<> Ciganske - pesme <>

Nott

Buduća legenda
Poruka
32.569
Himna im ! :D



Da su Cigani (Romi) narod indijskog porekla, znali su oni i pre nego što su, evropski lingvisti to utvrdili. Jedan dokument iz 1422.g. koji je pronađeni u Forliju u Italiji, potvrđuje da su i u to vreme Romi znali da je Indija zemlja iz koje oni potiču, tj. bili su svesni svog istorijskog i kulturnog porekla. Novija istraživanja, naročito bliskoistočnih a pre svega arapskih dokumenata, pokazuju da su Romi ali i drugi, za njihovo indijsko poreklo znali još u sedmom ili osmom veku naše ere. O tome kad, kako i zašto su Romi napustli Indiju, postoje brojne predpostavke, očuvane i kroz njihove brojne legende, koje i ne retko, šire predrasude o razlozima njihovih lutanja ali se njihovo napuštanje domovine rukovodi pretpostavkom, da je to bilo negde u 10_om veku !?!
Od tada, evidentno, protekla dva veka su živeli širom sveta ali uglavnom u Evropi, te najviše vremena proveli na Balkanskom poluostrvu. Ovo je utisnulo ne izbrisiv pečat na razvoj romskog jezika, koji je ovde bitno obogaćen grčkom leksikom. Pretpostavlja se da je i sama reč Rom (Ciganin) svoje značenje dobila u Grčkoj, gde je lokalno, grčko stanovništvo, koje je još u to vreme živelo u Vizantijskom carstvu, sebe nazivalo: "Romi" (Romalen = znači ljudi, te se zato piše velikim slovom).
Romska tradicija je, da se neguje pesma (muzika), da se veština sviranja instrumenata prenosi s kolena na koleno i da je ova veština, postala jedna od najvažnijih, prepoznatljivih znakova ciganskog etnikona. Muzika im je raznovrsna i veoma komplikovana, kako po svom poreklu, tako i po svojim funkcijama u društvu balkanskih naroda uopšte, a posebno u romskim, etničkim skupinama. Najstariji pomen o ciganskoj muzici, u jugoslovenskim zemljama, potiče iz druge polovine XV veka.
Prema jednoj legendi, ciganska muzika postala je ovako:

" . Jednom stvori Bog na leđima Svetog Petra ćemane !
Ne znajući da ima ćemane na leđima, Sveti Petar uđe u jednu kafanu u kojoj je bilo mnogo veselih ljudi koji, kada videše Svetog Petra sa ćemanetom na leđima povikaše:
" Sviraj, sviraj ! "

Od njihove galame i vike, Sveti Petar se uplaši i poče da beži. Na vratima mu pade ćemane s leđa, on ga uze i ode pravo Bogu, pa ga upita:
"
Šta je ovo, Bože ?"

Pa to sam ti stavio ćemane, da sviraš ljudima kada su veseli, da se zabave, da se ne bi potukli - odgovori mu Bog.
Kad' je tako, onda neka bude više svirača - reče Sveti Petar.

A ko će da svira? - upita Bog.

Neka budu Cigani - odgovori Sveti Petar. - Neka zabavljaju ljude, da se u piću i veselju ne pokrve.
Neka bude tako - odgovori Bog.

Pa tako i ostade. . "

;)

***
Cigana (Romska) muzika se u Srbiji javlja, pre svega kao zanatski proizvod. Zbog toga su je oni, podešavali prema potrebama i ukusu okoline - što dokazuje činjenica da, sviraju melodije pre svega one zemlje - u kojoj žive.

U Srbiji postoje četiri muzičke grupe:

01. Istočnjačka (iz Turske)
02. Srednjeevropska (iz Mađarske)
03. Starobalkanska (iz Rumunije i Grčke)
04. Ciganska (izvorna)

Gde žive Cigani, tu uvek ima muzike, pesme i igre !!
Kao tradicionalni, ciganski instrumenti, javljaju se razni oblici zurla, daira, bubnjeva, defofa, tarabuke, udračkih, duvačkih i gudačkih instrumenata. Često se, iz mesta gde žive, čuju pesme uz pratnju nekih od ovih instrumenata. U tim pesmama se najčešće opevavaju ljubav, lepota, strah od smrti i mnogo toga drugog.

Na teritoriji Crne Gore, koju je kontrolisala Turska, tokom 4. veka duge okupacije, Cigani su tamo bili jedina zabava po gradovima i banketima bogatih. Mada ta kultura je bila strana za domicilno stanovništvo, koje je ostalo tradicionalno vezano za svoj jedini, nacionalni istrument - gusle - i time, samo njima jedinstven način igranja i pevanja.

Eksperti ističu da je romska muzika uticala na bliskoistočnu muzičku tradiciju, flamenco i jazz, a mnogi od poznatih kompozitora, takođe su se napajali na tradiciji romske muzike: List, Bizet, Verdi, Ravel, Rahmanjinov i mnogi drugi ...

Veliki značaj ima savremni, romski melos u svetu, a posebno na Balkanu.
Poznato je Bregovićevo korišćenje ciganskih motiva a i izuzetne interpretacije Šabana Bajramovića, Esme Redžepove ili Ljiljane Petrović. Na svetskoj sceni, već jako dugo su popularni Gipsy Kingsi i mnoštvo - ništa manje etabliranijih tria, dueta, bendova i čitavih orkestara.

Kod Roma je, naglašena urođena intelektualna virtuoznost i ona se ogleda, kroz njihovu psihičku moć uočavanja drugih ljudi i veliku moć opažanja. Romi više osećaju - nego što misle. Poseduju smisao za kreativnost i smisao i osjećaj za lijepo i definitivno nisu sekundarna, socijalna kategorija već pokretačka snaga, koja je samo usled predrasuda drugih naroda (zbog pojedinih extrema!) - surovo odbačena.

Poznati režiser Emir Kusturica, ne malo puta je izjavio, kako su Romi narod, koji ima tako jaku imaginaciju da se od nje - vrlo često može i da živi. A upravo ta vitalnost, prihvatanje života onakvog kakav jeste, življenje od danas do sutra, hedonizam i veselje ... drugi su pol klasičnih pogleda na Rome.
Odatle je i neprestana igra privlačnosti i odbojnosti, koju prema Romima ljudi osećaju . u životu i umetnosti.

* sa neta *
 
... ništa manje poznata ;)


Čajorije, šukarije,
ma phir urde pala mande,
ma phir urde pala mande, čaje!

Haljan, pekljan man, - čaj' šukarije!
mo vodži liljan, - čaj' šukarije!
Irin, dikh man, čaje!"
 
Cigani osecaju, i sto bi rekao Balasevic "oni ne pitaju sta da sviraju" (pevaju). Imaju dusu i zato su njihove pesme univerzalne i neprolazne, mada su nazalost i ta vremena prosla.

Tako je ! Oni ne stvaraju muziku --- ONI SU SAMI MUZIKA ! :worth:

Međutim, kao i sve ostalo, i to je se (na žalost !) za - i - u - svemu zloupotrebilo :sad2: :evil:

Hvala na poseti temi :hvala: :cao:
 
Poslednja izmena:
samo da ne bude hejta,ali evo vam moj chojs,sa dalekog zapada dolazi,ali i ovo je stara banda duhovita,navikla na nenormalan spoj, stoga ne cudi rumunsko dzipsi kolce i death metal :mrgreen: a ima i majk dzekson,al o njemu drugom prilikom. elem,ovde provejava i ofra haza,da se neko ne naljuti..ja s`izvinja`vam...:D
enjoyha !
 

Back
Top