europa. Citaj bre malo, slusaj, veruj ljudima sta pisu.
Другарице, живиш у некој германској вукојебини и још се ниси ослободила евроцентричних илузија.

Уз сво дужно поштовање, ти и наш пријатељ изнад знате јако мало о Кини.
 
Poslednja izmena:
Другарице, живиш у некој германској вукојебини и још се ниси ослободила евроцентричних илузија.

Уз сво дужно поштовање, ти и наш пријатељ изнад знате јако мало о Кини.

Стандардно је СВЕ ВРЕМЕ. Средњи род сво (време, благо, имање, знање, сирће, село…), често се појављује у говорном језику, али га норма не прихвата. П10, т. 34в, прописује: све (нпр. све село, све време, у току свег тог времена), а не сво. Слично формулише и И. Клајн у Речнику језичких недоумица.

Ti prvo srpski da naucis pre nego sto postanes kineski Don Kihot.
 
Стандардно је СВЕ ВРЕМЕ. Средњи род сво (време, благо, имање, знање, сирће, село…), често се појављује у говорном језику, али га норма не прихвата. П10, т. 34в, прописује: све (нпр. све село, све време, у току свег тог времена), а не сво. Слично формулише и И. Клајн у Речнику језичких недоумица.

Ti prvo srpski da naucis pre nego sto postanes kineski Don Kihot.
Мора да сам те увредио ако си осетила потребу за тако ниским ударцем. Не могу рећи да ми је жао, нити осећам потребу да се правдам.

Свет је тако велики, а то твоје нацистичко легло је само један мали делић њега. Отвори очи, док још није касно.
 
Poslednja izmena:
Мора да сам те увредио ако си осетила потребу за тако ниским ударцем. Не могу рећи да ми је жао, нити осећам потребу да се правдам.

Свет је тако велики, а то твоје нацистичко легло је само један мали делић њега. Отвори очи, док још није касно.
Vidi, ovde nije bas uobicajeno da neko nekome govori da je iz nacistickog ili zmijskog legla.
Barem ne na ovom delu foruma.
Lepo sam ti objasnila da pogresno koristis prisvojnu zamenicu "sve", a ti mi drndas o nekakvom nacistickom leglu:zcepanje:
I da, ne vredja mene nista, nego se cudim ljudima koji ovde zagovaraju cirilicu i kineski, a ne znaju svoj jezik.
 
Другарице, нисам још имао прилику да прочитам ниједан твој коментар у коме си тачно употребила тачку и зарез, па не осећам ни најмању потребу да се браним. Рекао бих да српски познајем сасвим добро, а уз то се могу похвалити и тиме што, за разлику од тебе, нисам један приглупи европејац за кога је све даље од Дњепра terra incognita.

Пријатно вече :)
 
Poslednja izmena:
nego se cudim ljudima koji ovde zagovaraju cirilicu i kineski, a ne znaju svoj jezik.
Frau, на ово би ти један мој професор рекао какве то везе има са побуном бува на Хималајима?!

И није зарез него запета.





--------------------------------------------------------------------------------------------------------
„Имају тако много деце. Бог им дао још више!“
 
Другарице, нисам још имао прилику да прочитам ниједан твој коментар у коме си тачно употребила тачку и зарез, па не осећам ни најмању потребу да се браним. Рекао бих да српски познајем сасвим добро, а уз то се могу похвалити и тиме што, за разлику од тебе, нисам један приглупи европејац за кога је све даље од Дњепра terra incognita.

Пријатно вече :)
Pa i ja poznajem i prepoznajem kojesta, ali srpski ( usput i nemacki) znam.

@nautilus

U nemackom ( rurski dijalekt) postoji izraz "Mein lieber Kokoschinski", a to u zavisnosti od konteksta moze da znaci da se recimo nosis u tri PM,
ali je i general Guderian cestitao nekom Kokoshinskom na uspesnom manevru ( ili cemu vec).

Poljaci su jos pocetkom dvadesetog veka dolazili i naseljavali se u Rursku oblast ( rudnici, jeftina radna snaga), otuda u Nemackoj
( ne mislim tu na Istok i Berlin) u Rurskoj oblasti silnih prezimena na ski.
 

Back
Top