Princip funkcionisanja kvantnog kompjutera?

Naslov je bezveze. Pre pravljenja kvantnog kompjutera treba pronaci zakonitosti kvantnog ponasanja.
Tek kada (ako) shvatimo zakone, mozemo ih primeniti, pa i za kompjuter.
Ne gradi se kuca od krova.

Postoje ideje da se ubrzana cestica pretvori u talas, zatim da se na talasu intervenise (difrakcija, refrakcija, promena polarizacije) i da se posle toga talas ponovo pretvori u cesticu.
Dobijena cestica bi imala razlicite osobine od pocetne, jer je, indirektno, izvrsena promena na materiji.
Alhemijski san.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Naslov je bezveze. Pre pravljenja kvantnog kompjutera treba pronaci zakonitosti kvantnog ponasanja.
Tek kada (ako) shvatimo zakone, mozemo ih primeniti, pa i za kompjuter.
Ne gradi se kuca od krova.

Pa nije naslov bez veze. Kvantni kompjuter, odnosto kako bi rekli "kriptovanje informacije", ili ti " kvantna teleportacija informacije" je realnost. E sad, što se ne zna zbog čega je to moguće i zbog čega to funkcioniše, to je druga stvar.

Mada ja mislim da znam suštinu te funkcionalnosti, i ne samo to. Mislim, meni taj fenomen više ide u dokaz da je prostor ogromna težina i da tu ima dosta naboja koji stvara talasne varijacije (vrenje) i tu je u pitanju vrtloženje te težine koje opet ima protok kroz naelektrisanje....

Ma bre, imam kompletnu tehnologiju za razbijanje stena :nosijelju:




Poslato sa XT1052 korišćenjem mobilne aplikacije Forum Krstarice
 
Poslednja izmena od moderatora:
Evo ni ja ne znam, pa ako bi bio ljubazan.... :mrgreen:

Vrlo jednostavan paradoks osmišljen kao suprostavljanje Kopenhaškoj interpretaciji kvantne mehanike. Nastao je kao posledica probabilističke teorije, i eksperimentom difrakcije elektrona na dva otvora (o tome neću sad). Prvo postavka. Dakle, imaš zatvorenu kutiju i znaš (video si, detektovao) da se u njoj nalazi mačka ,otrov i radioaktivni izvor. U trenutku kada se jezgro atoma raspadne, aktivira se otrov koji deluje na mačku i ubija je. To je mehanizam. E sad, pošto je raspad jezgra, slučajan proces, ti u određenom trenutku ne znaš da li se raspad desio ili nije. Svaka slučajnost definiše se verovatnoćom. Na početku,kada si ubacio mačku u kutiju imao si jedno stanje. Sada, nakon određenog vremena, imaš zapravo dva stanja - a to je, da se raspad nije odigrao, i da je mačka živa, i onaj drugi, desio se raspad i mačka je mrtva. Staću ovde....zato što mnogi misle da je zapravo ovo paradoks, da mačka u jednom trenutku može biti i živa i mrtva. Ali, ovo je samo posledica statistike na koju se oslanja kvantna mehanika, kao i posledica superpozicije dva stanja. Dakle, u ovom slučaju, mačka je u istom trenutku, 50% živa i 50 % mrtva. To je odgovor sa stanovišta posmatrača

Zakoni fizike ne razlikuju živu i neživu prirodu,tj istovetni su kako za neživi svet, tako i za svet "koji ima svest".Pa je paradoks u tome, šta bi mačka "odgovorila" (kada bi se nekako spustila u svet atoma) na pitanje da li je živa ili mrtva? S obzirom da "svest" ne poznaje mešano stanje,ishod je sledeći: mačka sigurno (verovatnoća 100 %) ne može da kaže da je mrtva, ali zato sigurno (verovatnoća 100 %) može da kaže da je živa - jer "svest" ne poznaje mrtvo stanje. Dakle, interpretirajući kvantnu mehaniku na kopenhaški način na makroskopskom nivou - mačka ne bi znala da kaže da li je živa ili mrtva. To je suština paradoksa Šredingerove mačke.

Nešto malo opširnije možeš naći ovde, http://www.opsteobrazovanje.in.rs/fizika/sredingerova-macka/ iako, podvlačim ni ovde nije baš naglašena suština paradoksa.
 
Vrlo jednostavan paradoks osmišljen kao suprostavljanje Kopenhaškoj interpretaciji kvantne mehanike. Nastao je kao posledica probabilističke teorije, i eksperimentom difrakcije elektrona na dva otvora (o tome neću sad). Prvo postavka. Dakle, imaš zatvorenu kutiju i znaš (video si, detektovao) da se u njoj nalazi mačka ,otrov i radioaktivni izvor. U trenutku kada se jezgro atoma raspadne, aktivira se otrov koji deluje na mačku i ubija je. To je mehanizam. E sad, pošto je raspad jezgra, slučajan proces, ti u određenom trenutku ne znaš da li se raspad desio ili nije. Svaka slučajnost definiše se verovatnoćom. Na početku,kada si ubacio mačku u kutiju imao si jedno stanje. Sada, nakon određenog vremena, imaš zapravo dva stanja - a to je, da se raspad nije odigrao, i da je mačka živa, i onaj drugi, desio se raspad i mačka je mrtva. Staću ovde....zato što mnogi misle da je zapravo ovo paradoks, da mačka u jednom trenutku može biti i živa i mrtva. Ali, ovo je samo posledica statistike na koju se oslanja kvantna mehanika, kao i posledica superpozicije dva stanja. Dakle, u ovom slučaju, mačka je u istom trenutku, 50% živa i 50 % mrtva. To je odgovor sa stanovišta posmatrača

Zakoni fizike ne razlikuju živu i neživu prirodu,tj istovetni su kako za neživi svet, tako i za svet "koji ima svest".Pa je paradoks u tome, šta bi mačka "odgovorila" (kada bi se nekako spustila u svet atoma) na pitanje da li je živa ili mrtva? S obzirom da "svest" ne poznaje mešano stanje,ishod je sledeći: mačka sigurno (verovatnoća 100 %) ne može da kaže da je mrtva, ali zato sigurno (verovatnoća 100 %) može da kaže da je živa - jer "svest" ne poznaje mrtvo stanje. Dakle, interpretirajući kvantnu mehaniku na kopenhaški način na makroskopskom nivou - mačka ne bi znala da kaže da li je živa ili mrtva. To je suština paradoksa Šredingerove mačke.

Nešto malo opširnije možeš naći ovde, http://www.opsteobrazovanje.in.rs/fizika/sredingerova-macka/ iako, podvlačim ni ovde nije baš naglašena suština paradoksa.
EPR paradoks nema veze sa Šredingerovom mačkom i u tom smislu nije ni osmišljen. Osmišljen je zbog činjeničnog stanja, a ove mačke su čista simbolička gupost. Pogotovo sad kad se radi na kriptovanju impulasa kvantno upletenih čestica!

Poslato sa XT1052 korišćenjem mobilne aplikacije Forum Krstarice
 
Vrlo jednostavan paradoks osmišljen kao suprostavljanje Kopenhaškoj interpretaciji kvantne mehanike. Nastao je kao posledica probabilističke teorije, i eksperimentom difrakcije elektrona na dva otvora (o tome neću sad). Prvo postavka. Dakle, imaš zatvorenu kutiju i znaš (video si, detektovao) da se u njoj nalazi mačka ,otrov i radioaktivni izvor. U trenutku kada se jezgro atoma raspadne, aktivira se otrov koji deluje na mačku i ubija je. To je mehanizam. E sad, pošto je raspad jezgra, slučajan proces, ti u određenom trenutku ne znaš da li se raspad desio ili nije. Svaka slučajnost definiše se verovatnoćom. Na početku,kada si ubacio mačku u kutiju imao si jedno stanje. Sada, nakon određenog vremena, imaš zapravo dva stanja - a to je, da se raspad nije odigrao, i da je mačka živa, i onaj drugi, desio se raspad i mačka je mrtva. Staću ovde....zato što mnogi misle da je zapravo ovo paradoks, da mačka u jednom trenutku može biti i živa i mrtva. Ali, ovo je samo posledica statistike na koju se oslanja kvantna mehanika, kao i posledica superpozicije dva stanja.

Šredingerova mačka je misaoni eksperiment koji ilustruje pogrešnu primene kvantne mehanike. Greška je u tome što talasna funkcija sme da se pridružuje samo ansamblu ekvivalentnih, nezavisnih, identično preparianih sistema (iako se to retko naglašava), te primena na jedan sistem kao u slučaju Šredingerove mačke nema smisla.

Dakle, u ovom slučaju, mačka je u istom trenutku, 50% živa i 50 % mrtva.

Potpuno netačno, ako sam dobro pročitao.
 
Poslednja izmena:
Šredingerova mačka je misaoni eksperiment koji ilustruje pogrešnu primene kvantne mehanike. Greška je u tome što talasna funkcija sme da se pridružuje samo ansamblu ekvivalentnih, nezavisnih, identično preparianih sistema (iako se to retko naglašava), te primena na jedan sistem kao u slučaju Šredingerove mačke nema smisla.



Potpuno netačno, ako sam dobro pročitao.

Naravno da je netačno, odn. besmisleno. Nisam pisao šta jeste a šta nije tačno, već opisivao paradoks
 
Šredingerova mačka je misaoni eksperiment koji ilustruje pogrešnu primene kvantne mehanike. Greška je u tome što talasna funkcija sme da se pridružuje samo ansamblu ekvivalentnih, nezavisnih, identično preparianih sistema (iako se to retko naglašava), te primena na jedan sistem kao u slučaju Šredingerove mačke nema smisla.

-----------------------------------------------

Potpuno netačno, ako sam dobro pročitao.


Šredingerova mačka je dakle manje više, nije čak ni misaoni ekdsperiment, već je to čista filozifija koja se oslanja na nuklearni raspad. I sa tim se pokušava objasniti EPR paradoks na osnovu kojeg je svemir proglašen nelokalnim.
Mada je takode pitanje koliko je EPR paradoks stvarno paradoks! Može biti da iza toga stoji konkretna fizika sa jasnim modalitetom. Zapravo ono oko čega se ja bakćem.

E jedino mi nije jasno šta našemu naučniku tu toliko smeta. Seče diskusiju, brka pojmove i ostala čuda:zblesav:

Poslato sa XT1052 korišćenjem mobilne aplikacije Forum Krstarice
 
Poslednja izmena od moderatora:

Back
Top