Glasnik.
Buduća legenda
- Poruka
- 39.453
U vezi prevodjenja biblije, ima vise tacaka.
Evo jedne.
NA OVAKAV NACIN SE NEKADA U BIBLIJI RPEVODI NEKI TEKST SA JEVREJSKOG ILI GRCKOG NA DRUGE JEZIKE BUKVALNO, PA NEKI STVARAJU UCENJA I DOGME OD TOGA NE UZIMAJUCI OVO U OBZIR:
Kako prevesti „spava ko zaklan”?
Prevodioci na mukama - kako strancima objasniti izraze „spava ko zaklan”, „jaje na oko”, „pljuniti otac”, „pala mu sekira u med”...
Prevođenje fraza sa stranih jezika na naš može biti problematično čak i za vrsne poznavaoce određenog jezika, međutim, ništa lakše nije ni onima koji imaju tu (ne)sreću da književna dela domaćih autora prevode na neke druge jezike, pišu banjalučke „Nezavisne novine”.
Svojevremeno je jedan od najpoznatijih književnika sa ovih prostora Momo Kapor u javnosti obznanio kako mu se jedan od prevodilaca iz Amerike javio povodom „nerazumljivih” fraza.
„U vašoj priči, koju upravo prevodim, postoje neki nejasni izrazi, pa vas molim da mi ih objasnite. Pišete da je to koštalo kao ´kajgana svetog Petra´. Odakle znate da je sveti Petar jeo omlete? Ako je, pak, jeo, koliko je mogla da košta ta kajgana kada je toliko skupa, od koliko jaja, u kojoj valuti je plaćena? Da li bih taj izraz mogao da prevedem kao: ´St. Peter´s scrambled eggs´”, bila su samo neka od pitanja koja je prevodilac tada uputio Kaporu.
Isti je imao i problem sa prevođenjem nama svima dobro poznatog izraza „jaje na oko”.
„Šta je to ´egg on eye´, zašto bi neko stavio jaje na oko, da se, možda, kod vas očna oboljenja ne leče jajima”, pitao se prevodilac Kaporovog dela.
Poznati književnik Stevan Tontić pojašnjava da je činjenica da se mnoštvo reči ne može bukvalno prevesti, te da iz tog razloga nekada mogu da se dese smešni i na kraju netačni prevodi.
„Nama je dobro poznat izraz ´špansko selo´, kada govorimo o nečem potpuno nepoznatom, međutim, kada taj izraz prevedete na nemački, u prevodu postoji izraz po kojem ova krilatica dobija značenje češko selo i takvih izraza je mnoštvo”, kazao je Tontić.
Kada nastanu problemi takve vrste, svakako je neophodno kontaktirati s autorom, kako bi pojasnio značenje i kako bi se pronašla reč ili izraz koji imaju analogno značenje. Stranim prevodiocima nije jasno ni šta znači izraz „pljunuti otac”, ali i kako je, uopšte, moguće da nekome „padne sekira u med”. Kapor je svojevremeno navodio da je sa izrazom „spava k´o zaklan”, imao najviše neprilika.
„Kako prevesti na civilizovani jezik da neko tako dobro i slatko spava, kao da su ga preklali? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali da nam je pokolj već ušao u metaforične snove”, zapitao se Kapor.
Banjalučki književnik Predrag Bjelošević, čija su dela prevedena na mnoge svetske jezike, ali koji i sam radi prevode, napomenuo je da nije imao problema kada je prevod njegovih poetskih i proznih dela na strane jezike u pitanju, jer ne koristi mnogo ove neobične izraze.
„Naš jezik je dosta ´tvrd´ i mislim da moramo mnogo više raditi na njegovom obogaćivanju i osvežavanju, jer sam se susretao sa problemom kako neki strani izraz prevesti na naš”, istakao je Bjelošević.
Dodaje da se desi da čovek mora mesecima da razmišlja kako bi pronašao adekvatnu reč za neki prevod.
„Takav slučaj se desio i meni prilikom jednog prevoda kada sam izveo reč ´rasnutak´, kako bih pojasnio pojam otkrovenje”, rekao je on.
Na jednom forumu koji okuplja nekolicinu domaćih prevodilaca navodi se da je najveći problem s kojim se suočavaju upravo prevod citata i fraza.
„Kod prevođenja fraza nađu se takve nijanse i zavijuci značenja da se prevodiocu zavrti u glavi. Svaka fraza bi, po našem mišljenju, mogla da se prevede na stotine različitih načina. U takvim situacijama dosta pomažu postojeći prevodi na naš jezik dela iz kog fraza potiče”, navode prevodioci na ovom forumu.
Teško ćemo ikada strancima objasniti zbog čega se neko „smeje k´o lud na brašno”, a o prevođenju naših viceva gotovo da niko ni ne razmišlja. Ipak, većina književnika i prevodilaca će se složiti da je lakše strancima da odgovore na pitanje o rečima i izrazima nego o dešavanjima na našim prostorima. (agencije)
Tako se prevodioci biblije u bibliji srecu sa slicnim problemima, zavisno od jezika do jezika.
I neki prevodioci ce prevesti problematicno mesto bolje, neki losije.
Neki tacnije, neki manje tacnije.
Ali zato postoje komentari prevodioca na biblijski izvorni tekst i u njima nalazimo objasnjenja i pravilno razumevanje nekog mesta.
Ali ti problemi najcesce ne uticu na smisao teksta, pogotovo ako proveravamo tekst pomocnom strucnom literaturom i u njegovom konetkstu ili kontekstu temtaksog proucavanja.
NASTAVICE SE...
Evo jedne.
NA OVAKAV NACIN SE NEKADA U BIBLIJI RPEVODI NEKI TEKST SA JEVREJSKOG ILI GRCKOG NA DRUGE JEZIKE BUKVALNO, PA NEKI STVARAJU UCENJA I DOGME OD TOGA NE UZIMAJUCI OVO U OBZIR:
Kako prevesti „spava ko zaklan”?
Prevodioci na mukama - kako strancima objasniti izraze „spava ko zaklan”, „jaje na oko”, „pljuniti otac”, „pala mu sekira u med”...
Prevođenje fraza sa stranih jezika na naš može biti problematično čak i za vrsne poznavaoce određenog jezika, međutim, ništa lakše nije ni onima koji imaju tu (ne)sreću da književna dela domaćih autora prevode na neke druge jezike, pišu banjalučke „Nezavisne novine”.
Svojevremeno je jedan od najpoznatijih književnika sa ovih prostora Momo Kapor u javnosti obznanio kako mu se jedan od prevodilaca iz Amerike javio povodom „nerazumljivih” fraza.
„U vašoj priči, koju upravo prevodim, postoje neki nejasni izrazi, pa vas molim da mi ih objasnite. Pišete da je to koštalo kao ´kajgana svetog Petra´. Odakle znate da je sveti Petar jeo omlete? Ako je, pak, jeo, koliko je mogla da košta ta kajgana kada je toliko skupa, od koliko jaja, u kojoj valuti je plaćena? Da li bih taj izraz mogao da prevedem kao: ´St. Peter´s scrambled eggs´”, bila su samo neka od pitanja koja je prevodilac tada uputio Kaporu.
Isti je imao i problem sa prevođenjem nama svima dobro poznatog izraza „jaje na oko”.
„Šta je to ´egg on eye´, zašto bi neko stavio jaje na oko, da se, možda, kod vas očna oboljenja ne leče jajima”, pitao se prevodilac Kaporovog dela.
Poznati književnik Stevan Tontić pojašnjava da je činjenica da se mnoštvo reči ne može bukvalno prevesti, te da iz tog razloga nekada mogu da se dese smešni i na kraju netačni prevodi.
„Nama je dobro poznat izraz ´špansko selo´, kada govorimo o nečem potpuno nepoznatom, međutim, kada taj izraz prevedete na nemački, u prevodu postoji izraz po kojem ova krilatica dobija značenje češko selo i takvih izraza je mnoštvo”, kazao je Tontić.
Kada nastanu problemi takve vrste, svakako je neophodno kontaktirati s autorom, kako bi pojasnio značenje i kako bi se pronašla reč ili izraz koji imaju analogno značenje. Stranim prevodiocima nije jasno ni šta znači izraz „pljunuti otac”, ali i kako je, uopšte, moguće da nekome „padne sekira u med”. Kapor je svojevremeno navodio da je sa izrazom „spava k´o zaklan”, imao najviše neprilika.
„Kako prevesti na civilizovani jezik da neko tako dobro i slatko spava, kao da su ga preklali? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali da nam je pokolj već ušao u metaforične snove”, zapitao se Kapor.
Banjalučki književnik Predrag Bjelošević, čija su dela prevedena na mnoge svetske jezike, ali koji i sam radi prevode, napomenuo je da nije imao problema kada je prevod njegovih poetskih i proznih dela na strane jezike u pitanju, jer ne koristi mnogo ove neobične izraze.
„Naš jezik je dosta ´tvrd´ i mislim da moramo mnogo više raditi na njegovom obogaćivanju i osvežavanju, jer sam se susretao sa problemom kako neki strani izraz prevesti na naš”, istakao je Bjelošević.
Dodaje da se desi da čovek mora mesecima da razmišlja kako bi pronašao adekvatnu reč za neki prevod.
„Takav slučaj se desio i meni prilikom jednog prevoda kada sam izveo reč ´rasnutak´, kako bih pojasnio pojam otkrovenje”, rekao je on.
Na jednom forumu koji okuplja nekolicinu domaćih prevodilaca navodi se da je najveći problem s kojim se suočavaju upravo prevod citata i fraza.
„Kod prevođenja fraza nađu se takve nijanse i zavijuci značenja da se prevodiocu zavrti u glavi. Svaka fraza bi, po našem mišljenju, mogla da se prevede na stotine različitih načina. U takvim situacijama dosta pomažu postojeći prevodi na naš jezik dela iz kog fraza potiče”, navode prevodioci na ovom forumu.
Teško ćemo ikada strancima objasniti zbog čega se neko „smeje k´o lud na brašno”, a o prevođenju naših viceva gotovo da niko ni ne razmišlja. Ipak, većina književnika i prevodilaca će se složiti da je lakše strancima da odgovore na pitanje o rečima i izrazima nego o dešavanjima na našim prostorima. (agencije)
Tako se prevodioci biblije u bibliji srecu sa slicnim problemima, zavisno od jezika do jezika.
I neki prevodioci ce prevesti problematicno mesto bolje, neki losije.
Neki tacnije, neki manje tacnije.
Ali zato postoje komentari prevodioca na biblijski izvorni tekst i u njima nalazimo objasnjenja i pravilno razumevanje nekog mesta.
Ali ti problemi najcesce ne uticu na smisao teksta, pogotovo ako proveravamo tekst pomocnom strucnom literaturom i u njegovom konetkstu ili kontekstu temtaksog proucavanja.
NASTAVICE SE...
Poslednja izmena: