Neutralizacija električnih polja i vezanje atoma?

fosilvaso

Buduća legenda
Poruka
37.760
Zamislimo sam proton u prostoru.
Oko njega imamo pozitivno električno polje.
Ako mu se 'pridruži' elektron, dobijemo neutralni atom vodonika.

Kako to? Centar negativnog polja elektrona se vrti oko protona pa eventualno možemo reći da je polje neutralno na velikim udaljenostima?
A šta je na malim udaljenostima? Imamo neko rotaciono promenjljivo polje.
Da li je ta pojava zaslužna za vezanje atoma u molekule itd?
 
Zamislimo sam proton u prostoru.
Oko njega imamo pozitivno električno polje.
Ako mu se 'pridruži' elektron, dobijemo neutralni atom vodonika.

Kako to? Centar negativnog polja elektrona se vrti oko protona pa eventualno možemo reći da je polje neutralno na velikim udaljenostima?
A šta je na malim udaljenostima? Imamo neko rotaciono promenjljivo polje.
Da li je ta pojava zaslužna za vezanje atoma u molekule itd?
Vaso, ti si spavo na časovima[emoji53]

Ja sam na glavnoj temi objašnjavao princip na kojem radi naelektrisanje i kako pomoću preobraženih čestica dolazi do stabilnosti jezgra i kvantne gravitacije uopšte, dakle perturbacije naeletrisanja i kako se eletron nalazi u toj interakciji.
I šta tebi još nije jasno:zblesav:
 
nijedno polje još nije potpuno objašnjeno , zato se i prave istraživački sistemi poput cerna.
Ma sve je objašnjeno, naravno na glavnoj temi. Nego što se Vaso pravi blentav i izmišlja kiselo grožđe, a i neki su se žalili kako pišemo pieziju i trivijalne stvari[emoji53]

A CERN ko CERN, ne mogu oni da revidiraju Veliki prasak u orginalnom smislu. Uopšte Veliki prasak nije bio toliko termički faktor koliko je mehanički. Bitno je presuditi da li je u celoj priči veću ulogu igrala sila ili energija.
Pa da, pitanje je šta se dobija kad kolapsira jeda tipična crna rupa. Dakle, crna rupa bukvalnog singularitet.
Taj kolaps izgleda proizvodi atom. Odnosno, nus pojava tod kolapsa je atom, pa samim tim i gas.
A u taj tip praska se uklapa i ovo skorije otkriće oko poravnatih osa rotacije crnih rupa u kvazarima po obodima svemira. Tako što kad crna rupa doživi kolaps, da tu preostanu fragmenti singulariteta koji nisu stigli da budu razbijeni u gas. Bukvalni vakum nije stigao da ih razbije. A bukvalni vaku, koji je enormna sila, on dezintegriše deo subatomskih čestica i pri povratnom udaru one ostaju u potencijalu jake nuklearne sile, a i perturbiraju naelektrisanje...

Ma samo poželi šta hoćeš da ti se objasni[emoji6]
 
Zamislimo sam proton u prostoru.
Oko njega imamo pozitivno električno polje.
Ako mu se 'pridruži' elektron, dobijemo neutralni atom vodonika.

Kako to? Centar negativnog polja elektrona se vrti oko protona pa eventualno možemo reći da je polje neutralno na velikim udaljenostima?
A šta je na malim udaljenostima? Imamo neko rotaciono promenjljivo polje.
Da li je ta pojava zaslužna za vezanje atoma u molekule itd?

Ne kaže se pozitivno električno polje nego električno polje indukovano pozitivnim naelektrisanjem.

Što se tiče pitanja, postoji nešto što se zove monopolni, dipolni, kvadrupolni itd. električni moment. I tu se krije odgovor na pitanja, postojanje viših članova ukazuje na ne-sfernosimetričnu distribuciju naelektrisanja ali sama oblast je prilično obimna tako da ne mogu o tome da raspredam mada ko voli tu je wikipedia.

https://en.wikipedia.org/wiki/Multi..._outside_an_electrostatic_charge_distribution
 
.......................
Da li je ta pojava zaslužna za vezanje atoma u molekule itd?


Elektron je u interakciji sa svojim jezgrom uglavnom zbog naelektrisanja, a ono što je dodatno, to je još nepoznato! Možda jedino ako se uzmu moja neka razmatranja u obzir[emoji6]

A vezivanje atoma u molekule se postiže tako što elektron pomoću naelekrtisanja interaguje i sa jezgrima susednih atoma. Pa onda na osnovu broja elektrona teža vezivanja, teži elementi i to...

A el te možda zanima što upošte radi naeliktrisanje i pomoću kog potencijala, pošto toga u Wikipediji nema da se nađe?!
 
Elektron je u interakciji sa svojim jezgrom uglavnom zbog naelektrisanja, a ono što je dodatno, to je još nepoznato! Možda jedino ako se uzmu moja neka razmatranja u obzir

Kako to misliš - uglavnom? Šta bi ti tu dodao?

A vezivanje atoma u molekule se postiže tako što elektron pomoću naelektrisanja interaguje i sa jezgrima susednih atoma.

Interakcija je na nivou perifernih elektrona, a ne jezgara. Tek kad nastane veza, možemo posmatrati da li je zajednički elektronski par/parovi privučen više jednom ili drugom jezgru (ako se radi o kovalentnoj vezi).

Pa onda na osnovu broja elektrona teža vezivanja, teži elementi i to...

Na osnovu broja elektrona koji učestvuju u hemijskoj vezi ne dobija se teži element. Dva atoma vodonika se vezuju kovalentnom vezom u molekul vodonika. Ne nastaje drugi, teži element. Samo nastaje stabilan molekul.
 
Poslednja izmena:
Kako to misliš - uglavnom? Šta bi ti tu dodao?

Interakcija je na nivou perifernih elektrona, a ne jezgara. Tek kad nastane veza, možemo posmatrati da li je zajednički elektronski par/parovi privučen više jednom ili drugom jezgru (ako se radi o kovalentnoj vezi).

ul.

Valjda je mislio da postoji više 'mehanizama' veza jer postoje različite veze?
 
Valjda je mislio da postoji više 'mehanizama' veza jer postoje različite veze?

Misliš na veze između atoma?
Da, postoje različite veze, u zavisnosti od samih hemijskih elemenata koji učestvuju u vezivanju.

A što se tiče integriteta jednog atoma (bilo kog elementa), "veza" između jezgra i njegovih elektrona se ostvaruje uvek na isti način i ne postoje različiti "mehanizmi" kojima jezgro drži svoje elektrone u orbitalama oko njega.
 
Zamislimo sam proton u prostoru.
ŠBB-KBB što bi rekao Aca poštar deci.... Ne možemo da zamislimo, jer je to nemoguće. Prosto - Šredingerova jednačina nema rešenje za jednu česticu (jer se konstante integracije ne mogu odrediti).

Oko njega imamo pozitivno električno polje.
Polje ne može biti pozitivno i negativno.

Ako mu se 'pridruži' elektron, dobijemo neutralni atom vodonika.
Tako je.

Kako to? Centar negativnog polja elektrona se vrti oko protona pa eventualno možemo reći da je polje neutralno na velikim udaljenostima?
Polje ne može biti neutralno. Iz pogrešnih postavki, teško da dobiješ ispravne zaključke, (baš slično kao u temi sa vodenom parom).

A šta je na malim udaljenostima? Imamo neko rotaciono promenjljivo polje.
Da li je ta pojava zaslužna za vezanje atoma u molekule itd?
Da ne komentarišem....
 
ŠBB-KBB što bi rekao Aca poštar deci.... Ne možemo da zamislimo, jer je to nemoguće. Prosto - Šredingerova jednačina nema rešenje za jednu česticu (jer se konstante integracije ne mogu odrediti).

Polje ne može biti pozitivno i negativno.

Polje ne može biti neutralno. Iz pogrešnih postavki, teško da dobiješ ispravne zaključke, (baš slično kao u temi sa vodenom parom).

Da ne komentarišem....

1. kako nemoguće? A šta dobiješ ako jonizuješ atom vodonika?

2. kako ne može biti poz/neg? Kako elektron onda u ekranu 'zna' kuda treba da ide?
Kakvo je polje oko protona, a kakvo oko elektrona?
Možda si mislio da nema poz/negativnog magnetskog polja?

3. Neutralno: No dobro, opet mi o terminologiji? Nema ga, potencijal NULA, whatever....
 
1. kako nemoguće? A šta dobiješ ako jonizuješ atom vodonika?
Dobijem jezgro vodonika (proton) i elektron.Pa? Ali Vaso, proton i elektron egzistiraju u prostoru zajedno. Ni jedno od to dvoje ne može (ćiri bu ćiri ba) da nestane. Nemaš samo proton, i samo elektron, ma gde da se oni nalaze.Neću imati atom, ali ću i dalje imati čestice... Dakle, u prostoru ćeš uvek imati i proton i elektron - jonizovao ti njega, ili ne.. To je bio smisao odgovora.

2. kako ne može biti poz/neg? Kako elektron onda u ekranu 'zna' kuda treba da ide?
Kakvo je polje oko protona, a kakvo oko elektrona?
Možda si mislio da nema poz/negativnog magnetskog polja?

Sa tvojom terminologijom ,mogao bih reći da postoji i severno i južno polje??? Kakva su polja oko protona i elektrona je već opširnije pitanje. Ako su čestice slobodne i statične, onda je polje elektrostatično, nezavisno od kog naelektrisanja potiče. Ako su slobodne i kreću se uniformno, onda oko njih imas i magnetno polje (i elektrostatičko), a ako su slobodne i krecu se ubrzano, e onda imas elektromagnetno polje. Nista od toga nit je pozitivno nit je negativno. U svetu atoma, nemas elektromagnetno polje,čak i kad se krecu ubrzano...tu i ovako vaze zakoni kvantne mehanike a ne elektrodinamike... I da, jos nesto,kad smo već kod naelektrisanja... To što je elektron negativan a proton pozitivan, je čisto stvar dogovora. Samo dogovora. Seli i dogovorili se. A moglo je i obrnuto, i nista se tu ne bi promenilo - voda bi i dalje bila voda, i ti bi bio ti. Elektronegativnost bi se zvala elektropozitivnost...ali to je već druga tema....

3. Neutralno: No dobro, opet mi o terminologiji? Nema ga, potencijal NULA, whatever....
E sad, potencijal.... u osnovnoj literaturi videćeš da je potencijal neodređen do na aditivnu konstantu. dakle, on se dobija normiranjem. A kako ćeš ti da ga normiraš, i gde će on biti nula je već drugo pitanje. Konkretno za električno polje se normira da nula bude u beskonačnosti, (kao i za gravitaciono). To se radi iz praktičnih razloga,jer tom slučaju, ona aditivna konstanta je jednaka nuli - ali i ne mora da bude tako (u tom slučaju u potencijalu ces imati i tu konstantu).
 
Dobijem jezgro vodonika (proton) i elektron.Pa? Ali Vaso, proton i elektron egzistiraju u prostoru zajedno. Ni jedno od to dvoje ne može (ćiri bu ćiri ba) da nestane. Nemaš samo proton, i samo elektron, ma gde da se oni nalaze.Neću imati atom, ali ću i dalje imati čestice... Dakle, u prostoru ćeš uvek imati i proton i elektron - jonizovao ti njega, ili ne.. To je bio smisao odgovora.



Sa tvojom terminologijom ,mogao bih reći da postoji i severno i južno polje??? Kakva su polja oko protona i elektrona je već opširnije pitanje. Ako su čestice slobodne i statične, onda je polje elektrostatično, nezavisno od kog naelektrisanja potiče. Ako su slobodne i kreću se uniformno, onda oko njih imas i magnetno polje (i elektrostatičko), a ako su slobodne i krecu se ubrzano, e onda imas elektromagnetno polje. Nista od toga nit je pozitivno nit je negativno. U svetu atoma, nemas elektromagnetno polje,čak i kad se krecu ubrzano...tu i ovako vaze zakoni kvantne mehanike a ne elektrodinamike... I da, jos nesto,kad smo već kod naelektrisanja... To što je elektron negativan a proton pozitivan, je čisto stvar dogovora. Samo dogovora. Seli i dogovorili se. A moglo je i obrnuto, i nista se tu ne bi promenilo - voda bi i dalje bila voda, i ti bi bio ti. Elektronegativnost bi se zvala elektropozitivnost...ali to je već druga tema....

).

A kako bi ti postavio pitanje?
Recimo da su se proton i elektron dovoljno udaljili. Između njih postaviš proton i elektron.
Proton će krenuti na jednu stranu, elektron na drugu! Znači, postoji nekakva razlika?

Ili, složio si se da spajanjem protona i elektrona dobijemo nešto 'neutralno'!
Znači, ili su se 'suprotne' stvari sabirale, ili su se 'iste' stvari oduzimale?
 
Poslednja izmena:
Misliš na veze između atoma?
Da, postoje različite veze, u zavisnosti od samih hemijskih elemenata koji učestvuju u vezivanju.

A što se tiče integriteta jednog atoma (bilo kog elementa), "veza" između jezgra i njegovih elektrona se ostvaruje uvek na isti način i ne postoje različiti "mehanizmi" kojima jezgro drži svoje elektrone u orbitalama oko njega.

Btw: Zna li neko, postoji li gravitaciono privlačenje između protona, neutrona i elektrona?
 
Kako to misliš - uglavnom? Šta bi ti tu dodao?

Evo kaki su nam ovde stručnjaci. Niko neće da ti kaže da se džaba čudiš:zblesav:

Onako plastično, kad treba da položiš ispit, onda možeš da navedeš da je samo naelektrisanje u pitanju. I onda se obratiš MMHanteru i on ti tačno kaže kako da položiš ispit. On inače pravi samo obrazovne diskusije. A ako hoćeš da budeš u naučnoj diskusiji, što inače ja pravim, onda moraš da znaš da nije samo jaka elektromagnetna sila po sredi u odnosu elektron-jezgro. A naučnici su i proračunali, da recimo, ako bi bilo samo naelektrisanje u pitanju, da bi elektron u nekom milijarditom deliću sekunde pao na jezgro. Valjda u roku od jedne vibracije!

I naravno, niko ne zna šta bi tu trebalo da se doda. Niko nema ni ideju! Samo ja imam tehnologiju koja bi tu mogla da se upotrebi, a to bi se odnosilo na najmanje dva faktora[emoji6]


Interakcija je na nivou perifernih elektrona, a ne jezgara. Tek kad nastane veza, možemo posmatrati da li je zajednički elektronski par/parovi privučen više jednom ili drugom jezgru (ako se radi o kovalentnoj vezi).

Pa po kojoj logici elektroni međusobno mogu da interaguju?
Sjedinjenje se bazira na interakciji elektrona jednog atoma sa jezgrom susednog atoma



Na osnovu broja elektrona koji učestvuju u hemijskoj vezi ne dobija se teži element. Dva atoma vodonika se vezuju kovalentnom vezom u molekul vodonika. Ne nastaje drugi, teži element. Samo nastaje stabilan molekul.

Pa to nisam ni mislio, nego kako se veže čelik i kojom čvrstinom u odnosu na vodu...
 
Evo kaki su nam ovde stručnjaci. Niko neće da ti kaže da se džaba čudiš:zblesav:

Onako plastično, kad treba da položiš ispit, onda možeš da navedeš da je samo naelektrisanje u pitanju. I onda se obratiš MMHanteru i on ti tačno kaže kako da položiš ispit. On inače pravi samo obrazovne diskusije. A ako hoćeš da budeš u naučnoj diskusiji, što inače ja pravim, onda moraš da znaš da nije samo jaka elektromagnetna sila po sredi u odnosu elektron-jezgro. A naučnici su i proračunali, da recimo, ako bi bilo samo naelektrisanje u pitanju, da bi elektron u nekom milijarditom deliću sekunde pao na jezgro. Valjda u roku od jedne vibracije!

...

Od kuda ti ta ideja?
U mojoj simulaciji se elektron veselo vrti oko jezgre!
 
A kako bi ti postavio pitanje?
Recimo da su se proton i elektron dovoljno udaljili. Između njih postaviš proton i elektron.
Proton će krenuti na jednu stranu, elektron na drugu! Znači, postoji nekakva razlika?

Šta li si ovde uopšte hteo reći...Nisam te razumeo..... Proton i elektron se uvek kreću u suprotnim smerovima, gde god da ih postaviš i kako god da ih postaviš. I nebitno je da li imas naelektrisanja u okolnom prostoru ili nemas. Elektron ce obično biti zahvaćen od strane nekog jezgra (ili pozitivnog jona, nebitno) i dobiće se neutralni atom (proces rekombinacije). Ali to ne znači da u atomu nema elektrostatičkog polja (ili da nema naelektrisanja). Nista se tu ne potire, ili ti neutralise. (Nisu to kiseline i baze, pa da nastane voda kao neutralna supstanca, a kiselost, odn.baznost da se izgube.)

Ili, složio si se da spajanjem protona i elektrona dobijemo nešto 'neutralno'!
Znači, ili su se 'suprotne' stvari sabirale, ili su se 'iste' stvari oduzimale?

Atom je, kao celina elektroneutralan, znamo valjda to. Ako si mislio da sabiras pozitivnu kolicinu naelektrisanja sa istom količinom negativnog naelektrisanja, i da svo to naelektrisanja nestaje, da bi dobio neutralnost, imas katastrofalnu predstavu o tome. Pa to bi isto bilo ako sabiram dve jednake sile istih pravaca a suprotnih smerova, koje deluju na neko telo, i kao rezultat dobijem nulu - ja izvodim zaključak da na telo ne deluje sila!. Ako na telo ne deluje sila - pa onda to telo ne trpi pritisak. Vaso iz pogrešnog razmatranja slede pogrešni zaključci (već sam ti to rekao u nekom prethodnom postu, kao i slucaj vidljivosti vodene pare, gde se razglabalo....a ustvari pogrešna postavka).
 
Pa po kojoj logici elektroni međusobno mogu da interaguju?
Sjedinjenje se bazira na interakciji elektrona jednog atoma sa jezgrom susednog atoma

Sjedinjenje se ne bazira na interakciji elektrona sa jezgrom susednog atoma, već se veza ostvaruje na nivou perifernih orbitala!
Atom vodonika se udružuje sa drugim atomom vodonika zato što svaki od njih ima nepopunjen energetski nivo (oba atoma imaju samo po jedan elektron u orbitali, a da bi se postigla stabilna struktura moraju da imaju dva!). Udruživanjem po jednog elektrona, dobija se zajednički elektronski par, koji podjednako pripada obema atomima, a sam molekul ima stabilnu strukturu.
Atom helijuma ima popunjen energetski nivo (ima samo jednu orbitalu sa dva elektrona, a to je maksimalno koliko može da primi), pa mu nije potrebno udruživanje sa bilo kojim atomom. Možeš međusobno približiti dva atoma helijuma koliko god to zamisliš, ali se nikad neće udružiti u molekul.
Argon ima atomsku masu 40. Kako to da tolika količina pozitivnog naelektrisanja u jezgru argona ne uspe da privuče ni jedan jedini atom vodonika iz svog okruženja, pa da nagradi jedinjenje s njim? Zato jer argon ima popunjen poslednji energetski nivo, i ne treba mu ni jedan elektron više.
 
Poslednja izmena:
Sjedinjenje se ne bazira na interakciji elektrona sa jezgrom susednog atoma, već se veza ostvaruje na nivou perifernih orbitala!................

Ovo ti jednostavno nije tačno, a ostalo neću da komentarišem zato što se radi o lakim elementima, ali i tu važi sličan princip sjedinjenja.

Ti moraš malo bolje da naučiš princip sjedinjenja.
Uglavnom, oko toga nema šta da se raspravlja, jedino može da se raspravlja oko onog što treba da se doda[emoji6]

A i normalno je da kad je kod elementa popunjen zadnji energetski nivo, odnosno kad je elektron na zadnjem energetskom nivou, da će tada elektron susednog jezgra slabije moći da bude u interakciji sa baznim jezgrom. To naravno zavisi i od gabarita baznog jezgra i od generalnog broja elektrona određenih elemenata...
 
Ovo ti jednostavno nije tačno, a ostalo neću da komentarišem zato što se radi o lakim elementima, ali i tu važi sličan princip sjedinjenja.

Ti moraš malo bolje da naučiš princip sjedinjenja.
Uglavnom, oko toga nema šta da se raspravlja, jedino može da se raspravlja oko onog što treba da se doda[emoji6]

A i normalno je da kad je kod elementa popunjen zadnji energetski nivo, odnosno kad je elektron na zadnjem energetskom nivou, da će tada elektron susednog jezgra slabije moći da bude u interakciji sa baznim jezgrom. To naravno zavisi i od gabarita baznog jezgra i od generalnog broja elektrona određenih elemenata...

E, to ti je princip građenja hemijskih veza, dopalo se tebi to, ili ti se ne dopalo.
Komentarisao, ne komentarisao, tako je!

I nemoj izmišljati nove pomove kao što su "gabariti jezgra", i "generalni broj elektrona određenih elemenata". Svaki element ima onoliko elektrona koliko ima i protona u jezgru! :D
Nema generalno-negeneralno!
 
Šta li si ovde uopšte hteo reći...Nisam te razumeo..... Proton i elektron se uvek kreću u suprotnim smerovima, gde god da ih postaviš i kako god da ih postaviš. I nebitno je da li imas naelektrisanja u okolnom prostoru ili nemas. Elektron ce obično biti zahvaćen od strane nekog jezgra (ili pozitivnog jona, nebitno) i dobiće se neutralni atom (proces rekombinacije). Ali to ne znači da u atomu nema elektrostatičkog polja (ili da nema naelektrisanja). Nista se tu ne potire, ili ti neutralise. (Nisu to kiseline i baze, pa da nastane voda kao neutralna supstanca, a kiselost, odn.baznost da se izgube.)

).

Nije neutralizacija? A šta je? Kako zoveš ono polje oko protona, a kako ono oko elektrona?
Kako onda dobijemo neutralnost atoma?
Kako može biti statičko polje u atomu i oko njega ako se elektron vrti?


Atom je, kao celina elektroneutralan, znamo valjda to. Ako si mislio da sabiras pozitivnu kolicinu naelektrisanja sa istom količinom negativnog naelektrisanja, i da svo to naelektrisanja nestaje, da bi dobio neutralnost, imas katastrofalnu predstavu o tome. Pa to bi isto bilo ako sabiram dve jednake sile istih pravaca a suprotnih smerova, koje deluju na neko telo, i kao rezultat dobijem nulu - ja izvodim zaključak da na telo ne deluje sila!. Ako na telo ne deluje sila - pa onda to telo ne trpi pritisak. Vaso iz pogrešnog razmatranja slede pogrešni zaključci (već sam ti to rekao u nekom prethodnom postu, kao i slucaj vidljivosti vodene pare, gde se razglabalo....a ustvari pogrešna postavka).

Naelektrisanje nije nestalo! A kako zoveš efekat/stanje koji se nalazi tačno na sredini između protona i elektrona?
 
A i normalno je da kad je kod elementa popunjen zadnji energetski nivo, odnosno kad je elektron na zadnjem energetskom nivou, da će tada elektron susednog jezgra slabije moći da bude u interakciji sa baznim jezgrom. To naravno zavisi i od gabarita baznog jezgra i od generalnog broja elektrona određenih elemenata...

Da, zdravo seljački bi mogli da kažemo:
Ako spoljna orbitala nije popunjena, to je kao 'rupa' između zuba zupčanika gde može da 'upadne' elektron drugog atoma sa nepopunjenom spoljnom orbitalom?
I tada se taj elektron dovoljno približio jezgi.
A 'gabarit jezgre' je sekundaran: Što je veća jezgra, više protona i jača sila privlačenja elektrona, odnosno ista na većoj udaljenosti...
 
Da, zdravo seljački bi mogli da kažemo:
Ako spoljna orbitala nije popunjena, to je kao 'rupa' između zuba zupčanika gde može da 'upadne' elektron drugog atoma sa nepopunjenom spoljnom orbitalom?
I tada se taj elektron dovoljno približio jezgi.


Misliš da elektron potone kroz rupu u orbitali?:D
Samo mi još kaži gde će da se zaustavi!:zcepanje:

Veličina jezgra uopšte nije bitna! Kripton ima 36 protona. Brom ima 35 protona. Brom je reaktivan, kripton nije.
 
Poslednja izmena:

Back
Top