Posao u inostranstvu

Nata032

Početnik
Poruka
3
Pozdrav. Imam ponudu za čuvanje jednog deteta u Svici, porodicu znam jer sam radila 3 meseca kod njih. Tročlana porodica, muz, zena, jedno dete. Cuvanje podrazumeva ustajanje rano ujutru, briga o detetu, kupanje, presvlacenje,svakodnevno kuvanje za dete, vikendom i za roditelje, ciscenje cele kuce, pranje, peglanje, kreativan rad sa detetom, radni dan se zavrsava tek uvece, kad uspavam dete. Takodje ukoliko se probudi nocu moja duznost je da je uspavam. Radi se bez slobodnog dana, smestaj i hrana obezbedjena, plata 700€. Ponuda je na godinu dana, rad na crno.
Sta mislite o ovome, da li je ovo prihvatljiva ponuda za nekoga ko ima pasos eu?
Posto mi je hitno potreban posao, da li prihvatiti ovu ponudu ili naci neki normalan legalan posao sa pasosem eu?
 
А како ћеш добити боравишну дозволу на годину дана? Или је можда не мислиш ни добијати? Живјети годину дана илегално? А како ћеш онда изаћи из Швице послије годину дана?
 
Pozdrav. Imam ponudu za čuvanje jednog deteta u Svici, porodicu znam jer sam radila 3 meseca kod njih. Tročlana porodica, muz, zena, jedno dete. Cuvanje podrazumeva ustajanje rano ujutru, briga o detetu, kupanje, presvlacenje,svakodnevno kuvanje za dete, vikendom i za roditelje, ciscenje cele kuce, pranje, peglanje, kreativan rad sa detetom, radni dan se zavrsava tek uvece, kad uspavam dete. Takodje ukoliko se probudi nocu moja duznost je da je uspavam. Radi se bez slobodnog dana, smestaj i hrana obezbedjena, plata 700€. Ponuda je na godinu dana, rad na crno.
Sta mislite o ovome, da li je ovo prihvatljiva ponuda za nekoga ko ima pasos eu?
Posto mi je hitno potreban posao, da li prihvatiti ovu ponudu ili naci neki normalan legalan posao sa pasosem eu?

Pretpostavljam da to dete nekad izvedete i van kuće ili stana u šetnju.Mislite li da vlast ništa ne vidi? I pored toga što imate pasoš EU a radite na crno priličan je rizik.
 
Rad u Nemačkoj bez eu pasoša – Dodatni posao – Neben Job – Mini Job
Da li ste znali da ukoliko posedujete radnu dozvolu za rad u Nemačkoj, sasvim legalno pored redovnog posla možete da radite i dodatni posao koji se na nemačkom zove Neben Job ili Mini Job?

Za sve one koji su već u Nemačkoj i koji žele da pored svog redovnog posla rade dodatni posao, i tako legalno zarade dodatni novac ova mogućnost predstavlja korisnu opciju. Jedna od najbitnijih stvari je da za ovaj posao ne možete da dobijete radnu vizu, ali sasvim legalno možete da ga radite ako ste već dobili radnu vizu na osnovu drugog posla čak i ako nemate eu pasoš.

Ovaj posao možete da radite legalno kada imate radnu dozvolu i ako Vam u njoj piše Erwerbstätigkeit gestattet. Ako Vam ovo ne piše, potrebno je da se obratite u ZAV u mestu u kome ste i tamo da pitate za dalja uputstva.

Neben Job ili Mini Job se radi do maksimalno 52 sata mesečno ili do maksimalno 450 evra zarade. Moguće je da se u isto vreme radi više dodatnih poslova ali zarada na svima ne sme da pređe ukupno 450 evra. Satnice za ove poslove se kreću od 8,5 evra pa na više.

Jedna od bitnijih stvari u vezi sa ovim poslom je da se ne oporezuje. Što znači da zarađen iznos dobijate u celini.
 
Potreban je veci broj mladih sa slicnom strucnom spremom ili majtsora , sto se tice elektrike za rad u nemackoj, mogu i mladi bez radnog iskustava ali samo sa diplomom elektro bilo koj smer ,redovna prijava i zdravstveno , za sve dodatne informacije na +381616034723 ili na viber +4915778602011 EU pasos nebitan.:)
 
Radnici u Srpskoj raskidaju radni odnos radi odlaska u inostranstvo

oktobar 19, 2017

Bez posla je u Srpskoj za devet mjeseci ove godine ostalo 18.370 radnika, a iako poslodavci prednjače u dijeljenju otkaza, ugovore o radu sve češće sporazumno raskidaju i radnici u potrazi za novim poslom, uglavnom u inostranstvu.

Statistika Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pokazuje da je na osnovu sporazuma radni odnos prekinulo čak 5.163 zaposlenih, te dodatnih 1.648 putem izjava poslodavaca i radnika o raskidu radnog odnosa.

S druge strane, poslodavci u ovoj godini nisu produžili ugovor za 7.038 radnika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, 3.074 evidentirano je kao tehnološki višak, a otkaz su dobila 993 radnika. Na biroima u Srpskoj evidentirana su i 154 lica koja su ostala bez posla jer su im preduzeća završila u stečaju.

Poslodavci ističu da veliki broj radnika sporazumno napušta poslodavce koji ne ispunjavaju obaveze prema njima i prelaze kod onih koji poštuju radnička prava. U sindikatu kažu da već godinama upozoravaju na alarmantan podatak o rastu broja radnika koji se prijavljuju na biro na osnovu sporazumnog raskida radnog odnosa i izjava poslodavaca i radnika o raskidanju ugovora.

– Broj tih lica, pored onih koji su dobili otkaz zbog prestanka ugovora na određeno, neprestano raste. Poslodavci se služe raznim zloupotrebama prilikom zapošljavanja i na kraju ucjenjuju radnike sporazumnim raskidom ugovora. Raskidanjem ugovora na taj način oni izbjegavaju obaveze prema tom radniku, kao što je isplata otpremnina i otkazni rok, a zabranjuju i korišćenje godišnjeg odmora ako ga radnik već nije iskoristio. Pored toga, kada radniku na taj način prestane radni odnos, on za vrijeme nezaposlenosti nema pravo na naknadu putem Zavoda za zapošljavanje – naglašava stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević.

Ekonomisti smatraju da je glavni razlog što radnici daju otkaz i sporazumno raskidaju ugovor o radu odlazak u inostranstvo.

– Nakon toga oni se prijavljuju na biro i imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, dok uporedo sa tim odlaze i rade u inostranstvu. To se sve održava i na nedostatak radne snage na domaćem tržištu, posebno u građevinskom sektoru gdje majstori svih profila odlaze u inostranstvo, jer tamo vlada velika potražnja za njima – istakao je član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković.

Sve to, dodaje on, utiče na to da, iako imamo veliki broj nezaposlenih, domaća preduzeća ne mogu da nađu dovoljan broj radnika.

Izvor: Glas Srpske
 
Radnici u Srpskoj raskidaju radni odnos radi odlaska u inostranstvo

oktobar 19, 2017

Bez posla je u Srpskoj za devet mjeseci ove godine ostalo 18.370 radnika, a iako poslodavci prednjače u dijeljenju otkaza, ugovore o radu sve češće sporazumno raskidaju i radnici u potrazi za novim poslom, uglavnom u inostranstvu.

Statistika Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pokazuje da je na osnovu sporazuma radni odnos prekinulo čak 5.163 zaposlenih, te dodatnih 1.648 putem izjava poslodavaca i radnika o raskidu radnog odnosa.

S druge strane, poslodavci u ovoj godini nisu produžili ugovor za 7.038 radnika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, 3.074 evidentirano je kao tehnološki višak, a otkaz su dobila 993 radnika. Na biroima u Srpskoj evidentirana su i 154 lica koja su ostala bez posla jer su im preduzeća završila u stečaju.

Poslodavci ističu da veliki broj radnika sporazumno napušta poslodavce koji ne ispunjavaju obaveze prema njima i prelaze kod onih koji poštuju radnička prava. U sindikatu kažu da već godinama upozoravaju na alarmantan podatak o rastu broja radnika koji se prijavljuju na biro na osnovu sporazumnog raskida radnog odnosa i izjava poslodavaca i radnika o raskidanju ugovora.

– Broj tih lica, pored onih koji su dobili otkaz zbog prestanka ugovora na određeno, neprestano raste. Poslodavci se služe raznim zloupotrebama prilikom zapošljavanja i na kraju ucjenjuju radnike sporazumnim raskidom ugovora. Raskidanjem ugovora na taj način oni izbjegavaju obaveze prema tom radniku, kao što je isplata otpremnina i otkazni rok, a zabranjuju i korišćenje godišnjeg odmora ako ga radnik već nije iskoristio. Pored toga, kada radniku na taj način prestane radni odnos, on za vrijeme nezaposlenosti nema pravo na naknadu putem Zavoda za zapošljavanje – naglašava stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević.

Ekonomisti smatraju da je glavni razlog što radnici daju otkaz i sporazumno raskidaju ugovor o radu odlazak u inostranstvo.

– Nakon toga oni se prijavljuju na biro i imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, dok uporedo sa tim odlaze i rade u inostranstvu. To se sve održava i na nedostatak radne snage na domaćem tržištu, posebno u građevinskom sektoru gdje majstori svih profila odlaze u inostranstvo, jer tamo vlada velika potražnja za njima – istakao je član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković.

Sve to, dodaje on, utiče na to da, iako imamo veliki broj nezaposlenih, domaća preduzeća ne mogu da nađu dovoljan broj radnika.

Izvor: Glas Srpske

Да, ово је црна радничка стварност Републике Српске. Све сам то на својој кожи осјетио, и радне уговоре на мјесец дана (увијек у неизвијесности да ли ће продужити уговор сљедећи мјесец) у уцјене од стране послодавца, и забрањиваље годишњег одмора, и забрањивање сваког синдикалног организовања, и мобинг свих врста, и избацивање на улицу послије 14 година рада а на моје мјесто запошљавање директоровог сестрића... То је ужас шта све човјек мора трпити и преживаљавати да би зарадио хљеб у својој властитој земљи за коју се још и борио са пушком у руци.
 
SVET SE OTIMA ZA SRPSKE RADNIKE: Stranci zapošljavaju najbolje zanatlije! Ovo su NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA NA ZAPADU!

17.02.2018.

Oko 100.000 naših zanatlija pomno prati pozive inostranih zemalja i čeka priliku za posao koji je mnogo bolje plaćen nego ovde
Tesar, moler, zidar, vozač samo su neki od poslova za koje se radnici iz Srbije rado opredeljuju kad im na vrata zakuca poslodavac iz inostranstva.
Ekonomsko razvijenim svetskim i evropskim državama radna snaga je preko potrebna, pa sve češće zapošljavaju kandidate sa naših prostora koji, bez obzira na stepen stručne spreme, ne odbijaju priliku da dobro zarade.

Zanatlije na ceni
- Srbi su u svetu prepoznatljivi kao dobri radnici, pa nije čudno što ih inostrani poslodavci traže. Njima trebaju ljudi. Ne samo zbog pukog obavljanja poslova već i zbog održavanja čitavog sistema - rekao je za Kurir potpredsednik Građevinske komore Srbije Goran Rodić.
Prema njegovim rečima, poslodavci u inostranstvu najviše traže zanatlije iz Srbije.
- Što se tiče zanatlija, nema profila koji nije tražen u inostranstvu. Poslodavci preko granice najviše zapošljavaju skeledžije, varioce, molere, stolare, parketare, zidare, tesare, zatim keramičare, stolare, vozače, kuvare, konobare i mesare. Sada imamo 100.000 zanatlija i svi bi mogli da idu u inostranstvo i dobro zarade - istakao je Rodić.
On navodi da su srpski radnici najtraženiji u Nemačkoj, ali da ih rado upošljavaju i poslovođe iz drugih evropskih i svetskih zemalja.

Dobra zarada
- Tradicionalno smo najtraženiji u Nemačkoj, zatim u Austriji, a sada i u Francuskoj. Što se tiče severnih zemalja, ni tu ne zaostajemo. Traže nas u Švedskoj, Španiji, Italiji - naglasio je Rodić i dodao:
- Svet traži ljude koji će održavati pruge, puteve, zgrade, liftove, elektroinstalacije. A mi smo vredni radnici. Pored ovih zanatlijskih profila, traže se i medicinske sestre, doktori i inženjeri. U inostranstvu se poslovi dobro plaćaju, a to je, složićete se, svima primamljivo - navodi Rodić.

Slovaci deportovali 24 radnika

Nakon što je Slovačka nedavno deportovala 24 srpska državljanina zbog rada na crno, Rodić savetuje da se dobro proveri rad agencije za koju se neko odluči.
- Treba proveriti te agencije, da se vide reference, da se proveri da li imaju neku sudsku zabranu, da se dobro proveri ugovor, koji mora biti overen u sudu. Radnici moraju biti zbrinuti penziono i socijalno i da imaju obezbeđen smeštaj. Najbolje je otići u predstavništvo ambasade zemlje za koju se neko odluči i tamo se raspitati za agenciju preko koje idete da li je registrovana za to - ukazuje on.

Kurir / D. Stamenković - M. Branković
 
12.02.2016.

Ove ČETIRI evropske zemlje vape za radnicima

S manjkom radnika suočavaju se Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska. U Češkoj, gde je nezaposlenost pala na 4,5 posto što je uz Nemačku najniže u Evropi, tamošnje udruženje poslodavaca zatražilo je od vlade pomoć u pronalaženju radnika za 150.000 radnih mesta, koliko će ove godine ostati nepopunjeno.

Zbog rasta ekonomije od 4,5 posto u četvrtom tromesečju, češki poslodavci traže pojednostavljivanje useljavanja radnika. Vlada ima sluha za njihove probleme jer ministar finansija Andrej Babiš, inače medijski tajkun, nedostatak radnika smatra jednim od vodećih izazova za češku privredu.

Slična je situacija i u Poljskoj čija ekonomija raste po stopi od 3,8 posto. U trećem kvartalu poljskoj privredi je nedostajalo 73.200 radnika, 22 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Bloomberga.

Prosečna godišnja plata u Poljskoj iznosi 8.222 dolara, a mnogim firmama jedini preostali izvor radne snage je Ukrajina, ističe Marek Sliwinski, analitičar tržišta rada u agenciji za zapošljavanje Work Force.

Uzrok nedostatku radne snage različit je od zemlje do zemlje. U Češkoj radnika nedostaje u svim sektorima zbog brzog rasta ekonomije. U Poljskoj i Mađarskoj to je cena odlaska mladih u inostranstvo, pre svega u Nemačku i Veliku Britaniju, u potrazi za boljim standardom.

Slovačkoj, kao najvećem proizvođaču automobila po glavi stanovnika, radnika najviše nedostaje u automobilskoj industriji. Prema mišljenju ekonomista, dva su kratkoročna rešenja ovog problema: uvoz radne snage ili povećanje plata.

Dugoročno, istočnoj Evropi trebaće novi model rasta koji neće biti toliko fokusiran na proizvodnju zasnovanu na jeftinoj radnoj snazi, prenosi Poslovni dnevnik.
 

Back
Top