ADA CIGANLIJA
Jezero, Beograd, Srbija
Širina: 200 m
Dužina: 4,2 km
Površina: 2,72 km²
Maksimalna dužina: 6 km
Nadmorska visina površine: 78 m
Srednja dubina: 4 m
Dužina obale: 9 km
Na reci Savi, u neposrednoj blizini ušća u Dunav, na udaljenosti od samo 4 km od centra Beograda, nalazi se negdašnje ostrvo Ada Ciganlija, koje je veštačkim putem pretvorena u poluostrvo. Obrasla gustom listopadnom šumom, prošarana livadama, Ada je postala najveće, najlepše i najposećenije izletište, kupalište i odmaralište Beograđana.
Naziv „Ciganlija" potiče od keltskih reči „singa" i „lia", koje znače „ostrvo" i „podvodno zemljište".
Naziv je dočaravao promenljivost vodostaja Save .
Pri niskom vodostaju to je bila „Singa", pri visokom „Lia". Ada Singalija se vremenom pretvorilo u Ada Ciganlija.
U davna vremena, Ada je predstavljala daleku periferiju koja je dobijala na značaju samo u vreme ratova.
U svojoj knjizi “Povratak kosave u Beograd”Neda Todorović, pise:
“Jedan od najranijih zapisa ratnih dejstava na Adi Ciganliji potiče iz 1688. U sukobu turske i austrijske vojske (čiji odredi su delom bili raspoređeni na Adi) teško je ranjen princ Eugen Savojski, koji će tridesetak godina kasnije predvoditi austrijsku vojsku u oslobodilačkom pohodu protiv Turaka, preko Beograda.Drugi interesantan zapis potiče iz 1788. godine kad je glavni logor austrijske vojske, koja je držala grad pod opsadom, bio smešten upravo na Adi. U njenim redovima protiv Turaka su se borile i posebne srpske jedinice, „frajkori”, čiji su pripadnici bili i Karađorđe i Aleksa Nenadović.Posle oslobođenja Beograda od Turaka, Karađorđe je Adu poklonio komandantu beogradske varoši, Mladenu Milovanoviću, a knez Miloš Obrenović je nešto kasnije, 1821. godine, ostrvo proglasio za državno i narodno dobro i tako je i ostalo do današnjih dana.Zbog lepote, Branislav Nušić je Adu nazvao „Vodeni cvet" i tu osnovao istoimene satirične novine.
Od tada, pa kroz decenije, Ada je magično privlačila umetnike i pustolove, koji su očarani, na njoj ostajali, bilo kao stvaraoci ili zanesenjaci.”
Pregrađivanjem desnog rukavca, 1967. godine, Ada Ciganlija postaje poluostrvo, okruženo nasipom i omeđeno Savom sa jedne i Savskim jezerom sa druge strane koje je dugo 4,2 km, sa prosečnom širinom 200 m, i dubinom 4-6 m. U dane letnje sezone dnevno se ovde kupa ili na drugi način rekreira i do 300.000 posetilaca. Ukupna površina Ade Ciganlije, sa Adom Međicom i akvatorijumom, iznosi 800 hektara.
Plaža oko Savskog jezera je u celosti uređena i opremljena neophodnim infrastukturnim objektima,
pa je jedna od najvećih i najlepših plaža na veštačkim jezerima u Evropi.
Savsko jezero svojim položajem, kvalitetom vode, opremljenošću objekata i dužinom staza je veoma pogodno za vrhunska takmičenja na mirnim vodama.
Jezero je pogodno za plivanje, veslanje, kajak, vaterpolo, skokove u vodu, jedrenje na dasci i druge sportove, pa je na njemu održano više svetskih i domaćih prvenstava.
Prvo Evropsko prvenstvo u veslanju, 1932. godine održano je upravo na ovom mestu, a na Adi su izgrađene tribine za oko 2500 ljudi
Međutim, istorija Ade Ciganlije imala je i svoju mračnu stranu.
Na Adi Cignaliji se nalazio zatvor Specijlanog suda za zaštitu države. Nalazio se na samom početku ostrva, otprilike gde se danas nalazi zgrada Uprave Ade Ciganlije i restoran „Jezero”.Osnovn je 1920.god godine po nalogu kralja Aleksandra Karađorđevića i bio je istrazni zatvor. Do sredine 30- ih godina oko zatvorskih zgrada nije postojao zid, pa su zatvorenici morali da idu okovani lancima. Politički zatvorenici ovde su izdržavali kraće kazne. Kroz ovaj zatvor prošli su mnogi poznati komunisti kao sto su Zarko Zrenjanin, Marko Oreskovic,Svetozar Vukmanovic-Tempo, Spasenija Cana Babovic i drugi.Bili su kratko Moše Pijade i Tito pre nego su poslati u zatvor u Sremsku Mitrovicu , 30-ih godina 20.veka.
Detaljan izgled zatvora nije poznat, ali ima zapisa koji govore o tome da su se na sredini dvorišta nalazila vešala, na kojima su izvršavane smrtne kazne. Zatvor je srušen 1956. godine, ali ne pre nego što je nekoliko godina poslužio i novim vlastima za obračun sa političkim neistomišljenicima. Neki tvrde da je poslednja osoba ubijena na Adi bio Draža Mihailović, general kraljeve vojske .
Da pamti vremena kada se ovde nalazio zloglasni zatvor ostao je spomenik
Na Adi se nalazi i spomenik Momi Kaporu
i kameni spomenik
Kupaći kostim kakvi se danas nose, nekad je bio nezamisliv, pa su devojke morale da nose suknjice i trikoe za kupanje. Da niko ne bi mogao da prekrši to pravilio,postojao čovek koji je merio dužinu kupaćih kostima i ako bi utvrdio da je neki kupač neukusno odeven, istog trenutka bi mu ukidao boravak na Adi.Takođe, muškarci nisu smeli da sede blizu žena, a kamoli da se s njima ljube.
Savsko jezero je rezervoar pijaće vode gradskog vodovoda i spada u zonu najstrožije vodozaštite, jer je od strateškog značaja za Beograd. Ada je očuvala svoja prirodna bogatstva, koja čine dinamičan ekosistem i predstavljaju ekološku oazu.Gusta listopadna šuma, u kojoj dominiraju hrastovi i brestovi, prirodno je stanište za brojne vrste ptica, pojedinih glodara, insekata, vodozemaca i gmizavaca. Sredinom 20. veka ostrvo je pošumljavano američkom toplom i zelenim jasenom.
Vodena trava prirodno prečišćava Savsko jezero, tako što se hrani njegovom vodom vezujući za sebe fosfor, azot i nečistoću. Njenim šišanjem i odnošenjem, Jezero se oplemenjuje nekoliko puta u toku godine. Ono je povezano vodopropusnom branom, na gornjem nasipu, sa Taložnikom, manjim prečišćenim i ograđenim jezerom, koje je u sistemu vodoizvorišta. Iz Taložnika se u Savsko jezero neprestano ubacuje filtrirana voda, dok se pomoću pumpi na donjem špicu, iz Jezera izbacuje voda u Čukarički rukavac. Time je veštački obezbeđena njegova protočnost. Upotreba plovila sa motorom na Jezeru, strogo je zabranjena. Zbog ekoloških razloga zabranjeno je i uvođenje pasa na kupalište.
Na ostrvu je smešteno više desetina registrovanih sportskih klubova. Izmedju jezera i 7,5 kilometara duge, osvetljene šetačke staze, kojom je okruženo, prostire se sljunkovita plaža. Kupalište je jedno od najvećih i najbezbednijih u Evropi, po zvaničnim statistikama. Opremljeno je kompletnom infrastrukturom, javnim kupatilima, tuševima i česmama, čija upotreba besplatna.Opslužuju ga stručne spasilačke službe, nekoliko lekarskih ambulanti, policija, kao i radnici komunalnih službi.
Oko njega se razvio urbano - sportski ambijent, ušuškan u zelenilo i travnjake, prošarane pešačkim i biciklističkim stazama od čvrstog materijala.Ada Ciganlija je jedini gradski park u celosti dostupan i uredjen po meri osoba sa posebnim potrebama, koji u njemu imaju obezbedjen toalet,parking prostor, dok su sve staze sa kosim završecima, bez ivičnjaka.
Sa više od 50 sportskih terena, Ada je najveći sportski centar u Beogradu, sa jedinstvenim sadržajem.
Uredjeni piknik prostor namenjen je paljenju vatre i spremanju roštilja, a izletnici ga koriste besplatno.
Ugostiteljsku ponudu ostrva čine 70 restorana, raspoređenih oko jezera i desetine splavova - restorana na Savi.
Posebnu čaroliju doživljavaju vlasnici kućica za odmor, kojih je više stotina duž cele obale.
Na samom ostrvu, nalazi se „Ada Safari", manje jezero poribljeno šaranom, na kojem se redovno održavaju ribolovačka takmičenja.
Na ulazu na Adu Ciganliju nalazi se parking prostor za hiljadu vozila, a u Čukaričkom rukavcu smešten je zimovnik za čamce - marina „Ada Ciganlija". U planu je čišćenje rukavca i izgradnja nove moderne marine, koja će ispuniti svetske standarde. Do Ade Ciganlije se može stići biciklističkom stazom uz desnu obalu Save od Ušća. Od Bloka 70 na Novom Beogradu, celoga dana radi prevoz čamcima, a leti se uvode i tri redovne autobuske linije Gradskog javnog prevoza. Tokom tekuće decenije očekuje se i izgradnja mosta od Banovog brda do Novog Beograda, koji će biti smešten ispod donjeg špica Ade Ciganlije. Sve više, Ada Ciganlija postaje izletište za sva godišnja doba.