Čak na Tibet živi Lama

Milena_9

Primećen član
Poruka
501
Ko voli stihove, a hoce rimu koja ce ga nasmejati, jedan od retkih koji je pisao upravo to- Ogden Nesh. Stara knjiga pesama " Shtihovi " u odlicnom prevodu Dragoslava Andrica.
A svi su sigurno culi za :
" Cak na Tibet
zivi Lama
Nema tata
nema mama.

Nema zena
nema deca
jok mu treba streptomeca.

Nema sapun
nema olakar,
ne zna najlon
ne zna bakar.

Nema slager
nema rok
nezna Prisli
Bitls jok.

Nema desni
nema zubi
ne zna pasta
pa u tubi.

Ne zna sljoka
kao neko
nema bonton
pije mleko.

Nema stampa
i te stvari
nepotrosac
to je stari.

Taj sebicnjak
samo drema
nema pojam
nista nema.

Zato, zarez,
kazem svim,
idem nadjem
druzim s njim ."
 
Dragoslav Andrić
Dragoslav Andrić (Čačak, 10. novembar 1923 — Beograd, 27. maj 2005) je bio srpski pisac,
dramaturg, leksikograf, publicista i šahista, sastavljač antologija i prevodilac umetničke
literature na srpski sa francuskog, engleskog, nemačkog, holandskog, ruskog i drugih jezika.
Preveo je preko 130 knjiga poezije, proze i drame.

„Prevodilac je neka vrsta voajera, koji stalno zaviruje u tuđe
živote, kulturu, emocije, istražuje sudar civilizacija. On je takođe akušer tuđe dece.“

Biografija

Dragoslav Andrić je rođen 1923. godine u Čačku, od oca Jelisija, oksfordskog đaka i majke Zorke,
učiteljice. Nakon završene Prve beogradske muške gimnazije, školovao se na pozorišnom odseku
Muzičke akademije u Beogradu i u dramskom studiju Narodnog pozorišta Srbije. Završio je englesku
filologiju na Filozofskom fakultetu.
Postao je poznat u 1970-im i 1980-im godinama po svom "Rečniku žargona“,
humorističkoj zbirki „Svaštara, udžbenik nonsensa“, antologiji rok-poezije
„Stereo stihovi“ i nekoliko zbirki i antologija svetske poezije, između ostalih i „Stihovi“ Ogdena Neša,
Andrićevog omiljenog pesnika. Između 2003. i 2004. izdaje antologiju svetske poezije u šest tomova,
„Američka poezija danas“, „U ime zemlje“ (kanadska poezija), „Otisak srca u prašini“
(poezija američkih crnaca), „Ko, je l' ja?" (engleska i američka humoristička poezija),
„Svet u kapi rose“ (klasična kineska poezija), „Ne pali još svetiljku“ (stara japanska poezija).
U časopisu „Vreme“ Andrić kaže da prevodioci često znaju svoj jezik bolje od pisaca, od kojih
se očekuje da ga usavršavaju.
U toku 2005. završava „Svaštara - viši kurs“ i „Rečnik žargona“ (drugo izdanje) sa oko 20 hiljada
reči i izraza (dva puta više od prvog izdanja), ali nije dočekao njegovo objavljivanje.
Andrić je 10 godina radio i kao dramaturg u pozorištu. Glumica Radmila Andrić mu je bila supruga.
Početkom 1990-ih, kao gostujući profesor Univerziteta u Čikagu, vodi kurs o kreativnom prevođenju
literature.
Osim književnosti, Andrić se zanimao i šahom, sa kojim je došao u dodir sa 11 godina. U periodu
1948 — 1981. se aktivno takmičio, imao je titulu majstora i bio je državni reprezentativac.
Član Udruženja književnih prevodilaca Srbije, Udruženja književnika Srbije i Srpskog PEN centra.
Andrić je dobitnik nagrade "Miloš Đurić" za najbolji prevod 1969. godine i nagrade za životno delo
Udruženja prevodilaca. Dobitnik je Vukove nagrade, najvišeg republičkog priznanja za rad u prosveti,
nauci i umetnosti.

Bibliografija

Knjige

Dvosmerni rečnik srpskog žargona i žargonu srodnih reči i izraza, 1972, 2005.
Svaštara - udžbenik nonsensa, 1981.
Svaštara - viši kurs, 2005.
Leksikon viceva, 1994, ISBN 86-7019-143-1
Taknuto -Ćaknuto (ko-autor sa Ljubivojem Ršumovićem)
Vidi mene - vežbe za duhovno opuštanje (ko-autor sa Ljubivojem Ršumovićem)
Vrt dobre nade - pesme i pitalice o životinjama iz beogradskog Zoološkog vrta.
Zezalice, ili pesme zdesna nalevo, 1977.

Šah

Šah - igra miliona, 1966, 1997.
Matni udar, 1989.
Šahovski zabavnik, 1985.
Škola za male i velike pacere, 1989.


..............

wikipedija
 
Prevodi

Antologije i zbirke

Antologija svetske ljubavne poezije (prevod Dragoslav Andrić,
Danko Anđelković, Danilo Kiš i dr), 1970.
Novije flamanske pripovetke, 1972.
Ogden Neš, Stihovi, 1972.
Bob Dilan, 1978. (ko-autor sa Dušanom Latkovićem)
Ne pali još svetiljku (antologija klasične japanske poezije), 1981.
Erskin Koldvel, Duvanski put, Neredi u julu
(prevod Ljerka Radović, Dragoslav Andrić), 1981.
Svet u kapi rose (antologija klasične kineske poezije), 1991.
Graffiti International (antologija grafita), 2000.
Stereo stihovi (antologija zlatne ere rok-poezije), 2000.
Američka poezija danas, 2003, ISBN 867639721x
Ko - je l' ja? (antologija engleske i američke humorističke poezije), 2003.
U ime zemlje (antologija kanadske poezije), 2004.
(obuhvata englesku i francusku jezičku oblast)

Dramska dela


Kol Porter, Poljubi me, Kejt
Ežen Jonesko, Pozorište (sabrana dela), 1997
(grupa autora u kojoj je učestvovao i Dragoslav Andrić)
Ron Klark i Sem Bobrik, Jesi l' to ti, Normane?
Žorž Fejdo, Hotel Slobodan promet
(pozorište Joakim Vujić, Kragujevac), 2003.

wikipedija
 
USTAJEM SAD I IDEM

Čak u Tibet
Živi lama,
Nema tata,
Nema mama.

Nema žena,
Nema deca,
Jok mu treba
Streptomeca.

Nema sapun,
Nema plakar,
Ne zna najlon,
Ne zna bakar.

Nema šlager,
Nema rok,
Ne zna Presli,
Bitls jok.

Nema desni,
Nema zubi,
Ne zna pasta
Pa u tubi.

Voli seče
Kad se brije,
Baš ga kosa
Briga nije.

Ne zna šljoka
Kao neko,
Nema bonton,
Pije mleko.

Ne zna šta je
Klozmetika,
Nema kola
Da se slika.

Nema štampa
I te stvari,
Nepotrošac
To je stari.

Taj sebičnjak
Samo drema,
Nema pojam
Ni šta nema.

Zato, zarez,
Kažem svim,
Idem nađem
Družim s njim.

Ogden Neš - prev. Dragoslav Andric
 
- ZASTO PISES NA ZIDU?
- ZATO STO JE TU!

NE MOGU VAM RECI
KOLIKO SAM STAR
JER SE TO STALNO MENJA

MENE NIKO NE MOZE OPISATI -
MENE TREBA DOZIVETI.

NIKO NIJE SAVRSEN
Ti si taj niko!

MOJ SEF JE SAM
STVORIO OD SEBE COVEKA -
I OBOZAVA SVOG TVORCA

SVI MISLE NA SEBE,
SAMO MI NA NAS.

NAS DVOJE SMO
STVORENI JEDNO ZA DRUGO:
ETO VOLIS ME, A I JA SEBE VOLIM

JA SAM RODJEN OVAKAV -
A CIME SE TI PRAVDAS?



Iz knjige "GRAFITI INTERNATIONAL " D.Andric​
 
Stihovi - Ogden Nes

najzad znam na koga licim

kad o velikim ljudima razmislim zrelo,
iako ne bih hteo da budem lican,
svodeci racun- zadovoljan sam za celo,
sto vidim da sam tim genijima slican.

kao i Berns i ja sam slab prema picu,
ko sekspir s grckim i latinskim nemam veze,
kao tekeri bio sam snob i bicu,
ko aristotel grizem nokte k'o meze.

tast sam ko bajron to mi je udes koban,
ko milton imam sklonost da zmurim,
kao Pop umem da budem zloban,
kao Petrarka za jednom zenskom jurim.

moj pravopis je nalik na Coserov stari
kao Ben Dzonson ne zelim da umrem eto
(i pijem kafu iz tanjirica, sta mari)
kao Goldsmit u brbljanju prodje mi leto.

ko Vijon gonjen zbog dugova-manevrisem,
kao Svinberna moraju da me dvore,
Marloa mogu da kockom nadkristoferisem,
sanjarim kao Koleridz, cak i gore.

u poredjenju s njima priznajmo najiskrenije,
svacim sto talentu treba i ja se dicim,
u porocima podsecam na mnoge genije,
samo u pisanju- veoma na sebe licim.

Prevod: Dragoslav Andric
 
Tebi se, dakle, čini da možeš razlikovati pakao od nebesa,
plavetno nebo od bola ili besa?
Možeš li razlikovati zelene doline i ledne čelične šine?
Osmeh i veo crnine?
Ti, je li, znaš šta ih deli?
A jesu li te naterali da trampiš svoje heroje za aveti?
Pepeo za drveće? Fraze za šaku plaveti?
Topao Komfor za sveži lahor? I jesi li menjao svoju
ulogu običnog pešadinca među neznancima
za glavnu rolu u lancima?
Voleo bih da te opet vidim.
Jer mi smo samo izgubljene duše koje neko osudi
da plivaju u posudi za zlatne ribice iz godine
u godinu, noću i danju
prelazeći istu putanju.
I šta smo nalazili, na mahove?
Iste stare strahove.
Da, voleo bih da te vidim.
“Wish You Were Here” grupe Pink Floyd
u prevodu Dragoslava Andrića
 

Back
Top