Banija

Попис 1948. год.

Срез Петриња
Укупно 32677

Срби 12801
Хрвати 19589

Шћепан Грђић, Бројчани однос Срба и Хрвата с обзиром на национално разграничење територија и статистички преглед Срба и Хрвата по срезовима према статистици од 1921. године а према прираштају од 1921. до 1931. прорачунато до 31. марта 1941.

Петриња 1941
Укупно 41648

Срби 21995
Хрвати 19261
 
Попис 1948. год.

Срез Петриња
Укупно 32677

Срби 12801
Хрвати 19589

Шћепан Грђић, Бројчани однос Срба и Хрвата с обзиром на национално разграничење територија и статистички преглед Срба и Хрвата по срезовима према статистици од 1921. године а према прираштају од 1921. до 1931. прорачунато до 31. марта 1941.

Петриња 1941
Укупно 41648

Срби 21995
Хрвати 19261

Ovo što si ti napisao je žešća glupost... :dash: Zar zbilja, Srbi činili više od 50% stanovništva Petrinje? :hahaha: :hahaha:
Istina je naravno potpuno drukčija....

"...Tijekom 1857. godine u 686 kuća u Petrinji živi 2908 komunitetskih stanovnika i to 2694 ili 92,8% katolika i 212 ili 7,2% pravoslavnih, te 2 grkokatolika..."

http://hrcak.srce.hr/file/75733
 
Па знаш ли ти колико има од 1857 до другог светског рата!

Шта су били ти "комунитетски" становници по народности?

Ови гркокатолици су вероватно унијати.

Лички коју стопу прираштаја је рачунаоГрђић када је прорачунавао број становника за 1941 годину?
 
Па знаш ли ти колико има од 1857 до другог светског рата!

Шта су били ти "комунитетски" становници по народности?

Ови гркокатолици су вероватно унијати.

Лички коју стопу прираштаја је рачунаоГрђић када је прорачунавао број становника за 1941 годину?

Jesi li ti uopće bacio pogled na taj link koji sam stavio? Vidio da bi da u 80-tak godina broj Srba je otprilike isti... Zašto misliš da je od 1870-tih do WW2 bila neka eksplozija Srba u Petrinji??? Piše ti postotak tih komunitetskih stanovnika...
 
Ја питам тебе, зар је тешко одговорити, јер аутор о томе не каже ништа, сем што на крају славодобитно закључује да и поред Чеха и Немаца то не умањује хрватски значај града Петриње!
Пре тога наводи велики број народности који су насељени у Петрињи у то време, Немаца, Чеха из Прага, Плзена и Егера ( оснивач првог хрватског певачког друштва је Чех), Аустријанаца, Мађара, Француза( први градоначелник), Италијана, чак Цигана и то разних занимања тужитељи, пивари, златари, циглари, градитељи, лекари, наравно војна лица, бравари, ковачи, столари, крчмари, тесари, пушкари.
Православци, њих не именује по народности, му долазе у Петрињу из Костајнице и Глине.
Петриња је део Војне Крајине.
 
Na Banovini u gradu Glini je Josip (Josif) Runjanin uglazbio i hrvatsku himnu "Lijepa naša domovino"

Ово је истина! Мало људи ово зна. Ту музику, која ће касније постати Лијепа Наша, прво је пуштао православни Србин Јосиф Руњанин (не Јосип) из Винковаца на овој локацији -- која више не постоји:

Glina_church_massacre.jpg
 
Pokrećem ovu temu sa željom da se na jednom mjestu sakupi što više istorijskih podataka o Baniji i Banijcima.

Banija je oblast u današnjoj Hrvatskoj koja se prostire između rijeka Une, Save i Kupe, Petrove gore i Suve međe.
Na ovom prostoru nalaze se gradovi Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor i Vrginmost.
image.png


Tokom velikog dijela svoje istorije, Banija se nalazila u sastavu Vojne krajine.
Na ovom prostoru početkom XVIII vijeka formirana je Banska krajina (po kojoj Banija nosi ime), koja je 1745. godine podijeljena na dvije regimente - Prvu bansku (broj 10), sa sjedištem u Glini i Drugu bansku (broj 11), sa sjedištem prvo u Kostajnici, pa u Petrinji.
image.jpg
Imaš nekih faktografskih grešaka. Banija ili Banovina bila je do kasnog 15. stoljeća pod upravom Zagrebačkog kaptola, cistercita, knezova Blagajskih i grofova Zrinskih.

Banska krajina nije formirana u 18., već u 16. stoljeću. Prvi njeni institucionalni obrisi zabilježeni su 1530. i 1544. godine.
 
Hrvatska nije bila samostalna država od 1102. do 1991. godine, kao što ni Srbija nije bila samostalna država od 1459. do 1878. godine.

Banija je svoje ime dobila po Banskoj krajini, koja je uspostavljena početkom XVIII vijeka.
U državnom pogledu, Banska krajina je za svoga postojanja, kao sastavni dio Vojne krajine, bila dio Habzburške monarhije (od uspostavljanja do 1804. godine), Austrijskog carstva (1804-1809; 1813-1867) i Austrougarske monarhije (od 1867. do razvojačenja 1873. i potpunog ukidanja 1881. godine). U periodu od 1809. do 1813. godine, Banija je bila dio Ilirskih provincija Francuskog carstva.

Što se tiče Siska, samo je dio sa banijske strane Kupe pripadao Banskoj krajini (Vojni Sisak).

Nisam osporio da su prostori Banije u srednjem vijeku bili katolički (vjerski) i hrvatski (etnički), kao što nisam ni osporio da se prostor Banije od 1995. godine nalazi u sastavu države Hrvatske.
Nije bila samostalna država, ali je posjedovala sve druge atribute državnosti: zasebni teritorij, poseban pravni sustav, drugačije teritorijalno uređenje, vlastito plemstvo, svoju vojsku i Sabor. To je MNOGO više od onoga što je Srbija "imala" od 1459. do 1878. godine, jer nije uopće postojala, budući da je bila u potpunosti izbrisana svaka naznaka da je na području Srbije ikada bila neka država. To se Hrvatskoj nije dogodilo sve do 1918. godine kada su se upetljala braća Srbi i prvi put ikada u povijesti izbrisali Hrvatsku (do 1939.).
 
Nije bila samostalna država, ali je posjedovala sve druge atribute državnosti: zasebni teritorij, poseban pravni sustav, drugačije teritorijalno uređenje, vlastito plemstvo, svoju vojsku i Sabor. To je MNOGO više od onoga što je Srbija "imala" od 1459. do 1878. godine, jer nije uopće postojala, budući da je bila u potpunosti izbrisana svaka naznaka da je na području Srbije ikada bila neka država. To se Hrvatskoj nije dogodilo sve do 1918. godine kada su se upetljala braća Srbi i prvi put ikada u povijesti izbrisali Hrvatsku (do 1939.).
kako lazez
 
Imaš nekih faktografskih grešaka. Banija ili Banovina bila je do kasnog 15. stoljeća pod upravom Zagrebačkog kaptola, cistercita, knezova Blagajskih i grofova Zrinskih.

Banska krajina nije formirana u 18., već u 16. stoljeću. Prvi njeni institucionalni obrisi zabilježeni su 1530. i 1544. godine.
Mogao si i kraće da se izraziš: pod vlašću mađarske krune. Do šesnaestog stoleća nikakve veze sa Hrvatskom u bilo kom vidu nije imala
 
Nije bila samostalna država, ali je posjedovala sve druge atribute državnosti: zasebni teritorij, poseban pravni sustav, drugačije teritorijalno uređenje, vlastito plemstvo, svoju vojsku i Sabor. To je MNOGO više od onoga što je Srbija "imala" od 1459. do 1878. godine, jer nije uopće postojala, budući da je bila u potpunosti izbrisana svaka naznaka da je na području Srbije ikada bila neka država. To se Hrvatskoj nije dogodilo sve do 1918. godine kada su se upetljala braća Srbi i prvi put ikada u povijesti izbrisali Hrvatsku (do 1939.).
Možda je to mnogo više od onog što su imali Srbi, ali je nedovoljno da bi se smatralo bilo čim drugim od administrativne jedinice mađarske i Habzburške države. Hrvatski sabor je delo mađarskog pragmatizma radi kontrolisanja teritorije naseljene slavenskim stanovništvom a ne neka autentična hrvatska istorijska tekovina. Pre 14 stoleća o njemu nema pomena. A i posle toga, je prilično sumnjiva pojava koja ima više veze sa Habsburškom kontrolom jedne teritorije koju su sebi prisvajali Mađari
 
A i posle toga, je prilično sumnjiva pojava koja ima više veze sa Habsburškom kontrolom jedne teritorije koju su sebi prisvajali Mađari
И Мађари нису штедели новца. Сећам се како је поменути Градец са каптолом (потоњи Загреб) припадао Улриху Цељском. По његовој смрти, наша Катарина Кантакузина Бранковић је била власник. Продала га је мађарском племићу . Има докумената и о цени продаје Загреба.
 
I am starting this topic with the desire to gather as much historical data as possible about Bania and the people of Bania in one place.

Banija is an area in today's Croatia that stretches between the rivers Una, Sava and Kupa, Petrova Gora and Suva Međa.
The towns of Petrinja, Glina, Kostajnica, Dvor and Vrginmost are located in this area.
image.png


During a large part of its history, Banija was part of the Military Border.
In this area, at the beginning of the 18th century, Banska krajina (from which Banija takes its name) was formed, which in 1745 was divided into two regiments - the First Banska (number 10), headquartered in Glina, and the Second Banska (number 11), headquartered first in Kostajnica, then in Petrinja.
image.jpg
Banija je u Vojnoj krajini negdje od kraja 17- og/ početka 18- og stoljeća, ranije je Banija bila u sastavu Osmanskog carstva. Osmanlije su Baniju preotele najmoćnijoj hrvatskoj plemenitaškoj obitelji Zrinskima. Postoje još toponimi koji na njih podsjećaju, gora Zrin, ostaci Starog Zrina.
 
Dolazak Srba na Baniju i Kordun je dokumentiran, dogodio se u spomenutom razdoblju krajem 17- og stoljeća. Riječ je bila o Srbima iz južnijih dinarskih područja koji su aktivno pomagali trupama Eugena Savojskoga i koji su se bojali osmanske osvete.
 
U današnjoj Hrvatskoj se sve više govori "Banovina", po hrvatskom jezičnom institutu oba izraza su ispravna ali sve više prevladava Banovina. Po mom mišljenju taj izraz je pogrešan, prvo povijesno nije utemeljen i još kad spomenemo tu riječ možemo vrlo lako pomisliti na Banovinu 1939-41.Kad smo kod tih tema, naseljenici u Vrginmostu koji su izbjegli iz RS namjeravali su tom mistu promjeniti ime ali u tome su spriječeni od strane visokog upravnog suda.
 
U današnjoj Hrvatskoj se sve više govori "Banovina", po hrvatskom jezičnom institutu oba izraza su ispravna ali sve više prevladava Banovina. Po mom mišljenju taj izraz je pogrešan, prvo povijesno nije utemeljen i još kad spomenemo tu riječ možemo vrlo lako pomisliti na Banovinu 1939-41.Kad smo kod tih tema, naseljenici u Vrginmostu koji su izbjegli iz RS namjeravali su tom mistu promjeniti ime ali u tome su spriječeni od strane visokog upravnog suda.
1abc. Ko je izbegao, odakle i kada?
2ab. Kada su nameravali da promene ime Vrginmostu u koje ime i kada?
3. Kada ih je "visoki upravni sud" u tome sprečio?
 

Back
Top