- Poruka
- 334.091
Kalemegdan
ili na turskom kale ( kula ) i megdan (borba). Turci su ga nazivali i Fićir-bajir sto znaci "breg za razmisljanje".
„…nadjoh najkrasnije mesto od davnine, preveliki grad Beograd „
Despot Stefan Lazarević
Kalemegdan je najveci Beogradski park i kulturno istorijski kompleks u kome dominira Beogradska tvrdjava na uscu Save u Dunav,
kao glavno vojno uporiste Beograda, koje je sluzilo da se neprijatelj osmotri i saceka za borbu
Pored Tvrdjave na Kalemegdanu se nalaze i
Vojni muzej
Zavod za zaštitu spomenika
Narodna opservatorija
Prirodnjački muzej
Crkva Ružica
Crkva Svete Petke
Pobednik
Beogradski zooloski vrt
Crkva Ruzica
Prvo utrdjenje na ovoj lokaciji podigla su keltska plemena u trecem veku pre nove ere, pod imenom Singidunum. Kasnije u vreme Rimljana gradjansko naselje pored tvrdjave polako je pocelo da se razvija. Medjutim, Singidunum su 441. potpuno zbrisali Huni. Grad je obnovio car Justinijan, koji je Kalemegdan ogradio jakim zidinama kao deo Vizantijskog carstva. Slovensko ime Beograd prvi put je zabelezeno u IX veku.
Kalemegdan, odnosno Beograd je u srpske ruke pao tokom vladavine kralja Dragutina u XIII veku, ali se najvise razvio za vreme despota Stefana Lazarevica, koji je i osnivac srpske prestonice. Beograd ubrzo postaje najveca srpska naseobina, a Stefan Lazarevic na gornjem gradu zida sebi tvrdjavu. Nakon njegove smrti, Beograd ponovo osvaja Austrougarska i on postaje jedan o retkih gradova koji uspeva da zaustavi Turke i spreci njihov dalji prodor na sever.
Beograd se prvi put uspesno odbranio od Turaka 1440, a drugi put 1456. godine u cuvenoj bici "Antemurale Christianitatis" (odbrana hriscanstva), u kojoj je Janos Hunyadi (Sibinjanin Janko) porazio sultana Mehmeda II. Ipak, Turci 1521. godine osvajaju Beograd i grad ostaje u turskim rukama narednih 150 godina.
Beograd sa dunavske strane
Godine 1688. Kalemegdan na kratko opet pada u austrijske ruke, a pobeda 1717. dopusta im da pocnu da razvijaju grad. Stilovi gradnje su se promenili i izgled grada je iz orijentalnog presao u barokni. Postavljena je nova odbrambena struktura iz koje datira i danasnji zvezdast oblik tvrdjave. Beograd se u to vreme smatrao neosvojivim. Austrija je grad izgubila sporazumom 1739. godine i ne zeleci da ostavi Turcima tajne savremene arhitekture, tokom svog povlacenja je sistematski razorila grad. Poslednje veliko osvajanje grada dogodilo se 1807. tokom Prvog srpskog ustanka
a Turci su 1867. konacno predali grad Mihailu Obrenovicu.
Godine 1869. zapoceli su prvi radovi na uredjenju Kalemegdana. po naredjenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uredjenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Zelenilo je zasadjeno između 1873. i 1875. godine, kada Beogradskom tvrdjavom komanduje pukovnik Dragutin Žabarac, adjutant kneza Miloša Obrenovića u doba njegove druge vladavine.Marta 1891. prosecane su staze i posadjeno drvece, a 1903. godine izgrađene je Malo stepeniste, prema Francuskoj ulici, po projektu Jelisavete Načić, prve žene arhitekte u Srbiji,
a 1928. godine i Veliko stepenište po projektu arhitekte Aleksandra Krstića.
Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"
Vojni muzej
U Prvom svetskom ratu porusene su sve stare gradjevine unutar zidina, dok su bedemi Tvrdjave znatno osteceni.
Kako je Francuska videla Srbiju u I sv.ratu
ili na turskom kale ( kula ) i megdan (borba). Turci su ga nazivali i Fićir-bajir sto znaci "breg za razmisljanje".
„…nadjoh najkrasnije mesto od davnine, preveliki grad Beograd „
Despot Stefan Lazarević
Kalemegdan je najveci Beogradski park i kulturno istorijski kompleks u kome dominira Beogradska tvrdjava na uscu Save u Dunav,
kao glavno vojno uporiste Beograda, koje je sluzilo da se neprijatelj osmotri i saceka za borbu
Pored Tvrdjave na Kalemegdanu se nalaze i
Vojni muzej
Zavod za zaštitu spomenika
Narodna opservatorija
Prirodnjački muzej
Crkva Ružica
Crkva Svete Petke
Pobednik
Beogradski zooloski vrt
Crkva Ruzica
Prvo utrdjenje na ovoj lokaciji podigla su keltska plemena u trecem veku pre nove ere, pod imenom Singidunum. Kasnije u vreme Rimljana gradjansko naselje pored tvrdjave polako je pocelo da se razvija. Medjutim, Singidunum su 441. potpuno zbrisali Huni. Grad je obnovio car Justinijan, koji je Kalemegdan ogradio jakim zidinama kao deo Vizantijskog carstva. Slovensko ime Beograd prvi put je zabelezeno u IX veku.
Kalemegdan, odnosno Beograd je u srpske ruke pao tokom vladavine kralja Dragutina u XIII veku, ali se najvise razvio za vreme despota Stefana Lazarevica, koji je i osnivac srpske prestonice. Beograd ubrzo postaje najveca srpska naseobina, a Stefan Lazarevic na gornjem gradu zida sebi tvrdjavu. Nakon njegove smrti, Beograd ponovo osvaja Austrougarska i on postaje jedan o retkih gradova koji uspeva da zaustavi Turke i spreci njihov dalji prodor na sever.
Beograd se prvi put uspesno odbranio od Turaka 1440, a drugi put 1456. godine u cuvenoj bici "Antemurale Christianitatis" (odbrana hriscanstva), u kojoj je Janos Hunyadi (Sibinjanin Janko) porazio sultana Mehmeda II. Ipak, Turci 1521. godine osvajaju Beograd i grad ostaje u turskim rukama narednih 150 godina.
Beograd sa dunavske strane
Godine 1688. Kalemegdan na kratko opet pada u austrijske ruke, a pobeda 1717. dopusta im da pocnu da razvijaju grad. Stilovi gradnje su se promenili i izgled grada je iz orijentalnog presao u barokni. Postavljena je nova odbrambena struktura iz koje datira i danasnji zvezdast oblik tvrdjave. Beograd se u to vreme smatrao neosvojivim. Austrija je grad izgubila sporazumom 1739. godine i ne zeleci da ostavi Turcima tajne savremene arhitekture, tokom svog povlacenja je sistematski razorila grad. Poslednje veliko osvajanje grada dogodilo se 1807. tokom Prvog srpskog ustanka
a Turci su 1867. konacno predali grad Mihailu Obrenovicu.
Godine 1869. zapoceli su prvi radovi na uredjenju Kalemegdana. po naredjenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uredjenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Zelenilo je zasadjeno između 1873. i 1875. godine, kada Beogradskom tvrdjavom komanduje pukovnik Dragutin Žabarac, adjutant kneza Miloša Obrenovića u doba njegove druge vladavine.Marta 1891. prosecane su staze i posadjeno drvece, a 1903. godine izgrađene je Malo stepeniste, prema Francuskoj ulici, po projektu Jelisavete Načić, prve žene arhitekte u Srbiji,
a 1928. godine i Veliko stepenište po projektu arhitekte Aleksandra Krstića.
Vojni muzej
U Prvom svetskom ratu porusene su sve stare gradjevine unutar zidina, dok su bedemi Tvrdjave znatno osteceni.
Kako je Francuska videla Srbiju u I sv.ratu
Poslednja izmena: