Vidljivost vodene pare?

Predmeti vidimo jer se od njih odbija svetlost.

Tako je!

I na koji to način nam svetlost omogućava da 'vidimo' vodu, osim što ima drugi indeks loma?

Na isti način!

Kada gledam nešto 'kroz' vidljivi predmet, NE vidim ono iza njega.
A kada gledam kroz čašu punu vode, vidim ono iza nje!

Voda je providna. Staklo je providno. Zato vidiš predmete kroz te materije.

A da ti odeš malo do očnog lekara?
 
Tako je!

Na isti način!

a?

???
Vodu vidimo jer odbija svetlost?
A šta vidimo kada se ne odbija od površine, već prolazi kroz vodu?
Da ti slikam čašu do pola punu vode, pokrijem rub i ( obrnuto ili ne!!!) priložim sliku,
a ti pogađaj na kojoj polovini je 'vidljiva' voda, a gde 'nevidljivi' vazduh?
Kvaka: Iza će da bude potpuno BELA površina bez tvojih slonova!:super:
 
Neverovatno je da se i dalje vodi ova diskusija :D

@Fosilvaso
Pošto odbijaš svaki argument i obaraš ga, po principu "Ja ne mislim tako - to nije tačno", zašto ti nama ne bi dao odgovor na svoju temu?
Zanima me da saznam zašto je za tebe voda "nevidljiva", a vodena para "vidljiva".
 
Ovo je neki ponudjeni odgovor sa nekog testa....,samo pretpostavljam, bez ovoga - nevidljiva. Podseti me na jedan ponudjeni odgovor, da su gustine leda i vode jednake, jer je to ista supstanc(ij)a samo u dva agregatna stanja :)

Slicno je i ono...elektricna struja je zelena, jer se tako vidi na osciloskopu, ali i pri praznjenju kroz gasove moze imati razlicite boje. Dok se pri proticanju kroz metale, ne vidi :)
 
Poslednja izmena:
Neverovatno je da se i dalje vodi ova diskusija :D

@Fosilvaso
Pošto odbijaš svaki argument i obaraš ga, po principu "Ja ne mislim tako - to nije tačno", zašto ti nama ne bi dao odgovor na svoju temu?
Zanima me da saznam zašto je za tebe voda "nevidljiva", a vodena para "vidljiva".

Kada pogledam na dno lonca punog vode, ne vidim vodu već vidim dno lonca, ali vidim paru iznad lonca....
 
Voda je prozirna i 'nevidljiva'.
A kada ključa i isparava, njena para nam postaje 'vidljiva'?
O čemu se radi?:whistling:

Ovo je klasičan primer pogrešne postavke, a onda , naravno inercijom mozga, (kako ja to volim da nazovem), ide čitava serija pogrešnih razmatranja. I naravno, kao što to uvek biva, cela tema ode u aut. Totalno. Zapravo, ono što ti vidiš, nije vodena para, već kondezat vodene pare. Kondezat, kapljice vode nastale kondenzacijom vodene pare na česticama prašine iznad površine vode. Vodena para, jeste nevidljiva, tj, prozirna kao vazduh. Pa i sam vlažan vazduh je mešavina vodene pare i suvog vazduha. a u njemu ne vidiš vodenu paru. Relativna vlažnost na primer 80 procenata - nećeš videti vodenu paru iako je njen procenat u suvom vazduhu čitavih 80 %.
I onda naravno, ide čitava ona serija postova - nebuloza, o tome šta je vidljivo a šta nije. Kondenzat vidiš zahvaljujući česticama prašine.

Kondenzacija nastaje iz vise razloga, osim umanjene temperature iznad lonca, vodena para se širi izlazeci iz lonca, pa pri stalnom, atmosferskom pritisku, imaš povećanje zapremine - i shodno Gej Lisakovom zakonu, imas pad temperature i kondenzaciju vodene pare. Kondenzacija je intenzivnija ako je lonac pre toga poklopljen, onda je proces širenja brži, pa se proces može smatrati adijabatskim, i onda imaš jos veći pad temperature. Slično je kad izbacujes vazduh iz usta. ako to radiš širom otvorenih usta, onda je vazduh topao, a ako "piriš" onda na dlanu osetiš hladan vazduh. Imaš brzo širenje i nagli pad temperature - adijabatski proces.

Vilsonova maglena komora koristi ovaj princip, gde se para kondenzije, pri prolasku čestice kroz nju. Avion kad se kreće kroz vazduh iza njega ostaje trag, ali ne od goriva, kao što to mnogi misle, već upravo kondenzat vodene pare na česticama prašine . Pritisak iza aviona je niži od onog ispred, pa padom pritiska pri stalnoj zapremini - shodno Šarlovom zakonu, opada temperatura i dolazi do kondenzovanja vodene pare.
Moram da naglasim, da bi došlo do kondenzovanja, mora da postoji drugo telo na kome se vrši kondenzacija. Dakle, kondenzacija je nemoguća ako ne postoji telo, ili u posmatranim primerima, čestica, kao centar kondenzacije. Magla, takodje nije vodena para, već kondenzat vodene pare na česticama prašine, kada vlažnost vazduha dostigne visok nivo (zasićenje). Ako su centri kondenzacije čestice čadji - onda nastaje pojava zvana - smog. Ali ništa bez tela, ili čestica na kome se vrši kondenzacija. Ako su u pitanju velike površine onda ćeš bukvalno i videti velike kapljice vode - kondenzata. To ti je slučaj u kupatilu na kazančetu vc šolje. pa i na pločicama kupatila. Plastika , keramika, staklo gotovo da ne apsorbuju vodu, tako da se ona lako izlučuje na takvim predmetima.

Nadam se da sam dao obiman i iscrpan odgovor. ima još toga da se kaže...ali dovoljno za sada....Mnogi ljudi zaista misle da vide vodenu paru, i način na koji si postavio pitanje ih je vodilo u tom pravcu,- šta je vidljivo a šta ne, I onda je rasprava otišla totalno pogrešno. Ne znam da li si ti znao, ili si namerno postavio "zvrčku", ali pre odgovora, treba razumeti pitanje.
 
Ovo je klasičan primer pogrešne postavke, a onda , naravno inercijom mozga, (kako ja to volim da nazovem), ide čitava serija pogrešnih razmatranja. I naravno, kao što to uvek biva, cela tema ode u aut. Totalno. Zapravo, ono što ti vidiš, nije vodena para, već kondezat vodene pare. Kondezat, kapljice vode nastale kondenzacijom vodene pare na česticama prašine iznad površine vode. Vodena para, jeste nevidljiva, tj, prozirna kao vazduh. Pa i sam vlažan vazduh je mešavina vodene pare i suvog vazduha. a u njemu ne vidiš vodenu paru. Relativna vlažnost na primer 80 procenata - nećeš videti vodenu paru iako je njen procenat u suvom vazduhu čitavih 80 %.
I onda naravno, ide čitava ona serija postova - nebuloza, o tome šta je vidljivo a šta nije. Kondenzat vidiš zahvaljujući česticama prašine.

e.

Odlično, hvala!
Znači, ako je voda u malim količinama (kapljica), onda više nije prozirna!?
 
Para koja gura turbine u termo-elektranama ( Suva zasićena para zagrejana na 540 stepeni je "Nevidljiva " ) prozirna i malo izvitoperuje vizir.
Po izlasku iz cevi ( nadzvučnom brzinom) posle 20-ak metara kad počne da gubi na temperaturi , tek onda je vidiš kao belu izmaglicu.
U principu nepostiji nevidljivo ima samo manje i više vidljivo!?
nevidljivo je samo ništa :D
 
??? Cestice prasine postanu vidljive tek kada ih 'omota' sloj vode?

hahaha nasmeja me. ;) Ali bravo, na dobrom si putu... I magla postaje vidljiva upravo tada. Zapravo kad se vrši kondenzacija to je tesko izvodljivo samo na jednoj cestici - uvek se nađejos nekoliko (stotina hiljada) koje ce biti sastavni deo kapljica - kondenzata. To čini da kondenzat bude prozirniji - ili neprozirniji (bas kao sto je slucaj sa maglom, kad se koriste pojmovi gusta, tj - jaka ili slaba magla). Posto je svetlost talasne dužine reda dimenzija čestica, onda one u kapljici vode odbijaju,ili apsorbuju ili propuštaju svetlost.Da je talasna dužina mnogo veća (recimo radio talasi) njima ne bi mogao detektovati maglu, ali ni kondenzat vodene pare. To je i razlog zasto magla ne smeta prostiranju radio talasa. Ali ako bi hteo da posaljes laserski snop, imao bi velikih problema, zato se koriste optička vlakna, ali to je već druga priča.
Da predupredim tvoje naredno pitanje ;) pa zasto ne vidimo onda samo jednu česticu? Prosto - dimenzije cestice su mnogo manje od talasne duzine svetlosti i svetlost prolazi kao i da ih nema...kao i slucaj sa maglom i radio talasima.
S obzirom da je sastav vazduha običnoo homogen (iste cestice u pitanju) svetlost je ista i odbijenoj i propustenoj svetlosti (iako je ovo delimicno tacno, jer neke talasne duzine mogu biti potpuno apsorbovane, ali to za ljudsko oko nema značaja). Na prošlom postu nisam napisao, da kada kapljice ispare, posnovo nastaje vodena para i čestice prašine ostanu slobodne. Ali tu i nema neke zagonetke.

Dodatno se setih...nisam ulazio u razmetranje fizičkih (hemijskih) procesa hidratacije koji mogu nastati. Da se recimo neki elementi iz sastava cestica mogu rastvarati u vodi kad nastupi kondenzacija.... to je vec dodatna tema
 
Poslednja izmena:

Back
Top