"Brzina" Gravitacije

megatron_sr

Domaćin
Poruka
4.146
Zamislimo u prostoru tijelo koje ima svoju masu. Kada bi nekako, da tako kazem, carobnim stapicem, u blizini tog tijela stvorili neko drugo tijelo u trenutku t,
poslije koliko vremena bi dato tijelo pocelo da gravitaciono utice na ovo novo tijelo. Da li bi se to desilo trenutno ili bi pak proslo odredjeno vrijeme?

Razmisljam nesto o najvecoj brzini u univerzumu pa mi pada na pamet da je mozda brzina kojom gravitacija utice mozda i brza od brzine svjetlosti.
 
Zamislimo u prostoru tijelo koje ima svoju masu. Kada bi nekako, da tako kazem, carobnim stapicem, u blizini tog tijela stvorili neko drugo tijelo u trenutku t,
poslije koliko vremena bi dato tijelo pocelo da gravitaciono utice na ovo novo tijelo. Da li bi se to desilo trenutno ili bi pak proslo odredjeno vrijeme?

Razmisljam nesto o najvecoj brzini u univerzumu pa mi pada na pamet da je mozda brzina kojom gravitacija utice mozda i brza od brzine svjetlosti.

Treba da se ponosiš samim sobom što razmišljaš o pametnim stvarima
 
Nije jasno zta si zeleo da kazes.

Bar ja nisam dobro razumeo.

Pokusaj malo jasnije.

Pa ne znam sta nije jasno. Imamo tijelo A mase m u nekom prostoru. U trenutku t na nekoj udaljenosti od tijela A (nekom magijom) se stvara tijelo B mase m1.
Da li gravitacija tijela A pocinje da djeluje na tijelo B trenutno ili je potrebno odredjeno vrijeme da se to desi... ?
 
Pa ne znam sta nije jasno. Imamo tijelo A mase m u nekom prostoru. U trenutku t na nekoj udaljenosti od tijela A (nekom magijom) se stvara tijelo B mase m1.
Da li gravitacija tijela A pocinje da djeluje na tijelo B trenutno ili je potrebno odredjeno vrijeme da se to desi... ?

Brzina gravitacionih talasa je jednaka brzini svetlosti u vakuumu.
Sa stanovišta Njutnove teorije i Ajnštajnove STR gravitaciona interakcije se prenosi beskonačnom brzinom, ali brzo je i sam Ajnštajn uvideo kotradiktornost toga sa postulatima STR i taj problem rešio u OTR.
 
Brzina gravitacionih talasa je jednaka brzini svetlosti u vakuumu.
Sa stanovišta Njutnove teorije i Ajnštajnove STR gravitaciona interakcije se prenosi beskonačnom brzinom, ali brzo je i sam Ajnštajn uvideo kotradiktornost toga sa postulatima STR i taj problem rešio u OTR.

Ako prihvatimo teoriju da je brzina svetlosti apsolutna brzina, tada gravitaciona sila moze samo biti jednaka njoj ili manja.
 
Poslednja izmena:
Nisi shvatio sta je Megatron pitao.

Procitaj ponovo.

Razmišljao je o najvećoj brzini u univerzumu i zapitao se da li se eventualno gravitaciona interakcija prostire brzinom većom od brzine svetlosti. I odgovor je ne, kao što je već objašnjeno.

a ono što si ti napisao, da bi bilo ispravno, treba da glasi ovako:

Ako prihvatimo postulat da je brzina svetlosti u vakuumu apsolutna brzina, tada brzina gravitacionih talasa moze samo biti jednaka njoj ili manja.

E sad je ok.
 
Brzina gravitacionih talasa je jednaka brzini svetlosti u vakuumu.
Sa stanovišta Njutnove teorije i Ajnštajnove STR gravitaciona interakcije se prenosi beskonačnom brzinom, ali brzo je i sam Ajnštajn uvideo kotradiktornost toga sa postulatima STR i taj problem rešio u OTR.

Znaci potrebno vrijeme da tijelo A gravitaciono pocne da djeluje na tijelo B je t + (vrijeme za koje brzina svjetlosti stigne od A do B) ?

Medjutim ovo se ne slaze sa samom Ajnstajnovom teorijom. Ajnstajn kaze da masa zakrivljuje prostor a efekat toga je gravitacija. Tako je prostor oko tijela A prije trenutka t pa i u trenutku t vec zakrivljen. Kada se stvori tijelo B ono se stvara u vez zakrivljenom prostoru pa je logicno da gravitacija tijela A trenutno pocinje da djeluje na tijelo B. Znaci u trenutku stvaranja.
 
Znaci potrebno vrijeme da tijelo A gravitaciono pocne da djeluje na tijelo B je t + (vrijeme za koje brzina svjetlosti stigne od A do B) ?

Medjutim ovo se ne slaze sa samom Ajnstajnovom teorijom. Ajnstajn kaze da masa zakrivljuje prostor a efekat toga je gravitacija. Tako je prostor oko tijela A prije trenutka t pa i u trenutku t vec zakrivljen. Kada se stvori tijelo B ono se stvara u vez zakrivljenom prostoru pa je logicno da gravitacija tijela A trenutno pocinje da djeluje na tijelo B. Znaci u trenutku stvaranja.

Pa ne, ja sam govorio o brzini prostiranja gravitacinih talasa a za problem stvaranja tela nekom magijom nisam kompetentan. :D
Pokušaj na politici svakako.
 
Ni ja nisam trazio objasnjenje stvaranja, vec sta bi se desilo u tom slucaju. Problem stvaranja u pitanju preskociti :)

Problem je analogan onom da se naelektrisanje stvara u električnom polju nekog drugog (udaljenog) naelektrisanja, što jeste realno tako da ću njega razmotriti. Tvoje pitanje je da li će u istom trenutku stavaranja naelektrisanja doći do njegovog odbijanja ili približavanja tom drugom naelektrisanju. Pa odgovor je da, hoće. Ali to nije u suprotnosti sa Ajnštajnovim postulatom. Jer se na taj način ne prenosi nikakva informacija, da bismo preneli informaciju morali bismo da sada menjamo potencijal u tački gde se nalazi stvoreno naelektrisanje za šta bi svakako bilo potrebno određeno vreme, takozvano vreme retardacije, tj informacija se ne bi prenosila beskonačnom brzinom.
 
Znaci potrebno vrijeme da tijelo A gravitaciono pocne da djeluje na tijelo B je t + (vrijeme za koje brzina svjetlosti stigne od A do B) ?

Medjutim ovo se ne slaze sa samom Ajnstajnovom teorijom. Ajnstajn kaze da masa zakrivljuje prostor a efekat toga je gravitacija. Tako je prostor oko tijela A prije trenutka t pa i u trenutku t vec zakrivljen. Kada se stvori tijelo B ono se stvara u vez zakrivljenom prostoru pa je logicno da gravitacija tijela A trenutno pocinje da djeluje na tijelo B. Znaci u trenutku stvaranja.

Super! Mozda si naveo/otkrio jos jedan paradoks koji onda navodi na sumnju da je to 'krivljenje prostora' obična nebuloza!?

Znači, gravitacija A trenutno deluje na B, ali gravitacija B na A deluje tek kada 'informacija' o postojanju novog tela B stigne do tela A?:klap:

Mada dozvoljavam, tvoje pitanje je hipotetsko jer stvaranje materije iz ničega nije moguće?
Osim u navodnom BigBangu!?:zcepanje:
 
Razmišljao je o najvećoj brzini u univerzumu i zapitao se da li se eventualno gravitaciona interakcija prostire brzinom većom od brzine svetlosti. I odgovor je ne, kao što je već objašnjeno.

a ono što si ti napisao, da bi bilo ispravno, treba da glasi ovako:

Ako prihvatimo postulat da je brzina svetlosti u vakuumu apsolutna brzina, tada brzina gravitacionih talasa moze samo biti jednaka njoj ili manja.

E sad je ok.

Ili mozda ni to nije OK!?

Prvo: Trebamo razgraničiti 'brzinu' gravitacionih talasa i brzinu promene gravitacionih talasa!

Drugo: Pojam brzina gravitacionih talasa je možda nepostojeći pojam?
Naime, to nije ista pojava kao npr. elektromagnetski talasi jer kod gravitacije postoji uzajamno 'istovremeno' delovanje!
 
Zamislimo u prostoru tijelo koje ima svoju masu. Kada bi nekako, da tako kazem, carobnim stapicem, u blizini tog tijela stvorili neko drugo tijelo u trenutku t,
poslije koliko vremena bi dato tijelo pocelo da gravitaciono utice na ovo novo tijelo. Da li bi se to desilo trenutno ili bi pak proslo odredjeno vrijeme?

Razmisljam nesto o najvecoj brzini u univerzumu pa mi pada na pamet da je mozda brzina kojom gravitacija utice mozda i brza od brzine svjetlosti.

Добро питање у невреме. У невреме, јер се о гравитацији у суштини мало зна.

Брзина простирања таласа или дејства не зависи од природе таласа или дејства већ од средине кроз коју се врши простирање. Сети се простирања звука кроз разне средине.

Простор има своје ел. маг. особине. Светлост, која је ел.маг. талас се простире брзином која је тачно једнака реципрочној вредности корена производа диелектричне константе и магнетне пермеабилности простора.
У различитим деловима васионе могу постојати различите ел. маг. особине простора, па тиме и различите брзине светлости.

Цела теорија релативнисти се базира на чињеници да је брзина светлости иста свим посматрачима без обзира којом се брзином они крећу.
То је и логично: било којом брзином да се крећемо, простор има увек исте ел. маг. особине.

Али из тоја је произашло време које се успорава са брзином, маса која се увећава са брзином и т. д.

Ово је мало парадоксално.

За гравитациону константу се у овом смислу не може рећи ништа одређено.

Ако се гравитација тумачи као закривљеност простора, онда се поставља питање да ли је простор еластичан или крут. Узгред, теорија релативности је немоћна да сагледа дејство на крута тела, јер би се дејство на круто тело преносило тренутно.

Простирање гравитационог поља је немогуће везати за брзину светлости јер она зависи од ел. маг. особина простора и не обухвата гравитациону константу. Ајнштајн је увиђао ову недореченост и до краја је, неуспешно, покушавао да једном теоријом обухвати електромагнетизам и гравитацију.

О твом питању се може размишљати, али ко год да неки одговор то би била велика произвољност.

За сада нема одговора.
 
Poslednja izmena:
Tebi neko plaća da glumiš budalu ili si prirodno budala?

Pa kaže dalje:
Zamisli da kamen vežeš za sebe elastičnom trakom-gumom i onda neko odvuče taj kamen par metara od tebe i pusti ga!
Onda će te taj kamen zveknuti 'posred' čela ( zanemarimo gravitaciju Zemlje, recimo da je to u bestežinskom stanju!)

Drugi eksperiment uz iste početne uslove: Ti se vrtiš oko svoje ose, neko trči u krug sa tim kamenom tako brzo da centrifugalna sila napinje i održava stalno rastojanje kamena od tebe.
I tada ga pusti!!!! I gle čuda, kamen te neće zveknuti posred čela!!!!!

Eto, vidiš, to je gravitacija!:zcepanje:
 
Ili mozda ni to nije OK!?

Prvo: Trebamo razgraničiti 'brzinu' gravitacionih talasa i brzinu promene gravitacionih talasa!

Drugo: Pojam brzina gravitacionih talasa je možda nepostojeći pojam?
Naime, to nije ista pojava kao npr. elektromagnetski talasi jer kod gravitacije postoji uzajamno 'istovremeno' delovanje!

A ni ovo moje baš nije OK! Umesto 'talas' treba da se stavi POLJE!:hvala:
 
Добро питање у невреме. У невреме, јер се о гравитацији у суштини мало зна.

Брзина простирања таласа или дејства не зависи од природе таласа или дејства већ од средине кроз коју се врши простирање. Сети се простирања звука кроз разне средине.

Простор има своје ел. маг. особине. Светлост, која је ел.маг. талас се простире брзином која је тачно једнака реципрочној вредности корена производа диелектричне константе и магнетне пермеабилности простора.
У различитим деловима васионе могу постојати различите ел. маг. особине простора, па тиме и различите брзине светлости.
а.

Kome treba ova izmišljotina?
Bog je valjda rekao: U ovom delu vasione ću da napravim komunizam, a u drugom delu kapitalizam?:zcepanje:


Простирање гравитационог поља је немогуће везати за брзину светлости јер она зависи од ел. маг. особина простора и не обухвата гравитациону константу. Ајнштајн је увиђао ову недореченост и до краја је, неуспешно, покушавао да једном теоријом обухвати електромагнетизам и гравитацију.

а.

O tome i talambasam!
Samo gravitaciono polje i (verovatno) nije vezano za brzinu svetlosti jer je to neka vrsta 'stacionarnog' polja ukoliko materija koja ga 'stvara' miruje!
Međutim, pitanje je šta je sa promenom toga polja kada se materija kreće? Da li Sunce istog trenutka 'oseti' da se Zemlja 'pomaknula',
ili tek nakon 8 minuta????
Npr. za svetlost znamo: Sunce nije tamo gde ga vidimo, već je 8 'minuta' istočnije!



Ако се гравитација тумачи као закривљеност простора, онда се поставља питање да ли је простор еластичан или крут. Узгред, теорија релативности је немоћна да сагледа дејство на крута тела, јер би се дејство на круто тело преносило тренутно.

а.

Uz (debilnu?) teoriju o zakrivljenosti prostora ide objašnjenje da je promena zakrivljenosti elastična jer se materija kreće po prostoru....
 
K

O tome i talambasam!
Samo gravitaciono polje i (verovatno) nije vezano za brzinu svetlosti jer je to neka vrsta 'stacionarnog' polja ukoliko materija koja ga 'stvara' miruje!
Međutim, pitanje je šta je sa promenom toga polja kada se materija kreće? Da li Sunce istog trenutka 'oseti' da se Zemlja 'pomaknula',
ili tek nakon 8 minuta????
Npr. za svetlost znamo: Sunce nije tamo gde ga vidimo, već je 8 'minuta' istočnije!

..

Pa kaže:
Intuicija mi nalaže da se ta promena prostire brzinom svetlosti i to je ujedno i indirektni 'dokaz' da materija ne može putovati brže od svetlosti!?
Naime, ako bi materija putovala brže, došlo bi do probijanja 'gravitacionog zida' jer bi se našla ispred promene koja je rezultat toga kretanja.
To bi značilo i diskontinuitet jačine polja oko te materije ( beskonačna derivacija polja!!???)


Zatim, ima i ovo:
Recimo da se promena odvija brzinom svetlosti. Gravitacija Sunce-Merkur ima jedno kašnjenje, a mi optički posmatramo položaje sa drugačijim kašnjenjem.
Putanje proveravamo/merimo računamo...... I zaključimo da nešto ne štima?
Pa onda krenemo sa raznim teorijama (nebulozama?:dash:)
 
Poslednja izmena:
Добро питање у невреме. У невреме, јер се о гравитацији у суштини мало зна.

Брзина простирања таласа или дејства не зависи од природе таласа или дејства већ од средине кроз коју се врши простирање. Сети се простирања звука кроз разне средине.

Простор има своје ел. маг. особине. Светлост, која је ел.маг. талас се простире брзином која је тачно једнака реципрочној вредности корена производа диелектричне константе и магнетне пермеабилности простора.
У различитим деловима васионе могу постојати различите ел. маг. особине простора, па тиме и различите брзине светлости.

Цела теорија релативнисти се базира на чињеници да је брзина светлости иста свим посматрачима без обзира којом се брзином они крећу.
То је и логично: било којом брзином да се крећемо, простор има увек исте ел. маг. особине.

Али из тоја је произашло време које се успорава са брзином, маса која се увећава са брзином и т. д.

Ово је мало парадоксално.

За гравитациону константу се у овом смислу не може рећи ништа одређено.

Ако се гравитација тумачи као закривљеност простора, онда се поставља питање да ли је простор еластичан или крут. Узгред, теорија релативности је немоћна да сагледа дејство на крута тела, јер би се дејство на круто тело преносило тренутно.

Простирање гравитационог поља је немогуће везати за брзину светлости јер она зависи од ел. маг. особина простора и не обухвата гравитациону константу. Ајнштајн је увиђао ову недореченост и до краја је, неуспешно, покушавао да једном теоријом обухвати електромагнетизам и гравитацију.

О твом питању се може размишљати, али ко год да неки одговор то би била велика произвољност.

За сада нема одговора.
I još kad uza sve to hoćeš da objasniš i eksperiment zakasnele odluke. A taj eksperiment jednostavno ne može da se objasni ako gravitacija ne bi bila brža od svetlosti. Samo ako je gravitacija brža od svetlosti, pa tako da može da se objasni vremenska varka koju taj eksperiment proizvodi.

I biće da je prostorno-gravitaciona konstanta ekvivalentna kvantnoj isprepletenosti. Odnosno, ako je kvantna isprepletenost momentalna, onda je i to momentalno, a opet, ako je to 1000× brže od svetlosti, onda je i prostorno-gravitaciona konstanta 1000× brža od svetlosti.

Mislim da je to merodavan parametar za tako nešto.

Brzina kvantne isprepletenosti još nije tačno izmerena. Samo što ja sa mojim velikim magijama mogu da kažem da je to taj ekvivalent koji je merodavan:nosijelku:
 

Back
Top