Antinauka

Nitko ne zna što je točno gravitacija sve su to samo nagađanja.

Vidimo da nešto privlači objekte ali konkretno o čemu se tu radi to nijedan čovjek ne zna.

Svakako se radi o nepoznatoj Sili, koja to omogućuje da se vrši privlačenje.

A ova analogija sa federom? U 'njemu' nema sile dok se ne uloži neka energija?
Iako ima jedna kontra-stvar: Na federu više energije stvara jaču silu,
a kod gravitacije što više ulažeš energije na udaljavanje masa, to je sila SLABIJA!!???
 
A ova analogija sa federom? U 'njemu' nema sile dok se ne uloži neka energija?
Iako ima jedna kontra-stvar: Na federu više energije stvara jaču silu,
a kod gravitacije što više ulažeš energije na udaljavanje masa, to je sila SLABIJA!!???

Po meni sve što postoji pa i feder je djelo Inteligentne Sile koja je znala što radi, eto.
 
Energija je u prostoru isto kao i sam svemir i nije zatvoren ako se širi.

A prostor može biti i pun i prazan, i djelomično pun i djelomično prazan isto kao i bilo koja kutija.




Ne - energija je prostor.
Ima je u ograničenoj količini, te se Svemir ne može širirti, obzirom da se dotična energija (po I zakonu Termodinamike) - ne može ni iz čega stvarati.


Prostor je energija, a u njemu može biti više ili manje materije, ili je ne mora uopšte biti.

- - - - - - - - - -

Ne stvara masa gravitaciju, nego je poseduje.
Sila dolazi iz materije.



Da bi materija emitovala neku silu tj. energiju - ta energija mora odnekle da se stvara.
Sila ni iz čega - to je besmislica.
Samim tim i ideja o gravitaciji.

- - - - - - - - - -

Nitko ne zna što je točno gravitacija sve su to samo nagađanja.

Vidimo da nešto privlači objekte ali konkretno o čemu se tu radi to nijedan čovjek ne zna.

Svakako se radi o nepoznatoj Sili, koja to omogućuje da se vrši privlačenje.



Ništa ne privlači objekte i mi to ne vidimo.
To je samo pogrešna pretpostavka.
 
Ne - energija je prostor.
Ima je u ograničenoj količini, te se Svemir ne može širirti, obzirom da se dotična energija (po I zakonu Termodinamike) - ne može ni iz čega stvarati.


Prostor je energija, a u njemu može biti više ili manje materije, ili je ne mora uopšte biti.

- - - - - - - - - -





Da bi materija emitovala neku silu tj. energiju - ta energija mora odnekle da se stvara.
Sila ni iz čega - to je besmislica.
Samim tim i ideja o gravitaciji.

- - - - - - - - - -





Ništa ne privlači objekte i mi to ne vidimo.
To je samo pogrešna pretpostavka.

Nije energija sam prostor nego se energija nalazi i dobija iz prostora.
 
Nije energija sam prostor nego se energija nalazi i dobija iz prostora.

Za jednu takvu vrstu energije znamo: Potencijalna energija gravitacije! Da se Mesec zaustavi, ne bi se baš lepo proveli na Zemlji!

- - - - - - - - - -

Ne - energija je prostor.
Ima je u ograničenoj količini, te se Svemir ne može širirti, obzirom da se dotična energija (po I zakonu Termodinamike) - ne može ni iz čega stvarati.

Prostor je energija, a u njemu može biti više ili manje materije, ili je ne mora uopšte biti.

- - - - - - - - - -

Da bi materija emitovala neku silu tj. energiju - ta energija mora odnekle da se stvara.
Sila ni iz čega - to je besmislica.
Samim tim i ideja o gravitaciji.

.

Može se širiti i HLADITI ako je energija const.

A potencijalna energija gravitacije? Zaustavi Mesec pa se pitaj od kuda ta energija kada te zvekne posred čela....
 
Za jednu takvu vrstu energije znamo: Potencijalna energija gravitacije! Da se Mesec zaustavi, ne bi se baš lepo proveli na Zemlji!

..

Možda.

Jer ako je svemir neka vrsta holograma onda je i gravitacija dio holograma pa se može utjecati na nju.

No morali bi biti daleko napredniji da bi nešto takvo mi ljudi mogli napraviti.

Zaustaviti Mjesec ili Sunce, ili neku galaksiju, ili čak čitav svemir samo sa jednim pritiskom ne neko dugme nije nemoguće u tom slučaju.

Možda za milijun godina i nama ljudima to pođe za rukom tako nešto napraviti, tko zna.
 
Nije energija sam prostor nego se energija nalazi i dobija iz prostora.



Energija je prostor, a ne dobija se ni iz čega - ima je, koliko je ima.
Barem to kaže I zakon Termodinamike.
Jedan od osnovnih postulata ovog Svemira...

- - - - - - - - - -

Može se širiti i HLADITI ako je energija const.

A potencijalna energija gravitacije? Zaustavi Mesec pa se pitaj od kuda ta energija kada te zvekne posred čela....



Količina energije je konstantna, a toplota je samo jedan od njenih vidova....



Ne mogu da zamišljam nemoguće postavke.
Isti slučaj kao sa nulom i beskonačnošću.
 
Energija je prostor, a ne dobija se ni iz čega - ima je, koliko je ima.
Barem to kaže I zakon Termodinamike.
Jedan od osnovnih postulata ovog Svemira...

- - - - - - - - - -





Količina energije je konstantna, a toplota je samo jedan od njenih vidova....



Ne mogu da zamišljam nemoguće postavke.
Isti slučaj kao sa nulom i beskonačnošću.


Energija nije prostor, jer je i energija nešto i ne može postojati bez prostora, jer treba negdje postojati a ne nigdje.

I nulu i beskonačno je i te kako lako zamisliti.

Tko se bavi metafizikom dakako a ne samo fizikom,
 
Prostor jeste materija, pa samim tim jeste i energija.
Beskonacno je samo vreme, zato ga ne shvatamo. Beskonacno ne moze stati u nase male umove.

Nije prostor materija nego se materija nalazi a gdje drugdje nego u prostoru.

I nije samo vrijeme beskonačno to je i naš prostor kojemu nema kraja.

Uvjeren sam da je prostor postojao prije svemira isto kao što je vrijeme postojalo prije prostora.

Prvo što je nastalo u našem svijetu su prostor i vrijeme koji od tada čine jednu nerazdvojnu cjelinu, naše prostor-vrijeme, s time da je vrijeme i prije toga postojalo ali bez prostora.
 
Poslednja izmena:
Nije prostor materija nego se materija nalzi a gdje drugdje nego u prostoru.

I nije samo vrijeme beskonačno to je i naš prostor kojemu nema kraja.

Uvjeren sam da je prostor postojao prije svemira isto kao što je vrijeme postojalo prije prostora.

Prvo što je nastalo u našem svijetu su prostor i vrijeme koji od tada čine jednu nerazdvojnu cjelinu, naše prostor-vrijeme, s time da je vrijeme i prije toga postojalo ali bez prostora.

Nesto ne valja sa tvojim poimanjem beskonacnog prostora i vremena. Tvrdis da je vrijeme beskonacno,a zatim tvrdis da je vrijeme nastalo,da ima pocetak.Da bi nesto bilo beskonacno,ne moze biti omedjeno ni sa krajem, ni sa pocetkom,jer je i po cetak kraj-s druge strane gledajuci.Isto je kao kad kazes da je nesto vjecno,pa zatim tvrdis da ima pocetak.
 
Nesto ne valja sa tvojim poimanjem beskonacnog prostora i vremena. Tvrdis da je vrijeme beskonacno,a zatim tvrdis da je vrijeme nastalo,da ima pocetak.Da bi nesto bilo beskonacno,ne moze biti omedjeno ni sa krajem, ni sa pocetkom,jer je i po cetak kraj-s druge strane gledajuci.Isto je kao kad kazes da je nesto vjecno,pa zatim tvrdis da ima pocetak.

Pa nisi me čak do ovdje morao pratiti ali neka.

Već sam ti na onom forumu objašnavao da nešto što je u našoj dimenziji beskonačno nije toliko veliko i u nekoj drugoj dimenziji, dapače, tamo može biti veliko svih veličina.

Ali ti ne slušaš.

I naše vrijeme ima početak i kada prođe točno jedna polovina beskonačne vremenske dimenzije tek tada nastaje i prostor, i tek onda bivaju jedno, dakle postaju naše prostor-vrijeme.

Ne bi više o tome ovdje, na "filozofiji" na ovom forumu sam otvorio temu o mojoj teoriji zove se "teorija svega" pa tamo pitaj što te zanima.

Budeš li nekulturan kakav si bio na onom forumu nemam namjeru takvima bilo što odgovarati, pa ti kako hoćeš, tvoja stvar.
 
Pa nisi me čak do ovdje morao pratiti ali neka.

Već sam ti na onom forumu objašnavao da nešto što je u našoj dimenziji beskonačno nije toliko veliko i u nekoj drugoj dimenziji, dapače, tamo može biti veliko svih veličina.

Ali ti ne slušaš.

I naše vrijeme ima početak i kada prođe točno jedna polovina beskonačne vremenske dimenzije tek tada nastaje i prostor, i tek onda bivaju jedno, dakle postaju naše prostor-vrijeme.

Ne bi više o tome ovdje, na "filozofiji" na ovom forumu sam otvorio temu o mojoj teoriji zove se "teorija svega" pa tamo pitaj što te zanima.

Budeš li nekulturan kakav si bio na onom forumu nemam namjeru takvima bilo što odgovarati, pa ti kako hoćeš, tvoja stvar.
Ako nase vrijeme ima pocetak,nije beskonacno.
 
Matematička poluprava ima početak a nema kraj - znači beskonačna je.

Isto tako i vreme, može imati početak, ako nema kraj - beskonačno je.

Znam ja da je u matematici iz bilo koje tocke na beskonacnom prvavcu do beskonacnosti-beskonacno. Svojevremeno se Teodoru objasnjavalo da je "polovica" beskonacnosti takodjer beskonacna kao i cijelo beskonacno i da nije duplo manja.(Teodor tvrdi da beskonacnost ima pocetak,sredinu-polovicu i kraj) Stvar je u tome sto Teodor tvrdi da postoje fizicke beskonacnosti i navodi polovinu beskonacnosti,kao sto i tvrdi kako postoje beskonacnosti razlicitih duzina.Isto tako tvrdi da u beskonacnosti vrijedi matematika kako su 1+1=2 pa bi po njegovoj matematici dva spojena beskonacna pravca bila duplo duza od jednog beskonacnog.

- - - - - - - - - -

Matematička poluprava ima početak a nema kraj - znači beskonačna je.

Isto tako i vreme, može imati početak, ako nema kraj - beskonačno je.

Radije ti njemu objasni -ako krenemo ja i on po besdkonacnoj cesti i ako je on prosao 1000 kilometara, a ja tek jedan metar,da njemu nije ostalo za tih 1000 kilometara manje nego meni-kao sto on tvrdi,nego nam je oboljici preostalo beskonacno.
Pokusaj mu objasniti da on nije za tih 1000 kilometara skratio svoj put.
 
Znam ja da je u matematici iz bilo koje tocke na beskonacnom prvavcu do beskonacnosti-beskonacno.
Nije mi poznata ta ranija rasprava.

Tačno je: polovina ili bilo koji deo beskonačnog (trećina, četvrtina, ...), takođe je beskonačno. Isto tako bilo koji umnožak beskonačnog (dva, tri, četiri, ... puta) takođe je beskonačno.

Naravno, i dodavanje ili oduzimanje bilo kog konačnog broja beskonačnom, takođe je beskonačno.

Ako je to bilo pitanje - odgovor je potvrdan.
 
Nije mi poznata ta ranija rasprava.

Tačno je: polovina ili bilo koji deo beskonačnog (trećina, četvrtina, ...), takođe je beskonačno. Isto tako bilo koji umnožak beskonačnog (dva, tri, četiri, ... puta) takođe je beskonačno.

Naravno, i dodavanje ili oduzimanje bilo kog konačnog broja beskonačnom, takođe je beskonačno.

Ako je to bilo pitanje - odgovor je potvrdan.

Pa jeste to beskonačno ali ne više isto veliko.

Imaš beskonačno mnogo jabuka recimo na stolu.

Ja jednu pojedem.

Koliko je ostalo jabuka?

Pa beskonačno dakako, ali za jednu jabuku manje nego prije jer sam ja tu jednu pojeo te više nema na stolu.

To ti je bit "Teodorovog paradoksa" ali izgleda da malo ljudi to može shvatiti, za sada, dakako.
 
Pa jeste to beskonačno ali ne više isto veliko.

Imaš beskonačno mnogo jabuka recimo na stolu.

Ja jednu pojedem.

Koliko je ostalo jabuka?

Pa beskonačno dakako, ali za jednu jabuku manje nego prije jer sam ja tu jednu pojeo te više nema na stolu.

To ti je bit "Teodorovog paradoksa" ali izgleda da malo ljudi to može shvatiti, za sada, dakako.

Nije to Teodorov paradoks,nego Teodorovo neshvacanje beskonacnosti koje mu se vec 5 godina na desetak foruma objasnjava:Po tvome shvacanju- ako beskonacnosti odrezemo jedan metar,onda je u usporedbi s drugom beskonacnoscu ta beskonacnost kraca za jedan metar.Sto bi pak znacilo da je drugoj beskonacnosti kraj za je dan metar dalje nego prvoj... Ili ako jednoj beskonacnosti dodamo jedan metar.onda je ta beskonacnost za jedan metar duza od prve,pa imamo beskonacnosti razlicitih velicina,jednu za metar kracu i drugu za jedan metar duzu... Smijesno je kako ti pojmujes beskonacnost.
 
Pa jeste to beskonačno ali ne više isto veliko.

Imaš beskonačno mnogo jabuka recimo na stolu.

Ja jednu pojedem.

Koliko je ostalo jabuka?

Pa beskonačno dakako, ali za jednu jabuku manje nego prije jer sam ja tu jednu pojeo te više nema na stolu.

To ti je bit "Teodorovog paradoksa" ali izgleda da malo ljudi to može shvatiti, za sada, dakako.

Svakim upisom dokazujes kako ne shvacas pojam beskonacnosti:ako si pojeo jednu jabuku u beskonacnom skupu jabuka,pa je po tvom misljenju ta beskonacnost za jednu jabuku manja,onda teoretski mozes pojesti i sve jabuke osim te jedne,pa bi to znacilo kad pojedes i tu jednu jabuku da si pojeo sve jabuke u beskonacnom skupu jabuka i da si dosao do kraja beskonacnog broja jabuka.
A ponekad(valjda greskom) i sam tvrdis da beskonacno nema kraja.A eto,ti bi po tvojoj matematici pojedenih i nepojedenih jabuka, dosao u poziciju da ti ostane jedna jabuka do kraja beskonacnog broja jabuka..Sad vise nije bitno da li si pojeo jednu,pa beskonacnom broju jabuka fali ta jedna,ili si pojeo sve ostale,pa je od beskonacnog broja preostala jedna nepojedena,bitno je sto svak uvidja kako ti nemas srednjeskolskog obrazovanja,pa samim time ne shvacas pojam beskonacnosti!
 
Svakim upisom dokazujes kako ne shvacas pojam beskonacnosti:ako si pojeo jednu jabuku u beskonacnom skupu jabuka,pa je po tvom misljenju ta beskonacnost za jednu jabuku manja,onda teoretski mozes pojesti i sve jabuke osim te jedne,pa bi to znacilo kad pojedes i tu jednu jabuku da si pojeo sve jabuke u beskonacnom skupu jabuka i da si dosao do kraja beskonacnog broja jabuka.
A ponekad(valjda greskom) i sam tvrdis da beskonacno nema kraja.A eto,ti bi po tvojoj matematici pojedenih i nepojedenih jabuka, dosao u poziciju da ti ostane jedna jabuka do kraja beskonacnog broja jabuka..Sad vise nije bitno da li si pojeo jednu,pa beskonacnom broju jabuka fali ta jedna,ili si pojeo sve ostale,pa je od beskonacnog broja preostala jedna nepojedena,bitno je sto svak uvidja kako ti nemas srednjeskolskog obrazovanja,pa samim time ne shvacas pojam beskonacnosti!

Ak ne možeš shvatiti da kada pojedeš jednu od tih jabuka da ih više nema ISTI broj onda ti ne shvaćaš osnovu logike, a kamoli da bi shvatio beskonačnost.

Ni beskonačnost ne može mijenjati univerzalne zakone i logike i razuma, to ti nikako da shvatiš.

A to nije moj problem, dakako.

- - - - - - - - - -

Nije to Teodorov paradoks,nego Teodorovo neshvacanje beskonacnosti koje mu se vec 5 godina na desetak foruma objasnjava:Po tvome shvacanju- ako beskonacnosti odrezemo jedan metar,onda je u usporedbi s drugom beskonacnoscu ta beskonacnost kraca za jedan metar.Sto bi pak znacilo da je drugoj beskonacnosti kraj za je dan metar dalje nego prvoj... Ili ako jednoj beskonacnosti dodamo jedan metar.onda je ta beskonacnost za jedan metar duza od prve,pa imamo beskonacnosti razlicitih velicina,jednu za metar kracu i drugu za jedan metar duzu... Smijesno je kako ti pojmujes beskonacnost.

Smiješno je meni kako ti ne shvaćaš da postoje recimo beskonačni polupravci koji imaju početak a kraja nemaju.

Pa da možemo tom početku dodati još koliko hoćemo, i tako dobijamo različite veličine beskonačnosti koje nisu isto velike.

Ali kome ja to govorim, je li?
 

Back
Top