Ne zaboravimo manastir Ozren kao Dragutinovu zaduzbinu
-----
Datiranje manastira Ozren, kao i ostalih manastira u sjeveroistočnoj Bosni, krije se negdje u sjenkama daleke prošlosti. Prvi pisani pomen Ozrena je natpis uklesan iznad vrata, gdje se spominje 1587. godina, kada je otac Jakov patosao hram. U narodu ovog kraja vlada vjerovanje da je manastir Ozren kao i ostali manastiri zadužbina slavne loze Nemanjića. Da narodno predanje ima osnova potkrepljeno je i narodnom poezijom gdje se nabrajaju zadužbine velikog župana Stefana Nemanje a po riječima Svetog Save:
Manastir Ozren
Nije babo raskovao blago
na nadžake, ni na buzdovane,
ni dobrijem konj’ma na rahtove
već je babo poharčio blago
sve gradeći mnoge zadužbine.
Raču crkvu ukraj vode Drine,
I Papraću blizu Borogova,
I Vozuću kraj vode Krivaje,
Ozren crkvu nasred Bosne slavne,
I Gomelju na granici suvoj,
Moštanicu u Krajini ljutoj…
Stariji istoričari smatraju da je manastir Ozren zadužbina kralja Dragutina, što donekle ima oslonac u istorijskoj činjenici jer je kralj Dragutin zaista u periodu 1284—1316. godine upravljao teritorijom na kojoj se manastir i nalazi.
-------
Svi narodi pod Turskom vlascu su bili suočeni sa islamizacijom.
Zašto je Bosna imala najviše islamizovanih?
Odgovor je to što je bila na granici Otomaskog carstava prema Evropi, i tu je bio najveći pritisak na stanovništvo da se islamizuje.
I još dodatno, kako je gubila teritorije od Beča naovamo, sve muslimane koje je vukla sa sobom dovela je u Bosnu.
