Avogadrov Zakon

To prilicno lepo objasnjava kineticko-molekularna teorija gasova. (Klauzijusova teorija

Gasovi se sastoje od velikog broja molekula (atoma) koji
su u neprekidnom, haotičnom kretanju
Zapremina molekula gasa je zanemarljiva u poreñenju sa
ukupnom zapreminom koju gas zauzima

• Privlačne i odbojne sile su zanemarljive
• Prilikom sudara razmenjuje se energija meñu
molekulima, ali prosečna kinetička energija se ne menja
sve dok je temperatura konstantna. Drugim rečima,
sudari su perfektno elastični
• Prosečna kinetička energija molekula proporcionalna je
apsolutnoj temperaturi. Na odreñenoj temperaturi
molekuli svih gasova imaju istu prosečnu kinetičku energiju
.

ovo sam copy-paste, mrzelo me da kucam. ako se analiziraju gornje cinjenice, jasno je da ce jednake zapremine razlicitih gasova vrsiti isti pritisak na zid suda. iz tog razloga proistice da se u jednakim zapreminama razlicitih gasova nalazi isti broj cestica, tj molekula. jer od njihovog broja i kineticke energije zavisi i pritisak na zid suda.
 
Poslednja izmena:
To prilicno lepo objasnjava kineticko-molekularna teorija gasova. (Klauzijusova teorija

Gasovi se sastoje od velikog broja molekula (atoma) koji
su u neprekidnom, haotičnom kretanju
Zapremina molekula gasa je zanemarljiva u poreñenju sa
ukupnom zapreminom koju gas zauzima

• Privlačne i odbojne sile su zanemarljive
• Prilikom sudara razmenjuje se energija meñu
molekulima, ali prosečna kinetička energija se ne menja
sve dok je temperatura konstantna. Drugim rečima,
sudari su perfektno elastični
Prosečna kinetička energija molekula proporcionalna je
apsolutnoj temperaturi
. Na odreñenoj temperaturi
molekuli svih gasova imaju istu prosečnu kinetičku energiju
.

ovo sam copy-paste, mrzelo me da kucam. ako se analiziraju gornje cinjenice, jasno je da ce jednake zapremine razlicitih gasova vrsiti isti pritisak na zid suda. iz tog razloga proistice da se u jednakim zapreminama razlicitih gasova nalazi isti broj cestica, tj molekula. jer od njihovog broja i kineticke energije zavisi i pritisak na zid suda.

Prihvatljivo. Ali sada je pitanje prosečne kinetičke energije:
Za početak imam posudu 1 litre vodonika i drugu od 1 litre azota sa istim temperaturama i pritiskom.
Zatim, 'pretočimo' te dve posude u posudu od 2 litre.
Hoće li molekule vodonika imati duže putanje, ili je njihova prosečna kinetička energija veća/manja?

Posebno pitanje može da bude šta je sa sudarima o zidove posude koja je iste temperature?
 
Prihvatljivo. Ali sada je pitanje prosečne kinetičke energije:
Za početak imam posudu 1 litre vodonika i drugu od 1 litre azota sa istim temperaturama i pritiskom.
Zatim, 'pretočimo' te dve posude u posudu od 2 litre.
Hoće li molekule vodonika imati duže putanje, ili je njihova prosečna kinetička energija veća/manja?

Posebno pitanje može da bude šta je sa sudarima o zidove posude koja je iste temperature?

fizicku hemiju sam polagao pre mnogo godina tako da bih sad morao da se usaltam na nesto sto je davno iza mene. ali ovde moramo krenuti od toga da je ova ''situacija'' malo lose postavlnjena iz dva razloga:
1. vodonik i azot reaguju (zbog sudara molekula) tako da 3 molekula vodonika reaguju sa dva molekula azota dajuci jedan molekul amonijaka.
2. baratamo sa zapreminama gasova koje mesamo a ne sa kolicinama. gasova.

najpre treba da postavimo kolicine. najbolje da krenemo sa po jednim molom svakog gasa i da smatramo da ne reaguju. 1 mol vodonika imma masu od 2 grama a jedan mol azota 28g.
ako bi stavili u sud zapremine 1 dm kubni (1l) 2 g vodonika on bi pokazivao odredjeni pritisak izveden iz zakona:

PV=nRT- n je broj molova gasa a R univerzalna gasna konstanta,v je zaprmina, p pritisak, , t temperatura...

isto vazi i za azot....

svaki ponaosob ce u svom sudu pokazivati ISTI pritisak jer im je sve jednako po gornjoj formuli ako smo postavili takve uslove.

ako azot i vodonik ubacimo u sud od 2 litra obojici ce se povecati zapremina ali ce svaki ponaosob praviti pritisak nezavisno od drugog kao da je sam zauzima zpreminu suda u kome se nalazi u smesi sa drugim gasom. to je Daltonov zakon parcijalnih pritisaka gasova. on kaze da u smesi svaki gas imati pritisak kao da zauzima celu zapreminu. posto smo vodoniku povecali zapreminu smanjili smo mu pritisak dva puta. isto i sa azotom. ali kako imamo dva puta vecu kolicinu gasa u dva puta vecoj zapremini-pritisak ostaje isti kao kad su solo vodonik u svom sudu i azot u svom sudu. mislim da je tako.

iz svega o cemu raspravljamo je i proistekmo da jedan mol bilo kog gasa pri normalnoj temperaturi, pravi pritisak na zid suda kao da zauzima 22.4 dm kubna.
 
Poslednja izmena:
fizicku hemiju sam polagao pre mnogo godina tako da bih sad morao da se usaltam na nesto sto je davno iza mene. ali ovde moramo krenuti od toga da je ova ''situacija'' malo lose postavlnjena iz dva razloga:
1. vodonik i azot reaguju (zbog sudara molekula) tako da 3 molekula vodonika reaguju sa dva molekula azota dajuci jedan molekul amonijaka.
2. baratamo sa zapreminama gasova koje mesamo a ne sa kolicinama. gasova.

najpre treba da postavimo kolicine. najbolje da krenemo sa po jednim molom svakog gasa i da smatramo da ne reaguju. 1 mol vodonika imma masu od 2 grama a jedan mol azota 28g.
ako bi stavili u sud zapremine 1 dm kubni (1l) 2 g vodonika on bi pokazivao odredjeni pritisak izveden iz zakona:

PV=nRT- n je broj molova gasa a R univerzalna gasna konstanta,v je zaprmina, p pritisak, , t temperatura...

isto vazi i za azot....

svaki ponaosob ce u svom sudu pokazivati ISTI pritisak jer im je sve jednako po gornjoj formuli ako smo postavili takve uslove.

ako azot i vodonik ubacimo u sud od 2 litra obojici ce se smanjiti zapremina ali ce svaki ponaosob praviti pritisak nezavisno od drugog kao da je sam zauzima zpreminu suda u kome se nalazi u smesi sa drugim gasom. to je Daltonov zakon parcijalnih pritisaka gasova. on kaze da u smesi svaki gas imati pritisak kao da zauzima celu zapreminu. posto smo vodoniku povecali zapreminu smanjili smo mu pritisak dva puta. isto i sa azotom. ali kako imamo dva puta vecu kolicinu gasa u dva puta vecoj zapremini-pritisak ostaje isti kao kad su solo vodonik u svom sudu i azot u svom sudu. mislim da je tako.

iz svega o cemu raspravljamo je i proistekmo da jedan mol bilo kog gasa pri normalnoj temperaturi, pravi pritisak na zid suda kao da zauzima 22.4 dm kubna.

Dobro, previdio sam moguću reakciju. Recimo onda helijum i azot?
Šta je sa prosečnim kinrtičkim energijama?
 

Back
Top