Dva pitanja iz termodinamike

Može analogija: Zamisli karate-borca kojega sa svih strana napada raja!
Ako je brz i pun energije, stiže na sve strane udarati i držati raju na većoj udaljenosti.
A slabijem i sporijem borcu će se raja moći približiti na manju udaljenost....

Crni vaso, kakvi karatisti kakvi napadi? ti puko načisto. Pa ne smanjuje se zapremina gasa zato što se molekuli približavaju jedan drugom. U zatvorenoj posudi,zapremina je stalna, i uopšte mi nije jasno zašto teži nuli, kad pritisak i temperatura teže nuli???
 
Crni vaso, kakvi karatisti kakvi napadi? ti puko načisto. Pa ne smanjuje se zapremina gasa zato što se molekuli približavaju jedan drugom. U zatvorenoj posudi,zapremina je stalna, i uopšte mi nije jasno zašto teži nuli, kad pritisak i temperatura teže nuli???

Smanjuje se volumen jer molekule hlađenjem imaju sve manju kinetičku energiju pa i slabije odbijaju susedne,kao brzi ili spori karatista!
Volumen se smanjuje jer je takav eksperiment iz kojeg se zaključilo tih -273:
Održava se const. pritisak, a volumen se prilagođava stanju gasa!
Kao presa za grožđe, jedino se tamo silom istiskuje mošt, a ovde klip pada jer se smanjuje volumen....
 
Smanjuje se volumen jer molekule hlađenjem imaju sve manju kinetičku energiju pa i slabije odbijaju susedne,kao brzi ili spori karatista!
Volumen se smanjuje jer je takav eksperiment iz kojeg se zaključilo tih -273:
Održava se const. pritisak, a volumen se prilagođava stanju gasa!
Kao presa za grožđe, jedino se tamo silom istiskuje mošt, a ovde klip pada jer se smanjuje volumen....

Pa dobro, ali mi znamo da će se posmatrani gas, pri snižavanju temperature prvo utečniti a zatim i zamrznuti, pre nego što stigne do apsolutne nule, pa u tom smislu njegova zapremina neće biti jednaka nuli.
Na osnovu ovoga bi se moglo zaključiti da apsolutna nula ne postoji, ali na osnovu nekih drugih razmatranja se ispostavilo da
ipak postoji neka najniža moguća temperatura - temperatura na kojoj je od molekula i atoma supstance oduzeta sva energija koja se
može oduzeti, i ta temperatura je ista za sve sisteme.
 
Pa dobro, ali mi znamo da će se posmatrani gas, pri snižavanju temperature prvo utečniti a zatim i zamrznuti, pre nego što stigne do apsolutne nule, pa u tom smislu njegova zapremina neće biti jednaka nuli.
Na osnovu ovoga bi se moglo zaključiti da apsolutna nula ne postoji, ali na osnovu nekih drugih razmatranja se ispostavilo da
ipak postoji neka najniža moguća temperatura - temperatura na kojoj je od molekula i atoma supstance oduzeta sva energija koja se
može oduzeti, i ta temperatura je ista za sve sisteme.

Merenja preko jednačine stanja su aproksimativno dala oko -273°C.

Jasno je da u praksi volumen ne može da postane nula,
a jasno je i da jednačina stanja gasova više ne vredi kada gas pređe u tečnost.
 
Smanjuje se volumen jer molekule hlađenjem imaju sve manju kinetičku energiju pa i slabije odbijaju susedne,kao brzi ili spori karatista!
Volumen se smanjuje jer je takav eksperiment iz kojeg se zaključilo tih -273:
Održava se const. pritisak, a volumen se prilagođava stanju gasa!
Kao presa za grožđe, jedino se tamo silom istiskuje mošt, a ovde klip pada jer se smanjuje volumen....

Vaso ,nemoj ovo nikome pričati, samo ja znam da si puko sa naukom. Ne moraju i ostali znati.Vaso, bez obzira na temperaturu, gas zauzima zapreminu suda u kome se nalazi. Vaso to znaju i školarci.
 
Po TREĆI put valjda pišem:
Za taj eksperiment određivanja apsolutne nule se pritisak održava konstantnim,
a volumen se prilagođava gasu!

Hahahahaha, sad pritisak konstantan, a pre težio nuli? Daj bre vaso dogovori se sa sobom , šta je šta konstantno a šta se smanjuje i teži nuli? Konstantan pritisak ne znači da mu je vrednost nula, Pa aman vaso, jel i to ne znaš?
 
Hahahahaha, sad pritisak konstantan, a pre težio nuli? Daj bre vaso dogovori se sa sobom , šta je šta konstantno a šta se smanjuje i teži nuli? Konstantan pritisak ne znači da mu je vrednost nula, Pa aman vaso, jel i to ne znaš?

Teoretski razglabamo:
Ako volumen padne na nulu, a šta će onda dalje da održava konstantan pritisak?
Odnosno, šta ti znači pritisak u volumenu nula?
 
A šta ti znači konstantan pritisak dok se zapremina smanjuje? pa onda, odjednom - nula?

Jednostavan eksperiment:
Praznu plastičnu bocu dobro začepi. Unutra je pritisak jednak okolnom atmosferskom.
Onda tu bocu ubaci u zamrzivač. I šta će se dogoditi:
Kako je unutra i dalje atmosferski okolni pritisak, boca će se 'smežurati', smanjiti volumen!!

Ako baš inzistiraš, možeš ti reći i da je pritisak u volumenu nula beskonačno velik, iako ne znam šta bi ga stvaralo
kada nema molekula u volumenu nula koje ga stvaraju/održavaju......
 
Jednostavan eksperiment:
Praznu plastičnu bocu dobro začepi. Unutra je pritisak jednak okolnom atmosferskom.
Onda tu bocu ubaci u zamrzivač. I šta će se dogoditi:
Kako je unutra i dalje atmosferski okolni pritisak, boca će se 'smežurati', smanjiti volumen!!

Smežuravanje (smanjenje zapremine) boce je posledica toga što je gas (vazduh) u toj boci smanjio pritisak zbog toga što mu se temperatura smanjila. Spolja još uvek imaš atmosferu koja ima veći pritisak od onog koji je unutar boce i samim tim atmosfera vrši veću silu na spoljašnju stranu zida boce nego što gas unutar boce vrši sa unutrašnje strane boce. Zbog toga, atmosfera izvrši rad nad bocom tako što joj smanji zapreminu, i poveća pritisak unutar nje na atmosferski. To je razlog zašto dobijas (ako izmeriš) isti pritisak na početku i na kraju tvog eksperimenta. Vidim da imaš problem u shvatanju koncepta ovih tri velicine stanja gasova, i preporučujem ti da uzmeš kjnigu iz fizičke hemije ili fizike i detaljno pročitaš sve o idealnim gasovima, jer je to znanje neophodno za razumevanje ova tri osnovna parametra gasova.
 
Smežuravanje (smanjenje zapremine) boce je posledica toga što je gas (vazduh) u toj boci smanjio pritisak zbog toga što mu se temperatura smanjila. Spolja još uvek imaš atmosferu koja ima veći pritisak od onog koji je unutar boce i samim tim atmosfera vrši veću silu na spoljašnju stranu zida boce nego što gas unutar boce vrši sa unutrašnje strane boce. Zbog toga, atmosfera izvrši rad nad bocom tako što joj smanji zapreminu, i poveća pritisak unutar nje na atmosferski. To je razlog zašto dobijas (ako izmeriš) isti pritisak na početku i na kraju tvog eksperimenta. Vidim da imaš problem u shvatanju koncepta ovih tri velicine stanja gasova, i preporučujem ti da uzmeš kjnigu iz fizičke hemije ili fizike i detaljno pročitaš sve o idealnim gasovima, jer je to znanje neophodno za razumevanje ova tri osnovna parametra gasova.

OK, lapsus, trebao sam ovako napisati:
Kako bi unutra i dalje bio atmosferski okolni pritisak, boca će se 'smežurati', smanjiti volumen!!
 
Smežuravanje (smanjenje zapremine) boce je posledica toga što je gas (vazduh) u toj boci smanjio pritisak zbog toga što mu se temperatura smanjila. Spolja još uvek imaš atmosferu koja ima veći pritisak od onog koji je unutar boce i samim tim atmosfera vrši veću silu na spoljašnju stranu zida boce nego što gas unutar boce vrši sa unutrašnje strane boce. Zbog toga, atmosfera izvrši rad nad bocom tako što joj smanji zapreminu, i poveća pritisak unutar nje na atmosferski. To je razlog zašto dobijas (ako izmeriš) isti pritisak na početku i na kraju tvog eksperimenta. Vidim da imaš problem u shvatanju koncepta ovih tri velicine stanja gasova, i preporučujem ti da uzmeš kjnigu iz fizičke hemije ili fizike i detaljno pročitaš sve o idealnim gasovima, jer je to znanje neophodno za razumevanje ova tri osnovna parametra gasova.

Ma bre, razumem ja to...samo ako je boca od čelika da li će biti ista situacija sa zamrzivačem? Aman Vaso, p,V i T jesu medjusobno povezani, ali i dalje ne vidim razlog da ona teži nuli, ni matematički (dvojni limes ne postoji), ni fizički (izohorski procesi) .
 
Ma bre, razumem ja to...samo ako je boca od čelika da li će biti ista situacija sa zamrzivačem? Aman Vaso, p,V i T jesu medjusobno povezani, ali i dalje ne vidim razlog da ona teži nuli, ni matematički (dvojni limes ne postoji), ni fizički (izohorski procesi) .

Jasno je da kod izohorskog procesa volumen neće da teži nuli jer je za njega definisano V=const!
A vratimo se na temu: Eksperiment o kojem talasamo je IZOBARNI, p = const.
I opet, ako je volumen pao na nulu, o kakvom pritisku unutar volumena Nula možemo da klepećemo?
 
Jasno je da kod izohorskog procesa volumen neće da teži nuli jer je za njega definisano V=const!
A vratimo se na temu: Eksperiment o kojem talasamo je IZOBARNI, p = const.
I opet, ako je volumen pao na nulu, o kakvom pritisku unutar volumena Nula možemo da klepećemo?

Aman Vaso, jednačina stanja,.važi za sve procese, bez talasanja. Ako već i posmatraš izobarski proces, zašto onda skok pritiska, bilo na nulu bilo na beskonačno?
 
Singularitet!? Pri V=0 teoretski nestaje ono šta stvara pritisak.....

o bre vaso, zbog singulariteta je pala OTR na kvantnom nivou, To su ustanovili još u prvoj polovini prošloga veka. ej, pre skoro 100 godina, a ti opet, singularitet. Daj izadji sa realnim rešenjem. Nestaju molekuli, hahahaha, ćiribu ćiri ba, čas me ima, a čas nema.... filozofija vasa, danas samo talasa ;) Ono čega je bilo, više neće biti....Vidim ja da tebi znanje teži nuli, i to na svim nivoima.
 
o bre vaso, zbog singulariteta je pala OTR na kvantnom nivou, To su ustanovili još u prvoj polovini prošloga veka. ej, pre skoro 100 godina, a ti opet, singularitet. Daj izadji sa realnim rešenjem. Nestaju molekuli, hahahaha, ćiribu ćiri ba, čas me ima, a čas nema.... filozofija vasa, danas samo talasa ;) Ono čega je bilo, više neće biti....Vidim ja da tebi znanje teži nuli, i to na svim nivoima.

Kakvo realno rešenje za hipotetsko i praktički nemoguće stanje?
 
Nisam ja ni rekao da je tvoja hipoteza več da je ti iznosiš/zastupaš. A sad vidim da si sa saznanjem od pre 100 god... dobro se nisi vratio u arhaik. I kako misliš procenjena apsolutna nula? Šta ima nula da se procenjuje?

Kako kome! Običnim smrtnicima je dosta neka proizvoljna nula po Celzijusu, Farenhajtu itd...
A za prirodne zakone i pojave je PRIMARNA samo jedna skala sa nulom na tačno određenom mestu!
 

Back
Top