Sremski Karlovci

*Daca*

Poznat
Banovan
Poruka
9.378
Sremski Karlovci pripadaju geografskoj regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu naselja. Sremski Karlovci se nalaze na desnoj obali reke Dunav, 12 km od Novog Sada na starom Beogradskom putu. Prema popisu od 2011. bilo je 8.750 stanovnika.

Najznačajniji istorijski periodi Sremskih Karlovaca

Slovensko ime, Karlovci, pominje se prvi put 1532. godine. U vreme otomanske vlasti mesto je bilo naseljeno Srbima i malim brojem Turaka. 1545. godine, Karlovci su imali 547 hrišćanskih stanovnika (Srba). U gradu su postojale tri pravoslavne crkve i jedan manastir. Karlovci su pod Turskom vlašću bili 170 godina tj. do 1688. godine i nakon njihovog povlačenja prema Beogradu spaljeno je i uništeno celo mesto. 1699. godine je potpisan čuveni Karlovački mir, koji je označio kraj neprijateljstva između Osmanlijskog carstva i Svete lige.

Najznačajniji period u istoriji grada započeo je kada je stupio na položaj mitropolit Pavle Nenadović 1749. godine. Oživeo je zapuštene škole, osnovao štampariju, podigao sabornu crkvu posvećenu Sv. Nikolaju, obnavljao je fruškogorske manastire, proširio i ukrasio dvor i obližnju baštu, poklonio mnogo knjiga za tadašnje škole. Nakon njegove smrti (1768.) malo se šta održalo do dolaska mitropolita Stefana Stratimirovića.

Zahvaljujući mitropolitu Stefanu Stratimiroviću Karlovci su obnovljeni, uložio je mnogo truda i napora kako bi se Karlovcima vratio pređašnji sjaj. U Karlovcima su tada živeli najbogatiji Srbi, koji su sabirali ogroman kapital i koji se na najkvalitetniji način kanalisao i upotrebljavao za korist naroda. Rezultat njegovog truda su neki od projekata: osnivanje Karlovačke gimnazije, Bogoslovije, internat Blagodjejanije, Crtačka škola, osnovana je Prva apoteka, završena je zgrada Magistrata. Mitropolit Stefan Stratimirović umro je 1836.

U periodu od 1929-1941, Karlovci su se nalazili u Dunavskoj banovini, provinciji Kraljevine Jugoslavije. Za vreme Drugog svetskog rata Karlovce su okupirale trupe sila Osovine i priključili grad marionetskoj državi NDH. Tada su Sremski Karlovci nosili ime Hrvatski Karlovci. Posle rata, mesto je postalo deo AP Vojvodina, pokrajine u Srbiji, unutar FHR Jugoslavije.

Karlovci su oslobođeni 23.10.1944. godine kada je jedna četa Drugog bataljona Sedme vojvođanske brigade svečano umarširala u grad. U centru grada danas se nalazi spomenik palim borcima.

Danas su Karlovci zahvaljujući svojoj slavnoj istoriji ostali važan kulturni i duhovni centar srpskog naroda. Od 1980-1989. godine Sremski Karlovci su bili jedna od sedam opština grada Novog Sada. Danas su samostalna opština.

Patrijaršijski dvor
Najmonumentalnija građevina XIX veka u Vojvodini. Predstavlja kombinaciju baroknog i pseudorenesansnog stila. U dvoru je smeštena Riznica – muzej Srpske pravoslavne crkve. Danas je Patrijaršijski dvor sedište episkopa sremskog i ima status letnje rezidencije srpskog patrijarha.

sremski-karlovci-021-1.jpg


Patrijaršijski dvor iz dvorišta

skarlovci-038-1.jpg


skarlovci-039-1.jpg


skarlovci-041-1.jpg


Saborna crkva
Crkva je posvećena Sv. Nikoli, podignuta je 1762. godine. Ovaj hram jedan je od najlepših primera arhitektura XVIII veka u Vojvodini. Ikonostas se smatra remek delom srpskog baroknog slikarstva. U oltarskom delu smešten je sveti ćivot sa delom moštiju Sv. Arsenija Sremca, drugog srpskog arhiepiskopa. Crkva je današnji izgled dobila nakon rekonstrukcije 1909./1910.

sremski-karlovci-018-1.jpg


Karlovačka gimnazija
Ova najstarija srpska gimnazija je osnovana 1791. godine. Zgrada koju danas vidimo podignuta je 1891. godine, kao zadužbina srpskog patrijarha Germana Anđelića i njegovog brata Stevana. U gimnaziji se nalazi najstarija školska biblioteka. Danas gimnazija predstavlja filološku gimnaziju u kojoj se izučavaju savremeni i klasični jezici.

sremski-karlovci-013-1.jpg


sremski-karlovci-009-1.jpg


- - - - - - - - - -

Karlovačka bogoslovija
Prvu srpsku pravoslavnu Bogosloviju je osnovao mitropolit Stefan Stratimirović 1794. godine. Današnja zgrada u kojoj je smeštena Bogoslovija Sv. Arsenije podigao je patrijarh Georgije Branković za potrebe Crkvenih narodnih fondova 1900. godine. U istom zdanju je smešten i Arhiv SANU, ogranak Srpske akademije nauka i umetnosti.

sremski-karlovci-023-1.jpg


Bogoslovski seminar
Internat za đake Karlovačke Bogoslovije podignut 1903. godine od strane patrijarha Georgija Brankovića. On je shvatio značaj internata za budućnost Bogoslovije i njenih đaka pa je odlučio da o svom trošku izgradi seminar.

sremski-karlovci-025-1.jpg


Kapela mira
Podignuta je 1817. godine na mestu gde je potpisan čuveni Karlovački mir (1699)

sremski-karlovci-002-1.jpg


Rimokatolička crkva
Crkva posvećena Svetom trojstvu podignuta je 1768. godine u baroknom stilu. Portal crkve jedan je od najlepših primera baroka na ovim prostorima. Ova crkva je izgrađena na mestu gde se nekada nalazila benediktinska bazilika. Hram je obnovljen i više puta proširivan.

sremski-karlovci-010-1.jpg


- - - - - - - - - -

Gornja crkva
Crkva je posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice podignuta je 1746. godine na temeljima starije crkve iz XVI veka. Pored mnogih sveštenih lica i uglednih Karlovčana koji su sahranjeni u porti, u kripti hrama počivaju i srpski patrijarsi Georgije Branković i Lukijan Bogdanović.

karlovci-2-011-1.jpg


karlovci-2-012-1.jpg


Donja crkva
Crkva je posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu. Prvi put se pominje u jednom zapisu 1599. godine a na starim temeljima hram je obnovljen 1719. godine U porti crkve se nalazi ogroman platan koji je danas pod zaštitom države i predstavlja prirodni spomenik Sremskih Karlovaca.

sremski-karlovci-005-1.jpg


sremski-karlovci-007-1.jpg


Magistrat
Zgrada je sagrađena 1811. godine u neoklasicističkom stilu. Najznačajniji događaj vezan za ovu zgradu jeste proglašenje Srpskog Vojvodstva sa balkona ovog zdanja u maju 1848. godine. Danas je u zgradi sedište Opštine Sremski Karlovci.

sremski-karlovci-011-1.jpg


Stefaneum
Zgradu je projektovao arhitekta Vladimir Nikolić 1903. godine. Izgrađena je da bi se smestili đaci Bogoslovije koji su se školovali uz pomoć fonda blagodjejanija, ustanovljenog još testamentom mitropolita Stefana Stratimirovića, zbog čega je i dobila ime Stefaneum. Danas se u zgradi nalazi Institut srpskog naroda, čiji je osnivač Svetska srpska zajednica, sa sedištem u Ženevi.

sremski-karlovci-027-1.jpg
 
Poslednja izmena:
Spomenik palim borcima u Drugom svetskom ratu.

sremski-karlovci-026-1.jpg


Grob Branka Radičevića
Nadgrobni spomenik je podignut 1885. godine na mestu gde su položeni ostaci ovog slavnog pesnika preneti iz Beča. Njegova želja je bila da bude sahranjen u Sremskim Karlovcima. Spomenik je obnovljen 2011.

karlovci-2-028-1.jpg


Kuća u kojoj je živeo Branko Radičević
Na kući se nalazi spomen ploča na kojoj piše da je tu stanovao pesnik Branko Radičević dok se školovao u Sremskim Karlovcima.

sremski-karlovci-035-1.jpg



Muzej gada Novog Sada – Zavičajna zbirka Sremski Karlovci
Nalazi se u palati Ilion, nekadašnjoj rezidenciji baronske porodice Rajačić. Muzejsku postavu čini nekoliko celina: izložba o Branku Radičeviću, seljačka kuhinja s kraja XIX i početka XX veka, slike Milića od Mačve, akvareli Svetomira Lazića i svečana trpezarija porodice Rajačić.

karlovci-2-013-1.jpg


karlovci-2-009-1.jpg
 
Stara apoteka
Ova apoteka je jedna od najstarijih apoteka u Vojvodini. Osnovana je 1807. godine i još uvek je funkciji. U apoteci se nalazi nameštaj koji predstavlja očuvan ambijent iz tog perioda.

sremski-karlovci-030-1.jpg


Česma „ Četiri lava“
Podignuta 1799. godine u čast završetka prvog karlovačkog vodovoda. Po narodnim pričama, ko popije vodu sa ove česme, jednog dana će se vratiti u Sremske Karlovce. Česma je obnovljena 2007.

sremski-karlovci-014-1.jpg


Trg branka Radičevića
Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca je rezultat razvoja grada tokom XVIII, XIX i početkom XX veka.

sremski-karlovci-031-1.jpg


sremski-karlovci-032-1.jpg


sremski-karlovci-024-1.jpg
 
Jedna od najpoznatijih manifestacija u Sremskim Karlovcima je Berba grožđa ili u narodu poznatiji Grožđenbal. Manifestacija je nastala još 1930. godine a nakon kraće pauze ponovo je oživela 1992. godine i traje do danas. Obeležava se krajem septrembra ili početkom oktobra i označava početak berbe grožđa. Ova prirodno-kulturno-turistička manifestacija ima za cilj očuvanje kulture i duhovne tradicije grada ali i promociju privrednih mogućnosti vinograda po čijem vinu su Karlovci veoma poznati.

Pre Drugog svetskog rata u Karlovcima je bilo preko 3000 jutara vinograda koji su se ručno obrađivali. Dokaz da su Karlovci poznati po dobrom vinu je da se vino služilo na poznatom brodu Titanik, a pre Drugog svetskog rata nalazilo se na vinskim kartama poznatih Njujorških restorana.

Muzej pčelarstva Živanović
U dvorištu muzeja nalazi se veliki divlji kesten koji je pod zaštitom države.

karlovci-2-002-1.jpg


karlovci-2-003-1.jpg


karlovci-2-005-1.jpg


karlovci-2-006-1.jpg


karlovci-2-007-1.jpg


Neke od karlovačkih vinarija.

karlovci-2-016-1.jpg


karlovci-2-001-1.jpg


sremski-karlovci-003-1.jpg


Poznato je da Karlovci imaju dosta vinograda, ovo je jedan.

karlovci-2-018-1.jpg


- - - - - - - - - -

Stražilovo

karlovci-2-019-1.jpg


karlovci-2-020-1.jpg


karlovci-2-021-1.jpg


karlovci-2-022-1.jpg


karlovci-2-026-1.jpg


karlovci-2-034-1.jpg


karlovci-2-035-1.jpg


- - - - - - - - - -

Od ove table počinje staza do groba Branka Radičevića.

karlovci-2-025-1.jpg


karlovci-2-027-1.jpg


Uz stazu koja vodi do Brankovog groba, postavljeno je nekoliko tabli sa stihovima ovog pesnika. Ovo je jedna od njih.

karlovci-2-033-1.jpg


Pogled sa Brankovog groba.

karlovci-2-032-1.jpg


Na putu do stražlova nalazi se Eko kamping odmorište Fruška Gora.

karlovci-2-039-1.jpg
 
Заиста лепо место.

Пошто сам и сам бчелар, волео би да посетим,музеј бчеларства у Карловцима.

Ишо сам у Карловце али нисам знао за тај музеј. Зашто нисам бијо обавештен. Зашто ми нико није јавијо за постојање музеја? За једног бчелара то је катастрофа, да дође у нек место и невиди оно шта га највише занима.
 
Kompleks “Dvorska bašta” nalazi se u samom naselju, 500 m od centra Sremskih Karlovaca. Nekada je predstavljao jednu od najstarijih botaničkih bašta u zemlji. Prostire se na dva nivoa. U gornjem delu su sportsko-rekreatvni sadržaji, a u donjem šetališta.

skarlovci-012-1.jpg


skarlovci-003-2.jpg


skarlovci-005-1.jpg


skarlovci-006-1.jpg


skarlovci-008-1.jpg


skarlovci-009-1.jpg


Na stotinak metara od Dvorske bašte nalaze se stepenice koje vode do vidikovca. Sa vidokovca mogu se videti celi Karlovci i Dunav, a pogled doseže čak do mosta kod Beške.

skarlovci-014-1.jpg


skarlovci-017-1.jpg


Pogled na Karlovačku gimnaziju

skarlovci-019-1.jpg


Osnovnu školu

skarlovci-020-1.jpg


Sabornu crkvu

skarlovci-021-1.jpg
 
Na obali Dunava nalazi se hotel "Dunav" i istoimeni restoran. Sa terase ovog restorana je predivan pogled na reku.

skarlovci-023-1.jpg


skarlovci-027-1.jpg


skarlovci-026-1.jpg


skarlovci-025-1.jpg


Dok uživate na terasi restorana, klinci mogu da se zanimaju na ovim zezalicama

skarlovci-037-1.jpg


Odmah pored hotela nalazi se Čarda

skarlovci-032-1.jpg


skarlovci-031-1.jpg


skarlovci-034-1.jpg
 
Заиста лепо место.

Пошто сам и сам бчелар, волео би да посетим,музеј бчеларства у Карловцима.

Ишо сам у Карловце али нисам знао за тај музеј. Зашто нисам бијо обавештен. Зашто ми нико није јавијо за постојање музеја? За једног бчелара то је катастрофа, да дође у нек место и невиди оно шта га највише занима.

Muzej se nalazi u ulici Mitropolita Stratimirovića. To je paralelna ulica sa starim beogradskim putem.

- - - - - - - - - -

Divno.Srdacno pozdravljam postavljacicu teme...............:bye:

Hvala draga, i veliki pozdrav tebi!
 
Muzej se nalazi u ulici Mitropolita Stratimirovića. To je paralelna ulica sa starim beogradskim putem.

- - - - - - - - - -



Hvala draga, i veliki pozdrav tebi!

E па јеб.ига сад, ко зна кад ћу поново да дођем. Требо је тад неко да ме обавести, мене ко пасијонираног бчелара би постојање музеја о истима итекако интересовало. Сад је касно. Велики минус за туристичку организацију.

Мада тад се ни не сећам да сам се занимо за бчеле, то је било пре скоро 10 година, чини ми се да сам тад бијо пецарош а и држо сам голубове, бчеле ме нису наручито занимале.
 
bio sam nedavno tamo, oduševljen sam tim krajem, ona brdašca okolo daju posebnu čar, nije sve dosadna ravnica...
sve u svemu, moga bi živiti tamo...a ima i mnogo vinograda i vina..:zkez:

Raduje me što ti se sviđa grad. :) U Karlovcima živim od 1997. i obožavam ih. Karlovci imaju neku posebnu draž, istoriju i kulturu.
Ako si pio vodu sa česme četiri lava, vratićeš se sigurno :)
 
Svaki put kada dodjem u Karlovce , osvoje me again i again..Osecam se prijatno i nakako smireno u tom gradicu
Daca je rekla sve o Karlovcima a ja cu da dodam da se tamo dobro jede i pije odlicno vino Bermet...:D
 

Back
Top