Зашто мрзе метафизику, филозофију...

Агарта

Poznat
Poruka
8.355
Повод да питам је
celokupno metafizičko proseravanje leti kroz prozor

Као ако прихватим научни метод, онда нема метафизике (за оно што наука не објашњава а научна сазнања имплицирају, рецимо...)
Могу наравно да презентирам дискусију, можда ја лику сметам, но чини ми се да му смета баш код мене трагање за истином, а не задовољавање са измереним. (Ако ипак није реч о ћирилици :lol: )
Но мене феноменолошки занима, јер није реч само о томе.
Наилазио сам на бар још два типа реакција, или типских реакција. И велики верници, ја их зовем богомољци, кажу да много филозофирам. Као они "верују" и то им доста (у ствари мисле да знају, јер вера укључује неизвесност).
Мада ми то рече ономад "практичар" који је открио Србо-Ските у Америци :rotf:
А и овде, на овом пдф, сећам се неко рече да се сад филозофија бави питањима да ли је етичка шницла од матичних ћелија :lol: као, то је IN.

Дакле, одакле толика аверзија према метафизици, која је основа европског рационализма (заправо је ту скоро па једнакост), а ту аверзију имају они који се сад проглашавају рационалистима или бар рационалним... Мислим, шта им толко смета Лајбниц или Спиноза (можда и Декарт, но он ме не занима...)
Што се мене тиче, метафизика је основа филозофије, па би било занимљиво размотрити питање. Остало може бити само надградња - етика, рецимо...
 
Mnogo se ti cimas sa tim forumasima, nije vredno rasprave...davno sam ja prestao i da citam te rasprave na decijem nivou...nauka ovo, nauka ono..dokazi bla bla...zatim citati svetih knjiga na suprotnoj strani..a niko nista ne razume..ni ono sto navodno zastupa ni ono sto napada. Zato izbegavam te pdforume ili se zezam kad mi je bas dosadno...cast izuzecima.
 
Evo ti citata s one druge,iracionalne teme-malo podstreka:

A šta ćemo s mojom tezom,recimo,o ljudskom putu ka oboženju,ka postati bogovima?
To je svakako ,pretežno,iracionalna ideja!
Jer meni nije pitanje toliko da li ćemo sresti boga ili bogove,taj susret nije baš ni poželjan zbog
eventualne katastrofićnosti istog,ali su bogovi ili bog svakako iracionalni uzor kom treba težiti!
Kako objasniti ljudski progres drukčije-hedonističkom alavošću? I ona bi bila iracionalna...
Hegelov um je pretenciozno postaviti u središte Univerzuma,to samo sledi racionalnu logiku,Hagel
u tom nije baš iracionalan...Više je to njegova lukava igra tautologijama...Takođe i nezaobilazni
solipsizam je samo racionalna tautologija rigidnog viđenja sopstva-ničeg tu iracionalnog nema,mada
te vitaliste svrstavaju u iracionalizam.To je jedno materijalističko gledanje na ideju o subjektu.Tu je Ozi
bio u pravu,ali nije shvatio ili uvažio izvore tog mišljenja,izvore nastajanja fenomena! Oni su ipak ,u osnovi
iracionalni i ne može se,filozofski.poreči metafizičnost ili skrivena tajnovitost osnove postojanja!
Recimo:gde je i šta je osnova ljudskog glasa ili reči? Odjek? Mislim da ni Sartr nije ovo se usudio da dotakne!
Naime,treba velika hrabrost da bi ustvrdilo da smo mi grandiozne himere na površini ničega!
Dakle:ybm ja te sve sitnodušne doktrine koje mire ljudsko postojanje s ništavilom služeći se izmišljotinama
tipa da je sve lepo i bajno samo da ne bude gore!
Hoću da pogledam himeru postojanja pravo u oči i da joj pljunem u lice s htenjem da postanem bog!
Racionalnost je kukavičluk postojanja tog jada i bede od zrnca bitka! Treba ,iracionalno,poput Ničea,
težiti najvećem! Probati i to,pa makar i zaginuti nakon toga!
(Ne mislim bukvalno...)

- - - - - - - - - -

Evo,ja pokazao da znam biti itekako iracionalan,makar i postmodernistički...
Izvolite i vi!
Otkačite se malo-možda nešto i smislimo!


Jednostavno je to...Ljudi se plaše da ne saznaju istinu,lakše im da bauljaju u tom karton sitiju
u kom se glumata po naučenim obrascima...Hajd se seti "Čekajući Godoa"...
Naime,jasno je da je postojanje iracionalno te da opšte rasulo i ledeni mrak preovladavaju
Univerzumom,a da ono malo svetla i razuma koje se upinje da osvetli i razume taj haoc i led
nije dovoljno moćno i spoznatljivo...Brže se hvata mrak nego li sviće...
 
Naime,treba velika hrabrost da bi ustvrdilo da smo mi grandiozne himere na površini ničega!

Тачно, браво Драгољубе.
Само, том сазнању води рационално закључивање уз сагледавање шта нам наука каже и добру дозу интуиције.
Они који папагајски понављају "научни метод" (иначе тачан, али чисто технички) се такође крију. И џаба им све етикете које себи лепе "секуларизам", "скептицизам", "хуманизам"... А кад им кажеш да сумњаш у постојање материјалног света, "аргумент" је "иди баци се под воз" :hahaha: Мисиммм... ако већ у све сумњамо :roll:
Они који заступају "редукциоинистички материјализам" су барем изабрали етикету која је исто шупља, али су је одабрали. И није сасвим немогуће да нису у праву. Иначе, ово о химерама има код мог пријатеља који рече да га не цитирам на Крсти (Мислилац је објаснио зашто ;) ). Ал бар смо грандиозни :lol:
 
Većini ljudi je nauka i mudrost nametnuta vrijednost koju moraju da gotive.TAKO U školama djca su prinuđena da rade matematiku na silu , i tada se to pretvara u mučnu obavezu koju ne žele izvršiti.

Kada čovjek mora na silu nešto raditi on ne može biti srećan dok to radi jer se konstantno tokom rada stvara se otpor i negatvna energija koja onemugućava da razumije ono što radi . Upravo tada čovijek ne razumije što radi samo zna da to mora uraditi kako bi ispunio svoje obaveze.

Djeca trebaju gledati na matematiku kao predmet izučavanja i razumijevanja matematičkih pravila koja su svuda oko nas a ne kao na obavezu na koju moraju baciti cijeli dan.

To je problem školstva i djelimično djece .Matematika i filizofija ne treba da priđu djeci i nametnu im probleme , već djeca treba da priđu njima i shvate sa logičkog aspekta što je zapravo to.
Ona sama treba da iznesu svoje shvatanje i razumijevanje Matematike kao naučne discipline koja opisuje svijet oko nas a ne kao strah i trepet ko ji ne dozvoljava njihovoj svijesti da na pravilan način pristupi matematici filozofiji književnosti hemiji ...

Treba dozvoliti djeci da sama spoznaju svijet oko sebe a ne da im se on nameće kao nepotrebna obaveza koju moraju ispuniti.
Zbog takvog razumijevanja školskih predmeta škola postaje naporno i stresno područje za djecu koje ne daje željene rezultate!!!

I to je to !
 
Tema pripada psihologiji.

Uglavnom primitivizam, i nespoznaja iz raznoraznih im razloga.
Sama činjenica da se radi o mržnji, a imao sam prilike da čujem strastvene izjave i osude,
dokazuju da je problem u njima. Takođe pod lupu se stavlja i njihova niskost.
Ne pridavati mnogo pažnju.
Tja...Možda si i u pravu,ali je ta mržnja nešto što tišti filozofa i smeta mu! Ugled mu kvari
(mada ga i sam pojebe svojim iskompleksiranim sujetama:sad2:) i mada često dobro govori-
usled te negativne fame-govori uprazno-niko ne haje za njegovu mudrost!
Evo ti Agarta!
Koliko je mudrosti i to praktično primenljivih,izrekao-napisao i nikom ništa!:evil:
Taj negativni stav iziskuje društvenu osudu i vaspitni afirmativni stav,a sujetno iskazivanje mudrosti
opšti podsmeh i izvrgavanje ruglu!
 
A probaj iracionalno da misliš-zaobiđi Spinozu i ostale racionaliste...
Šredingerova mačka je ,fakat(!),i živa i mrtva! Iracionalno-to nije problem!
Problem stvara racionalni um!;)

Спиноза је сматрао да је интуиција врхунски начин спознаје, то га разликује од данашњих "рационалиста".
Проблем је што се не може ирационално мислити. Може се имати директан увид, а то је рецимо аналоган рачунар (у суштини бољи јер је у директној вези са реалношћу). Проблем је што је свака мисао интерпретација, а онда није твоја. "Мисли које мислиш нису твоје мисли" Кастанеда, односно Дон Хуан Матус.
 
Većini ljudi je nauka i mudrost nametnuta vrijednost koju moraju da gotive.TAKO U školama djca su prinuđena da rade matematiku na silu , i tada se to pretvara u mučnu obavezu koju ne žele izvršiti.

Kada čovjek mora na silu nešto raditi on ne može biti srećan dok to radi jer se konstantno tokom rada stvara se otpor i negatvna energija koja onemugućava da razumije ono što radi . Upravo tada čovijek ne razumije što radi samo zna da to mora uraditi kako bi ispunio svoje obaveze.

Djeca trebaju gledati na matematiku kao predmet izučavanja i razumijevanja matematičkih pravila koja su svuda oko nas a ne kao na obavezu na koju moraju baciti cijeli dan.

To je problem školstva i djelimično djece .Matematika i filizofija ne treba da priđu djeci i nametnu im probleme , već djeca treba da priđu njima i shvate sa logičkog aspekta što je zapravo to.
Ona sama treba da iznesu svoje shvatanje i razumijevanje Matematike kao naučne discipline koja opisuje svijet oko nas a ne kao strah i trepet ko ji ne dozvoljava njihovoj svijesti da na pravilan način pristupi matematici filozofiji književnosti hemiji ...

Treba dozvoliti djeci da sama spoznaju svijet oko sebe a ne da im se on nameće kao nepotrebna obaveza koju moraju ispuniti.
Zbog takvog razumijevanja školskih predmeta škola postaje naporno i stresno područje za djecu koje ne daje željene rezultate!!!

I to je to !

Нажалост, тјуб није свемоћан, па не могу да избунарим филм Тамаре фон Штајнер о Винчанском писму. Стартовала је људе испред филозофског, дакле студенте на платоу, и сви ко клонирани понављају исте небулозе... То није писмо, то су неки знаци, то није наука... И то су ми будући академски грађани. Да се смрзнеш.
Осврнуо бих се на коментаре да је тема више за психологију. Начелно се слажем, само онда би већина тема са Политике и Религије била за то (за овај пдф још нећу да се изражавам). И наравно, од националних лидера па наниже су људи за ту институцију. Како психијатрија не може да решава друштвене проблеме, јербо би капацитети убрзо били пребукирани, остају нам друга решења.
Запамтите ону: паметнији попуштају, будале владају.
 
Tja...Možda si i u pravu,ali je ta mržnja nešto što tišti filozofa i smeta mu! Ugled mu kvari
(mada ga i sam pojebe svojim iskompleksiranim sujetama:sad2:) i mada često dobro govori-
usled te negativne fame-govori uprazno-niko ne haje za njegovu mudrost!
Evo ti Agarta!
Koliko je mudrosti i to praktično primenljivih,izrekao-napisao i nikom ništa!:evil:
Taj negativni stav iziskuje društvenu osudu i vaspitni afirmativni stav,a sujetno iskazivanje mudrosti
opšti podsmeh i izvrgavanje ruglu!

Dobar filozof mislioc treba da je kao stijena koju zapljuskuju talasi (mržnja).
Umokriće ga, ali neće ga srušiti i promjeniti mu formu.
Ne kažem da ne treba osuditi, ali kažem da ne treba mnogo pridavati pažnju, zašto?
Sa psihološke strane stoji odgovor, u pitanju je osuda koja traži kaznu.
Da li je filozof u mogućnosti da mijenja ljude i sudi im i kažnjava ih? Ja mislim da ne baš ili u mizernom procentu možda, uglavnom ne!
Ljudi se sami mogu promijeniti pod uticajem filozofije i filozofa ako to oni hoće.
Kazniti filozof ne može, ti ljudi će ostati takvi, dobar ali sujetan filozof se može zadovoljiti mišlju da je njima najveća kazna to što jesu,
filozof ako stvori mržnju nije dobar.
Ali opet nije dobro da je sujetan što se više suzbije i iskontroliše sujeta to je bolje, jer i taj revanšizam ostaviti nekoga u ne znanju u ovom slučaju opet nije dobro ni za koga, za tu ličnost u mnogo većem procentu.
Krajnji odgovor bi bio po meni ako je moguće naći način i prići tim ljudima. Način prosto zvuči ali ga je komplikovano naći, nisam najpametniji pa ne znam, ali mislim da je povezano sa ljubavlju i dobrim namjerama kako god to zvučalo...

Druga stvar, kada si pomenuo Agartu, ne znam šta je konkretno čovijek pisao pa ne mogu da sudim, ali donekle sam video tu i tamo.
Pod pretpostavkom da je dobar, zauzeće ulogu stijene, shvatiti da postoji rang ljudi i da elitu čini samo mali broj ljudi.
Masa je uglavnom loša zato što nije kritična, citiraću sebe sa psihologije
meni više znači jedan lajk ili jedan komentar neke osobe kojoj možemo dati titulu kritičara, nego sto lajkova nekvalifikovanih...
Treba obratiti pažnju na kvalitet, a ne na kvantitet, tako treba i sa forumom, a i sa životom.

Dakle ova tema se može zaokružiti sa dve poslovice, vjerovatno sam neke i izostavio,
"Ne bacajte bisere pred svinje" ili kad već bacate onda ostanite flegma (stijena) ako naiđete na osudu.
"Psi laju karavani prolaze"
 
Poslednja izmena:
Dobar filozof mislioc treba da je kao stijena koju zapljuskuju talasi (mržnja).
Umokriće ga, ali neće ga srušiti i promjeniti mu formu.
Ne kažem da ne treba osuditi, ali kažem da ne treba mnogo pridavati pažnju, zašto?
Sa psihološke strane stoji odgovor, u pitanju je osuda koja traži kaznu.
Da li je filozof u mogućnosti da mijenja ljude i sudi im i kažnjava ih? Ja mislim da ne baš ili u mizernom procentu možda, uglavnom ne!

Не знам да ли си у праву. Ово ми делује као оно Кантово - звездано небо надамном и морални закон у мени. Или можда пре као Диоген који је живео у бурету, свећом по дану тражио човека, и био срећан... :)
Е сад, колико ко може бити Кант, па рецимо не изаћи из свог града и радити према "чистом уму", или Диоген који је одхебао Александра кад га је овај питао шта му треба (могао је рецимо да затражи да га подучава уместо Аристотела...)
 
Ovo za metafiziku mozes slobodno da izbacis iz teme. Pa svi ovi sto ti ucestvuju na temi pojma nemaju sta je metafizika.
Svi je oni tumace u onom recnickom smislu nesto van fizike.
A imas i pojam filozofija u istom maniru...filozofija opijanja, popravke djonova i slicno...

Ali dobro, ostaje ti tema zasto oni mrze filozofiju...

Sto bi rekli u redu pred zavodom za zdravlje, svako se pravi englez ako mu to vise odgovara i ispada korisnije...
Onaj sto mrzi filozifiju to radi iz ociglednog razloga, zato sto mu filozofija steti.
 
Ovo za metafiziku mozes slobodno da izbacis iz teme. Pa svi ovi sto ti ucestvuju na temi pojma nemaju sta je metafizika.
Svi je oni tumace u onom recnickom smislu nesto van fizike.
A imas i pojam filozofija u istom maniru...filozofija opijanja, popravke djonova i slicno...

Ali dobro, ostaje ti tema zasto oni mrze filozofiju...

Sto bi rekli u redu pred zavodom za zdravlje, svako se pravi englez ako mu to vise odgovara i ispada korisnije...
Onaj sto mrzi filozifiju to radi iz ociglednog razloga, zato sto mu filozofija steti.

...a Tužni Patak je ovde,Agarta,vrhovni sudija i nedodirljiv filozof svih vremena kog zbog toga niko nema šanse da shvati
i jedini shvata metafiziku...Ne on ju je smislio...:manikir:
 
Повод да питам је


Као ако прихватим научни метод, онда нема метафизике (за оно што наука не објашњава а научна сазнања имплицирају, рецимо...)
Могу наравно да презентирам дискусију, можда ја лику сметам, но чини ми се да му смета баш код мене трагање за истином, а не задовољавање са измереним. (Ако ипак није реч о ћирилици :lol: )
Но мене феноменолошки занима, јер није реч само о томе.
Наилазио сам на бар још два типа реакција, или типских реакција. И велики верници, ја их зовем богомољци, кажу да много филозофирам. Као они "верују" и то им доста (у ствари мисле да знају, јер вера укључује неизвесност).
Мада ми то рече ономад "практичар" који је открио Србо-Ските у Америци :rotf:
А и овде, на овом пдф, сећам се неко рече да се сад филозофија бави питањима да ли је етичка шницла од матичних ћелија :lol: као, то је IN.

Дакле, одакле толика аверзија према метафизици, која је основа европског рационализма (заправо је ту скоро па једнакост), а ту аверзију имају они који се сад проглашавају рационалистима или бар рационалним... Мислим, шта им толко смета Лајбниц или Спиноза (можда и Декарт, но он ме не занима...)
Што се мене тиче, метафизика је основа филозофије, па би било занимљиво размотрити питање. Остало може бити само надградња - етика, рецимо...

Dve je vrste: metafizika koja je analiza apstrakcija izvučenih iz realnosti i metafizika kao pretpostavke o nadfizičkoj supstanciji i svesti. Ljudi odbacujući drugu nehotice odbace i prvu.
A i ovo doba je pozitivističko i malo mesta ima u njemu za metafiziku kod običnih ljudi. Čime ne možeš dupe obrisati, to i ne postoji.
 
U stvari se ova tema buni protiv postmoderne dekonstrukcije.
Međutim sam ja tu da takvu postmodernu opravdam,bar joj priznajući vrlinu dobre namere
približavanja,ako ne istinama,ono boljim putevima prema njoj.
Naime ,kritika metafizika (namnožilo se toga od renesanse naovamo!) zasnovana na jeziku
jeste delom pozitivistička,ali je značajno i ontološko njeno očuvanje nakon Deridine intervencije.
Nije ni Witgenstein dozvolio da se redom zatre,otškrinuvši vrata neoklasicizmu,simbolizmu,
fenomenologiji...
Naravno,nećemo se gađati vozovima reči Hegela više ,mada priznajem da je zavodljivo tumačiti
te silne i ingeniozne kompozicije od novih reči.Ali čemo svakako morati usvojiti principe jezika
Čomskog,ako mislimo ozbiljno dalje...Jer bez informatičkih provera sve manje filozofiramo!
I svakako je solidan put približavanje epistemiologije matematici.
Pri svemu tome,metafizika,ona ontološka koja je zabrinuto zapitana za sam naš početak za samu
fiziku telesnu,za esenciju "materijalnog",ali kako reče Krepto iza sam naš upit tj.naš bitak kao svest
subjekta bio on solipsizam ili objektivan upitnik nekompetentne svesti-opstaje silom radoznalosti,
silom straha od nepoznatog (smrti!)
...
Eutanazija tog pitanja nije moguća,čak ni najžeščim drogama,ni najljućom dogmom neke religije,a ni
mahnitanjem libidom čime se samo vešto sedira...Otud pornjave i žuta štampa...Protest protiv nemoći
pred metafizikom ontološkom... Jeste,može se i tako reči:Tanatos protiv Erosa...Metafizika vs Libido!
 
Zakljucci mogu biti korisni , daleko od toga da ne mogu, ali sasvim sam siguran da niko od prisutnih ucesnika na temi nema pojma sta je metafizika.
A i sama reakcija na tu moju recenicu, koja je tacna, ti pokazuje da nemaju pojma o metafizici....nego je sve o hijararhiji bilo ljudi, mislilaca ili samog ucenja, teorija.

Mozes samo da posmatras kako ce da ubacuju i ubacuju dodatke ne bi li mnostvom pokrili kratkocu domasaja ka metafizici...To je dobro pokazao komentar o razlaganju pojma metafizike na apstraktno i na nadfizicko....stvarno to je najcesci drugi korak....
Podrzavam taj korak u umetnosti na primer...kad Petrovic napise knjigu metafizika umetnosti, gde jasno puca na apstrakciju misljenja a ne apstrakciju kao umetnicko izrazavanje...
Naravno ta knjiga nije o metafizici kao oblasti misljenja i sagledavanja sveta, nego o metafizici kao apstraktnom posmatranju teme umetnosti, sinonim za iskorak iz svakodnevnog posmatranja umetnosti...

Ne moze se reci da bas nema veze sa metafizikom jer metafizika ima veze sa svim i svacim, ali nemetafizicar moze solidno napisati i razmisljati na temu metafizika u umetnosti ili metafizika umetnosti , jer mu za to ne treba metafizicki pristup niti metafizicko sagledavanje sveta.

---------------------------
Ali sve je ovo suvisno u drustvu i okruzenju koje se trudi da smanji rafinaciju i rezoluciju pojmova i reci.
Dragoljub to radi manje, ali iz istog razloga, hijararhije i sopstvenog prestiza, ego, pozicija, autoritet, moc i vrednost.

Bespotrebno bacanje bisera pod svinje rekli bi vernici.

Nisam zeleo da otvorim novo polje diskusije, nego samo da naznacim da je pojam metafizika suvisan u naslovu ako se gleda striktno i tacno iskazivanje.
A preko toga ce usput postati jasno da ljudi imaju otpor upravo prema svom vidjenju pojmova , ista rec , drugo tumacenje...
Ili drugih 5 tumacenja...

Nekad ce nekom pasti ideja zasto je to vazno da neko naglasava da ostali sagovornici nemaju pojma sta je metafizika stvarno.
Postoje ljudi koji shvataju sta je metafizika, ja znam za trojicu, zivih. Tek kad imate mogucnost da vidite servisera automobila kojem je svejedno koji je auto, jer svaki gleda isto , vidi razlicite delove ali sustinski moraju da budu povezani da bi stvarali funkcionalnu celinu, shvatite razliku izmedju majstora i segrta koji mora da zna koji je auto da bi se prisecao koji deo sta radi u tom modelu...isto je i kod TV servisera.servisera frizidera HVAC ili klima...svih funkcionalnih sistema kompleksne prirode.

- - - - - - - - - -
 
Poslednja izmena:
Dve je vrste: metafizika koja je analiza apstrakcija izvučenih iz realnosti i metafizika kao pretpostavke o nadfizičkoj supstanciji i svesti. Ljudi odbacujući drugu nehotice odbace i prvu.
A i ovo doba je pozitivističko i malo mesta ima u njemu za metafiziku kod običnih ljudi. Čime ne možeš dupe obrisati, to i ne postoji.

Слажем се с описом, али како је дотле дошло и (важније!) где то води!?
Иначе мало да се играмо Викија, не зато што мислим да су ту сви одговори, него зато што описује стање свести данас

Рационализам је позиција у теорији сазнања према којој у процесу сазнања пресудну улогу и значај има разум. Главно мерило вредности сазнања је људски разум. У психологији, веровање да је човек свесно, рационално биће које зна шта и зашто то ради.

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu. Riječ je latinskog porijekla.

Ето ме где признајем да је боље написано на латиници :lol:
И оно је прво тачно, ако се односи на психолошко веровање (одлично написано), које је иначе углавном демантовано у реалности. Изгледа да ови данас који се толико позивају на Разум су само "психолошки рационалисти".
Друга дефиниција, међутим, указује на европски рационализам барока, па онда и касније развоје (а што не рећи и неке раније, нису ни ови све измислили). Дакле, то су судови а приори, колко се сећам шта сам учио у школи, супротно од тога је емпиризам. Разум сам се пита зашто уопште постоји нешто, а не ништа, па долази до закључака. То су Лајбниц и Спиноза, ваљда и Декарт.
А ови данашњи "поборници разума", како себе зову су много више емпиристи, пошто их занима само оно што је измерено, и с чиме се може дупе обрисати. А нису баш ни то, пошто су они идеолошки либералисти, па ће лако игнорисати или етикетом прогласити небитним и оно на шта чињенице недвосмислено указују. Рецимо, мерења IQ нам јасно говоре да људи различитог порекла (ето да уважимо оно њихово да "расе не постоје", па и не постоје као сасвим одвојене категорије) имају различити... Ако се добро сећам нивои су 107, 100 и 85 за различите "расе"... Е, то рецимо није баш популарно причати, не уклапа се у слику света. Иако јесте емпирија.
 

Back
Top