Vrlo jednostavan paradoks osmišljen kao suprostavljanje Kopenhaškoj interpretaciji kvantne mehanike. Nastao je kao posledica probabilističke teorije, i eksperimentom difrakcije elektrona na dva otvora (o tome neću sad). Prvo postavka. Dakle, imaš zatvorenu kutiju i znaš (video si, detektovao) da se u njoj nalazi mačka ,otrov i radioaktivni izvor. U trenutku kada se jezgro atoma raspadne, aktivira se otrov koji deluje na mačku i ubija je. To je mehanizam. E sad, pošto je raspad jezgra, slučajan proces, ti u određenom trenutku ne znaš da li se raspad desio ili nije. Svaka slučajnost definiše se verovatnoćom. Na početku,kada si ubacio mačku u kutiju imao si jedno stanje. Sada, nakon određenog vremena, imaš zapravo dva stanja - a to je, da se raspad nije odigrao, i da je mačka živa, i onaj drugi, desio se raspad i mačka je mrtva. Staću ovde....zato što mnogi misle da je zapravo ovo paradoks, da mačka u jednom trenutku može biti i živa i mrtva. Ali, ovo je samo posledica statistike na koju se oslanja kvantna mehanika, kao i posledica superpozicije dva stanja. Dakle, u ovom slučaju, mačka je u istom trenutku, 50% živa i 50 % mrtva. To je odgovor sa stanovišta posmatrača
Zakoni fizike ne razlikuju živu i neživu prirodu,tj istovetni su kako za neživi svet, tako i za svet "koji ima svest".Pa je paradoks u tome, šta bi mačka "odgovorila" (kada bi se nekako spustila u svet atoma) na pitanje da li je živa ili mrtva? S obzirom da "svest" ne poznaje mešano stanje,ishod je sledeći: mačka sigurno (verovatnoća 100 %) ne može da kaže da je mrtva, ali zato sigurno (verovatnoća 100 %) može da kaže da je živa - jer "svest" ne poznaje mrtvo stanje. Dakle, interpretirajući kvantnu mehaniku na kopenhaški način na makroskopskom nivou - mačka ne bi znala da kaže da li je živa ili mrtva. To je suština paradoksa Šredingerove mačke.
Nešto malo opširnije možeš naći ovde,
http://www.opsteobrazovanje.in.rs/fizika/sredingerova-macka/ iako, podvlačim ni ovde nije baš naglašena suština paradoksa.