Rekonstrukcija centra grada

Neprestanim trosenjem novca na lickanje ulica i lampiona Beograd sve vise izaziva bes ostatka Srbije. I sa pravom.

Beogradjane u stvari malo ko i pita, za mnoge stvari.
Mi mnogo vise gledamo sujete i nadgornjavanje jednih, drugih i trecih nego sto bilo ko slusa potrebe ljudi.

Sto se mene tice, grad treba da ima svoju funkciju i to je to. Kada jednom postanemo bogato drustvo, onda mozemo da imamo dekoracije za ovo ili ono.
 
Rekonstrukcija Cvetnog trga počela je ove nedelje, a podrazumeva obnovu u postojećim gabaritima ovog prostora uz izvesna arhitektonska i parterna prilagođavanja. Rešenje po kome se izvode radovi ne podrazumeva nikakve građevinske intervencije i u tom smislu neće biti značajnijih promena, ali će prostor biti dodatno nivelisan bez postojećih priveremenih objekata.

Nivelacija prostora izmedju Njegoševe i Ulice kralja Milana je najznačajnije parterno unapređenje u ovoj rekonstrukciji. Planirano je da se uklanjanjem zida otvori prostor nivelaciono izjednačen sa Ulicom kralja Milana, koji će se širiti prema JDP-u, omogućavajući razne programe vezane za trgove, pozorište i prodaju cveća. Uz stranu Njegoševe ulice nalaziće se stepenice koje osim svoje primarne funkcije treba da služe za sedenje sa pogledom na trg, ulicu i pozorište. Donji deo stepeništa na ukrštanju Njegoševe i Ulice kralja Milana biće pozicija skulpture Borisava Pekića u sedećem položaju.

Privremeni objekti cvećara na trgu bice uklonjeni, a za tu funkciju u parteru su formirana četiri staklena kubusa (kućice). Planirano je da se za vreme promocija, izložbi i drugih manifestacija cveće iznosi na trg, transformisući ga u cvetnu pijacu. Na nagibu u Njegoševoj ulici biće zadržane kafe bašte, ali je najavljeno da će se njihovo arhitektonsko oblikovanje uskladiti sa estetskim kriterijumima samog trga.

Projekat rekonstrukcije podrazumeva i arhitektonsko prilagođavanje fasade objekta Maksi supermarketa na trgu. Gabariti objekta neće biti menjani, ali će na strani ka trgu dobiti nadstrešnicu sa stubovima koja će obuhvatiti i stablo zaštićenog hrasta. Uređenje fasade supermarketa sa stubovima i nadstrešnicom je pokušaj da se napravi arhitektonska veza sa susednim JDP-om. u cilju zaokruživanja jedinstvene arhitektonske celine trga. Svo postojeće zelenilo će biti sačuvano, a posebna pažnja biće posvećena zaštiti hrasta tokom radova i izvođenja nadstrešnice.

Za popločavanje podloge trga biće korišćen štokovani beton sa kamenom granulažom, dok će u Njegoševoj ulici ostati behaton ploče ali u drugom rasporedu i dizajnu. Projektom je planirana i česma na uglu Ulica kralja Milana i Svetozara Markovića, a kao jako dobro valja istaći da će trg biti oslobođen svih bilborda u neposrednoj blizini. Autori projekta su Ksenija Bulatović, Igor Čubra, Jelena Čubra i Biljana Mihajlović.

Rok za završetak ove rekonstrukcije je 75 dana, a u prilogu pogledajte rendere budućeg trga i sveže fotografije sa terena.

150728-CTRG-VS-01.jpg


150728-CTRG-VS-06.jpg


- - - - - - - - - -

Nestaje stari centar BG, niče štrafta FOTO

U Beogradu je počela rekonstrukcija Ulice Vuka Karadžića i to je prva faza projekta pretvaranja centra grada u pešačku zonu za tri do četiri godine.


Radovi na rekonstrukciji Ulice Vuka Karadžića trajaće 120 dana i koštaće oko 100 miliona dinara, koji će se obezbediti iz gradskog budžeta.
"Mi imamo novu strategiju da sve što mogu gradska preduzeća da urade, da to učine sama. Imamo Beograd-put, Beogradski vodovod i kanalizaciju, Zelenilo, Javnu rasvetu i sve ćemo da plaćamo iz budžeta grada, ne uzimamo nove kredite, već ono što smo uštedeli izdvajamo za uređenje Beograda", rekao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali, koji je ozvaničio početak radova.

Mali je novinarima rekao da će naredne godine početi i rekonstrukcija Zmaj Jovine ulice i podzemne garaže na Obilićevom vencu, koja će dobiti novih 220 parking mesta.

85456771355c89d419df0c231748686_w640.jpg

Foto: Tanjug​
"Preduslov da se centar grada pretvori u pešačku zonu je izgradnja podzemnih garaža. Imaćemo do kraja godine završene projekte za pet garaža", rekao je Mali i dodao da će nove garaže preduzeće "Parking servis" raditi na Studentskom trgu, Kosančićevom vencu i u Ulici Tadeuša Košćuška kod Kalemegdana.

Gradonačelnik je kazao da bi garaže trebalo da budu završene u naredne tri do četiri godine i da će se zidati kroz javno-privatna partnerstva, jer je reč o projektu koji vredi više miliona evra.

130864527155c89d41bcff6393349647_w640.jpg

Foto: Tanjug​
"Mi ćemo dati lokaciju, a partner novac", kazao je Mali i ukazao da će se izmestiti i autobuska stajališta na Trgu republike i Studentskom trgu.

Gradski arhitekta Milutin Folić rekao je za agenciju Beta da je rekonstrukcija Ulice Vuka Karadžića prvi korak u širenju pešačke zone Knez Mihailove ulice.

63018627955c89d41ca780472874357_w640.jpg

Foto: Tanjug​
Prema njegovim rečima, ulica će biti popločana crnim, jablaničkim kamenom, posadiće nov drvored, postaviće žardinjere, dok će ispred jedne od najstarijih gradskih kafana "Crveni petao" biti postavljena česma.

On je kazao da će kada se završi rekonstrukcija te ulice, kao i radovi u Zmaj Jovinoj ulici i Obilićevom vencu, početi pretvaranje i Kosančićevog venca u pešačku zonu, kao i rekonstrukcija Studentskog trga i Trgu republike, koja uključuje i rušenje zgrade tržnog centra "Staklenac".

196445098455c89d41d8d8c892485504_w640.jpg

Foto: Tanjug​
Folić je naglasio da je pretvaranje centra grada u pešačku zonu zamišljeno kroz četiri celine.

Kulturna celina će biti Vasina ulica, u kojoj se nalazi više fakulteta i Narodno pozorište, zatim trgovačka celina koju će predstavljati Knez Mihailova ulica, potom ugostiteljska celina kod hotela Palas i kulturno-istorijska na Kosančićevom vencu.

"Kosančićev venac će biti rekonstruisan tako da će srediti plato gde se nalazila Narodna biblioteka koja je srušena u vreme Drugog svetskog rata, tako da će posetioci moći da se prošetaju kroz kulturni lavirint, a to će se početi kada se završi podzemna garaža kod Spomenika nesvrstanima", rekao je Folić i dodao da je krajnji cilj da se pešačka zona spusti do reka.

Po završetku radova i nastanka pešačke zone nekretnine će da poskupe toliko da čovek sa prosečnim primanjima neće hteti ni da čuje kolika je cena, a svi sadašnji vlasnici takvih nekretnina imaće priliku da ih prodaju i malo se opare.
Očekivano je da i porez u toj zoni skoči tako da će oni koji ne budu mogli da plaćaju porez morati da ih prodaju, ali po nešto manjim cenama jer će ih kupci ucenjivati.

- - - - - - - - - -

Takodje, u jos vecem broju gradova nema pesackih zona.

Kad sledeci put dodjes u Beograd mozes i sam da se uveris da Beograd vec ima pesacku zonu. Veliko je pitanje opstanka te zone, jer je kriza, narod nema para, zatvaraju se prodavnice u centru, kafici jos i nekako, o cvecarama nema ni govora...

Ali ovde se ne radi o tome, vec o suludim idejama. Evo pokazi mi kako ce nakon ovih izmena stariji i/ili slabo pokretan gradjanin bez automobila da dodje do centra/Kalemgdana. Nemaju svi 15 godina ili sluzbeni auto.

Stariji ili slabo pokretan građanin bez automobila mora da se pomiri sa sudbinom i da ne dođe u centar ili na Kalemegdan- Barem neće ružiti grad.

- - - - - - - - - -

Veliki broj gradova ima metro Blajbi pa nije problem izaći iz stanice na Aleksandarplatz ili Ramblu direktno u pešačku zonu.

Svejedno sam za sređivanje centra,samo da bude funkcionalno a ne samo estetski lepo. Uzdržana podrška gradskoj vlasti za ovo.

Pa i lepo ima neku svoju težinu, makar bilo nefunkcionalno.
Ja sam za da bude makar lepo, a već će doći neki drugi ljudi koji će pretvoriti u funkcionalno.
 
Neprestanim trosenjem novca na lickanje ulica i lampiona Beograd sve vise izaziva bes ostatka Srbije. I sa pravom.

i to samo centar bga
i u bgu postoji centralizacija u malom
periferija je uzas zapustena
a tek o manjim gradovima srbije ne vredi diskutovati, tuga
prosto peru se pare, zamazuju ljudima oci, ne ulaze se pameno, nikad i nije, sve u krug
za ove pare su imali neku med ambulantu u nekom manjem mestu, ali ne ajde da napravimo fensi cvetni trg, jer boze sve smo sredili samo nam je ovo falilo
ne vredi, uvek je ovako, uvek samo gluposti
 
i to samo centar bga
i u bgu postoji centralizacija u malom
periferija je uzas zapustena
a tek o manjim gradovima srbije ne vredi diskutovati, tuga
prosto peru se pare, zamazuju ljudima oci, ne ulaze se pameno, nikad i nije, sve u krug
za ove pare su imali neku med ambulantu u nekom manjem mestu, ali ne ajde da napravimo fensi cvetni trg, jer boze sve smo sredili samo nam je ovo falilo
ne vredi, uvek je ovako, uvek samo gluposti

Slazem se. Nije u redu da "pozlacujemo kvake" a da postoje delovi grada bez vode, stabilne struje i asvaltiranog puta. Beograd je na celoj teritoriji, nije Beograd samo 'krug dvojke'.
Istovremeno iznosim primedbu na to da Beograd obuhvata duplo vise teritorije nego sto treba - ali ako vec ima, onda svi ljudi zasluzuju iste standarde.
 
Beogradjane u stvari malo ko i pita, za mnoge stvari.
Mi mnogo vise gledamo sujete i nadgornjavanje jednih, drugih i trecih nego sto bilo ko slusa potrebe ljudi.

Sto se mene tice, grad treba da ima svoju funkciju i to je to. Kada jednom postanemo bogato drustvo, onda mozemo da imamo dekoracije za ovo ili ono.

Znam da gradjane niko nista ne pita, kada covek trazi da se nesto uradi odgovore da trenutno nema novca ali ce zapisati. Ili odgovore da se "ima u planu". Moze se razumeti da trenutno nema novca u budzetu, ali stalno busenje i preuredjenje delova koji mogu da funkcionisu takvi kakvi su dok drugi delovi grada nemaju osnovu, to se vec ne moze razumeti.
 
U vreme velike političke i ekonomske krize u Francuskoj, posle De Golovog priznanja nezavisnosti Alžira, koji je dotle bio "kičma Francuske", Anre Malro je, kao rešenje za nužni povratak optimizma francuskoj naciji, predložio rekonstrukcije i sredjivanja fasada centralnih pariskih palata, i to je De Gol odobrio i reaizovao.
Skele u centru Pariza, radnici, radovi... sve je delovalo kao znak poleta, vratilo je Francuzima poljuljanu veru.
U istoriji sredjivanja i obnavljanja centralnih gradskih četvrti u Evropi, "podizanje morala" i "širenje optimizma" bilo je, skoro uvek, veći i jači motiv od stvarnih potreba.
U svakom slučaju, "svaki pobodeni pijuk u zemlju i svaka lopata zemlje", što bi rekao Anre Malro, vrede više od rdjanja pijuka i lopate u kakvoj šupi.
 
U vreme velike političke i ekonomske krize u Francuskoj, posle De Golovog priznanja nezavisnosti Alžira, koji je dotle bio "kičma Francuske", Anre Malro je, kao rešenje za nužni povratak optimizma francuskoj naciji, predložio rekonstrukcije i sredjivanja fasada centralnih pariskih palata, i to je De Gol odobrio i reaizovao.
Skele u centru Pariza, radnici, radovi... sve je delovalo kao znak poleta, vratilo je Francuzima poljuljanu veru.
U istoriji sredjivanja i obnavljanja centralnih gradskih četvrti u Evropi, "podizanje morala" i "širenje optimizma" bilo je, skoro uvek, veći i jači motiv od stvarnih potreba.
U svakom slučaju, "svaki pobodeni pijuk u zemlju i svaka lopata zemlje", što bi rekao Anre Malro, vrede više od rdjanja pijuka i lopate u kakvoj šupi.

De Gola su hteli da ubiju, morao je da zamaze oci narodu i da mu prodaje muda za bubrege. A fasade su placene tudjim novcem, od Marsalovog plana do danas, pa tako ta Francuska sada duguje 2000 milijardi evra.
 
u sustini taj prolaz je pametno resenje jer izbegavas nekad katastrofalne guzve na potezu od banije do brankovog mosta, jos ako taj prolaz naprave blize pancevackom mostu pa se izbegne i krkljanac u 29. odnosno po novom bulevaru despota stefana to ce biti odlicno resenje.
centar je neophodno rasteretiti jer je grad tako koncipiran da je krug dvojke tranzitan skoro za sve smerove....nekad se desava da od terazija do slavije kolima putujes i pola sata a peske ti treba desetak minuta
 
Ma nek oni ako ništa barem stave kante
Ne znam jel neko od vas primetio ali u ulici Vase Čarapića nema nijedna kanta za đubre (od raskrsnice sa Francuskom pa do Kneginje Ljubice-dalje nisam išla)
Da ne grešim dušu, ima dve koje vise na saobraćajnim znakovima na prelazu na raskrsnici sa Dositejevom ali džaba kad su pune ko oko stalno i ima preko puta kog pekare ona Đilasova glupost zvana podzemni kontejneri. Most, bus+, kontejneri-Đilasove krađe veka
 
Lagumi su najvise u Zemunu... ali nisu oni krivi nego preterana gradnja, cesto na pogresnim mestima.
Umesto da se ispita i ispostuje teren, radi se svasta.
A ostatak grada je... bar pola je na klizistima, raznih vrsta i kategorija.
A i bogati smo vodom, potocima i tako to. Steta sto se nista od njih ne koristi makar kao tehnicka voda. Nije prva njiva na 100 km od Terazija, pa da ne bi moglo da se preveze.
 
Ma nek oni ako ništa barem stave kante
Ne znam jel neko od vas primetio ali u ulici Vase Čarapića nema nijedna kanta za đubre (od raskrsnice sa Francuskom pa do Kneginje Ljubice-dalje nisam išla)
Da ne grešim dušu, ima dve koje vise na saobraćajnim znakovima na prelazu na raskrsnici sa Dositejevom ali džaba kad su pune ko oko stalno i ima preko puta kog pekare ona Đilasova glupost zvana podzemni kontejneri. Most, bus+, kontejneri-Đilasove krađe veka
Тачно...

Нити су решили проблем канализације у ширем центру, а сад би да копају тунеле - таман да се све уруши и подлока подземним водама...
 
Тачно...

Нити су решили проблем канализације у ширем центру, а сад би да копају тунеле - таман да се све уруши и подлока подземним водама...

tunel se gradi ispod terazijskog platoa..to je stencuga.. nece tu biti problema sa tim.

na kraju imas vec izgradjenu podzemnu zeleznicu..imas podzemnu garazu ispod skupstine pa ne vidim da postoje tamo problem sa kanalizacijom...to ce biti nesto slicno kao sto imas tunel ispod terazija kod zelenjaka..nece se tu nista mnogo podzemno raditi...oni ce busiti brdo...ne idu oni u sirem centru grada pod zemlju..nisu rekli da tunel ide do pancevackog mosta...oni samo buse stencinu na kojoj je centar grada da bi se izbegle guzve u centru jer centar nije projektovan za ovakav gust saobracaj..on je napravljen daleko pre ovolikog broja vozila i zato ne neophodno sto vise rasteretiti centar i meni je ideja skroz cool.
 
Ako se misli na parking kod skupstine Beograda... on bas i nije ispod zgrade nego ispod parka.
Nisu bili toliko ludi da potkopavaju staru zgradu.

Dozvoljavam mogucnost, mada nije bas verovatno, da neki deo i jeste ispod, ali to je mozda 10%. Gledao sam kada su kopali.
 
Radovi u ulici Vuka Karadžića »

Centar grada između Zelenog venca, Trga republike, Ulice braće Jugovića i Pariske postaće pešačka zona, a ulica Vuka Karadžića je prva u nizu. Nakon toga, sledi deo kod pošte u Zmaj Jovinoj i zatvaranje Obilićevog venca iz Zmaj Jovine.


vukakaradzica10082015.jpg


Radovi u Ulici Vuka Karadžića teku po planu, a radnici su čak i desetak dana ispred roka, rekao je danas glavni urbanista Milutin Folić, prilikom obilaska ove deonice koja se pretvara u pešačku zonu. Uporedo sa tim, sređuju se i instalacije kod restorana „Crveni petao", a završetak ovih radova očekuje se za dve nedelje, nakon čega će i tu početi zemljani radovi.
Prema njegovim rečima, širenje pešačke zone od Obilićevog venca do Ulice Carice Milice je u fazi idejnog rešenja, dok se projekat očekuje za nekoliko meseci. Čim se sve to završi, kreće se i sa ovom fazom proširenja pešačke zone, u skladu sa mogućnostima grada, precizirao je Folić.
- U Ulici Vuka Karadžića neće biti asfalata već se postavljaju kamene ploče, koje uvek mogu da se podignu i vrate. Ako to bude bilo potrebno, radiće se profesionalno, a ne kao ranije u Knez Mihailovoj gde ima dosta uništenih ploča jer se njima nije rukovalo na pravi način. Inspekcijske službe ubuduće će voditi računa o tome - naglasio je Folić.
Glavni urbanista je precizirao da je reč o jablaničkom kamenu, kakav postoji i u Knez Mihailovoj, a i projektanti su isti, tako da će čitav potez biti jedinstvena celina. U prilog tome svedoči i činjenica da će se u ovoj ulici postaviti drvored i kandelabre po uzoru na centralno gradsko šetalište, naglasio je Folić.
Radove su danas obišli i direktor „Beograd-puta" Ivan Tejić i direktor „Beokoma" Darko Glavaš.
 
Centar grada između Zelenog venca, Trga republike, Ulice braće Jugovića i Pariske postaće pešačka zona, a ulica Vuka Karadžića je prva u nizu. Nakon toga, sledi deo kod pošte u Zmaj Jovinoj i zatvaranje Obilićevog venca iz Zmaj Jovine.

Ovo je cisto izivljajvanje na gradjanima.

Ostaviti ceo siri centar bez gradskog prevoza, ometati gradjane u putovanju i kretanju kroz grad, terati gradjane na putovanje oko Male Krsne kad god krenu negde ili da im izrastu krila da bi mogli da odu bilo gde.

A vrhunac je da ce bas ovaj potez da unisti totalno bilo kakav biznis u centru, koji se i zasniva na tome da gradjani mogu lako da dodju do centra i na cirkulaciji ogromne mase gradjana izmedju 3 okretnice u centru koja odrzava u zivotu sve ove biznise.
 
ne bih se slozio sa tobom.
primera radi. ulica vuka karadzica je i sad bila skoro pa pesacka zona jer je bila slepa i u njoj su samo tu i tamo ostavljali po neki auto oni koji su sedeli u kaficima ili kafanama u toj ulici.
parking zona tu zaista nije potrebna..lepse je da postoji urejdeno setaliste do parkica ka brankovom mostu
sto se tice biznisa isto je kao i sad...i dalje postoji velika garaza na obilicevom vencu.
sve te ulice koje se spominju uopste nisu bile ono sto se kaze zile kucavice prevoza u centru vec samo slepi hodnici da se tu i tamo ostavi auto.
recimo vasina je i sad zatvorena za saobracaj samo sto to mnogi ne znaju jer ne gledaju znakove i ulaze u nju i onda ih saobracajci cekaju :)
 
Nije bitna Vuka Karadzica.

Brace Jugovica je ulica gde je sada okretnica 43-ke i ide ispod Studentskog parka - znaci zatvoren ceo Trg republike i okretnica i Francuska i ceo Studentski trg i okretnica. Onda pogledaj koliko je to linija gradskog saobracaja i koliki deo grada ce ostati odsecen. To je preko 30 linija u dnevnom i nocnom saobracaju - to su zile kucavice grada.

Onda razmisli kako ce da prezive ti biznisi u centru. Nisu to samo neki fensi kafici za blejanje. Evo kako ce da prezivi Taze na primer ili knjizare ili opera i pozoriste kad nema gradskog prevoza, pokojni Zivan Saramandic je to lepo objasnio, ali nema ko da to cuje.
 
tamo jasno pise izmedju pa se spominje brace jugovica.. ona nije u planu da se zatvara.. ona ce verovatno biti bas opterecena jer ne vidim drugi prilaz buducoj garazi ispod studentskog trga.
a ta garaza ce omoguciti da ljudi masovnije dodju u centar tako da ne stoji da ce radnjice imati problema..poenta i jeste da se zazivi taj deo..na primer..radnje u ulici kralja patra su slabo posecene jer se ljudi i dalje drze kneza kao centralnog mesta za setnju...ulica vuka karadzica u potezu od kneza do trga je potpuno prazna i neiskoriscena a ima nekoliko radnjica u njoj.
ovim koridorima se upravo prosiruje mogucnost biznisa i u okolnim ulicama.
sto se tice autobusa oni se samo produzavaju do usca..stanica ce postojati verovatno gde je postojala nekad a to je u brace jugovica negde gde izlazi u nju onaj patrljak od skadarske ulice
 
Za 6 dana potpuno nov Cvetni trg
Cvetni trg će biti završen 15. decembra, a radnici na njemu rade svakodnevno od ranih jutarnjih časova, rekao je gradski menadžer Goran Vesić.

134797655556640999cfcb7049811657_w640.jpg



esić se sastao sa direktorima kompanija koje učestvuju u tom poslu i definisane su poslednje obaveze za narednih deset dana, sopštila Služba za informisanje Grada Beograda.
"Donji plato je počeo juče da se izliva i u narednih sedam dana ćemo imati potpuno urađene ploče. U narednih nekoliko dana menjamo kocke na trotoaru u Kralja Milana, a građani već mogu da vide da smo uradili četiri kućice. U jednoj će biti Turističko - informativni centar, dve će biti cvećare, a u četvrtoj će se prodavati antikvarne knjige", rekao je Vesić.

On je naveo da će gornji deo platoa biti završen u narednih sedam dana i da misli da će Cvetni trg biti najlepši trg u Beogradu.

Vesić je podsetio da je konkurs za Cvetni trg urađen 2001. godine, te da se, kako je naveo, očigledno smatralo da on nije važan i ulagalo se u druge stavri.


Rekonstrukcija trga podrazumeva obnovu u postojećim gabaritima ovog prostora uz izvesna arhitektonska i parterna prilagođavanja.

"Mislim da treba više da ulažemo u trgove, ove godine smo uradili više preko 40 malih skverova, završili smo i konkurse za Trg republike, Terazije, za trg između Narodne skupštine, Predsedništva i Skupštine grada", rekao je Vesić i dodao da moramo da promenimo centar grada kako bi postao bolji za ljude, ali i da turisti imaju šta da vide.

"Cvetni trg je bio nekako sakriven, tu se nalazio zid od koga se on nije video kada se prolazilo ulicom, ovde su bile cvećare u koje je malo ko ulazio. Ovim projektom smo trg otvorili, dobili jedno novo mesto gde će ljudi dolaziti", rekao je Vesić.

On je naveo da će u donjem delu 4. februara biti postavljen spomenik Borislavu Pekiću.

"Možete da vidite da smo mesto za spomenik već pripremili. Na jednom delu trga smo se dogovorili sa Udruženjem dramskih umetnika Srbije i Jugoslovenskim dramskim pozorištem da postavimo statue desetak srpskih glumaca iz scena pozorišnih predstava. Verujem da će ovaj trg postrati prava atrakcija i mesto u koje neće samo dolaziti Beograđani, već i ljudi sa strane, jer će biti jedinstven", naglasio je Vesić.

On je rerkao da će sledeće godine početi rekonstrukcija Kalenić pijace, ali i da grad priprema rekonstrukciju Njegoševe ulice, stoji u saopštenju.

"Već ove godine ćemo raditi rekonstrukciju lokala oko pijace, a naš gradski urbanista Milutin Folić je dao nalog da se uradi konkurs za uređenje Njegoševe ulice. U prvoj fazi planirano da deo Njegoševe ulice od Kursuline ulice do Direkcije za građevinsko zemljište postane mali trg. Zatim je ideja da se od Kursuline ulice na dole polako zatvara Njegoševa i da se pretvara u pešačku ulicu", rekao je Vesić.

On je naveo da će biti rešen i problem parkiranja jer se traži mogućnost da se napravi parkiranje ispod ulice, kao u Madridu i Barseloni.

"Tako će Vračar dobiti pešačku ulicu kakvu zaslužuje, jer svaka opština u našem gradu treba da ima jednu takvu ulicu. Tako ćemo imati više atrakcija u gradu, Beograd je prelep grad u kome treba da razvijamo različite delove grada", precizirao je gradski mendžer i izrazio nadu da će Grad naredne godine "uraditi nešto i sa Skadarlijom".

Na pitanje novinara šta ga čini ponosnim posle skoro dve godine mandata u gradu Vesić je rekao da je to "obnova beogradskog duha i uređenje grada".

"U Beogradu smo smanjili budžetski deficit, već dve godine radimo bez ijednog kredita, konsolidovali smo javna preduzeća, rešavamo problem nedostajuće infrastrukture i sve su to važni uspesi. Ali to je nešto što morate da uradite ako pratite politiku Vlade Srbije i to se naprosto podrazumeva", rekao je Vesić.

"Za mene je najveći uspeh to što Beograd postaje lepši i uređeniji i to što ova gradska vlast ima viziju razvoja grada. Mislim da će neke buduće generacije smatrati da je naša odluka da se centar grada pretvori u pešačku zonu istorijska za razvoj grada", istakao je Vesić.
 

Back
Top