- Poruka
- 220
tema o tome, a posto sam ja student psihologije ("na pauzi" sad) dobicete tacnu i kracu za citanje a istovremeno puniju informacija
Refleksologija (Ruska fiziološka škola) (Ivan Pavlov, Ivan Sečenov, Vladimir Behtjerev): Sečenov izdaje knjigu "Refleksi velikog mozga": "postoje refleksi i u mozgu a ne samo kičmenoj moždini, jer i tamo smo otkrili dolivno-informativne (aferentne) neurone, i odlivno-akcione (eferentne), samo što tamo postoje i procesi kočenja neurona od drugog/drugih (inhibicija) i pospješivanja (ekscitacija. Ispitali smo da li se može izazvati refleks draženjem velikog mozga kod životinja.") Pavlov: "ako poslije paljenja svijetla 65 puta dam zvučnu draž, kasnije će na samo paljenje subjekat da reaguje tako što će čuti zvuk. Ja sam to dokazao. Isto tako, ako vremenski ravnomjerno dajem draž pa ona izostane onda će se i kada nastavi da izostaje primjećivati, iako je nema.") Behtjerev: "životinje se nekad ponašaju kao da imaju inteligenciju, ali to je rezultat prethodnog slučajnog uspjeha koji se sabirao sa drugima" Anohin: "u mozgu postoje sistemi da kada je jedno moguće rešenje problema potpuno sprijeceno dođe do drugog".
Francuski hipnotizeri i psihoterapeuti (Jean-Martin Charcot, Piere Janet): "simptom nestaje kada se uzrok traume ponovo preživi pod hipnozom, ali se ovaj put reaguje drugačije. Kao pri vraćanju u prošlost. Tako se mijenja ličnost, pa nesaje uzrok simptoma"
Strukturalizam (Wilhelm Wundt) - "sve se sastoji od najprostijih elemenata, neke vrste atoma. Nadjimo elemente koji svojih sklapanjem grade slozene Ψ (psihicke) dozivljaje."
Funkcionalizam (William James) - "ne sastoji se od elemenata, jer osnovna karakterisitka Ψ u prelaznosti iz jendog u drugo stanje, kontinuiranosti, toku..." "Ne smije se zanemariti uticaj Φ (fizičkog) na Ψ, koji ne mora negirati hipotezu o indeterminizmu (slovodi volje, odn. izbora), jer Ψ moze da mijenja Φ, pa tako i uticaj njega na sebe"
Geštalt (Fenomenoloska orijentacija u filozofiji: Edmund Husserl) (Max Wertheimer): "slika ima vise nego sto cini zbir njenih elemenata, kad gledam livadu, drvo, kucu i loptu ja ne vidim 3019241 boja, nego nesto drugo pridodato" Husserl: "cjelina je vise nego zbir djelova, iako ja nikad nisam vidio dio pa da kazem sto je on, da i onda mogu da potvrdim receno" (glupost)
Psihologija tjelesne građe (William Herbert Sheldon): "Ψ je bar donekle određeno time da li se više razvio sloj embriona (nerođeno dijete koje još nije sposobno da se rodi sa "svačim" što treba) koji čini 1. unutrašnje organe (somatotonija) 2. mišiće (viscerotinija) 3. nervni sistem (cerebrotonija). Ovo zasnivam na osnovu proučavanja 4000 fotografija muškog tijela, i analize tih ljudi."
Bihejviorizam/Biheviorizam (oboje pravilno) (James Watson) (Enviromentalistička orijentacija u filozofiji (Fojerbah, Lenjin, Todor Pavlov ("Teorija odraza"), John Locke, itd.): "Proučavajmo ponašanje nezavisno od onoga ko se ponaša. Mi objektivno gledano ne možemo dokazati ni da postoji svijest. Mišljenje je mikropokretanje govorne muskulature a nekad i očiju (oborena teza), emocija nema ako nema organskih promjena u krvotoku (oborena teza). Čovjek zaista ima, kao što kaže Pavlov, uslovljavanje koje ne mora biti voljno (Pavlovljev "B tip uslovljavanja") (oborena teza) i moguće je kažnjavanjem sputati i snove/želje a kamo li same neželjene aktivnosti (oborena teza toliko da je dokazano da važi suprotna)" (gluposti)
Psihoanaliza i Ego-psihologija (Na osnovu radova pisca Dostojevskog) (Freud Sigmund, Joseph Breuer, djelimično Pierre Janet, kasnije Ana Freud i Erick Erikson i Erih From i ranije Dostojevski, koji se smatra stvarnim osnivačem): "Za Ψ ne važe zakoni materijalnog svijeta, ona (duša, Ψ) je od posebne vrste supstance. Onoliko koliko odricanjem od želja, misli, emocija i opažaja sputavamo svoju slobodu izbora, postojala ona samo prividno ili ne, a postoji stvarno, toliko smo bolesni. Isto tako: ako se odreknemo uloge pola koja nam je slučajno data tijelom, pa pomalo postanemo feminizirani, toliko smo bolesni. Isto tako, paranoja nastaje od neke vrste skrivene i stvarne dijelom homoseksualnosti. Narcizam, odnosno odricanje od prave ljubavi prema bližnjemu svome i onom tipu ličnosti koji voliš, dovodi do psihoza. Seks nije seks ponekad, a nekad je samo primanje gostiju koji nemaju kompjuter da rade na tvoj seks") (sve je dokazano u neurologiji ovo, a i u tome što je uspješnost psihoanalize u psihoterapiji 80%, zvanično, i što — iako se govori da je "spora" — ona ono što druge psihoterapije liječe brzo liječi duplo brže, a neke stvari koje one ne mogu liječi sporije. Psihoanalitičar mora i sam da bude psihoanaliziran, i za upis se zahtijeva diploma bar eto jedne humanističke/humane nauke (sociologija, psihologija, psihijatrija (nakon studija medicine to je specijalizacija), filozofija, pedagogija, itd.)
Teorija polja (Kurt Lewin): "psiha je topološki (po poljima) organizovana. Nadražaji se šire od centra ka periferiji, i obratno, i raspored polja je bitan. Polja aktiviraju susjedna, i što je više polja to je ličnost "slojevitija/razvijenija". Polja imaju vrijednost (religioznu, obožavajuću, ljubavnu, pravdoljubivu, ili zluradu kod zlih, itd.). Kada su polja jednake vrijednosti može doći do konflikta dvostrukog odbijanja odnosno privlačenja, što parališe psihu."
Kognitivizam: "sve je sačinjeno od opažaja, i čak i motorne reakcije su određene opažajima. Naučimo zakone opažaja, to kako on prerasta u misao, kako misao u plan, kako plan u djelo, kako se formira slika o sebi i drugima, kako dolazi do grešaka u mišljenju, mjerimo brzinu saznajnih (kognitivnih) procesa. Sve je u saznanju.)
Animalni magnetizam i Neurolingvističko Programiranje (Mesmer, Paracelsus): "tijela drugih ljudi imaju nejednak magnetizam kojim djeluju na duše drugih, pa ko ima jači može da naturi svoju volju drugome. Potrebno je samo izvesti nešto što će čovjeka da iznenadi, i on onda pada u hipnozu, ali treba se zanijeti toliko da i sam sebe iznenadiš pa rizikuješ da oboje padnete, ali to je mali rizik, jer postoji osigurano buđenje u narednih 8-12-15 sati u tom slučaju."
Eklekticizam (John Eccles): "od svega pomalo"
Interakcionizam (Gottfried Wilhelm Leibniz): "tijelo i duša (Φ i Ψ) rade odvojeno, ali u predodređenoj harmoniji. Svako poklapanje volje duše sa činovima tijela je neuslovljeno nekim dodirom među njima koji nije predodređen harmonijom."
Neurofizilogija sa dozvoljavanjem slobode izbora (Donald Hebb): "Pavlov grijesi. Mi zaista jesmo apsolutno naivniji i od malog jadno-razvijenog djeteta u intelektulanom pogledu, u pogledu pameti, jer mislimo da u multipoj sklerozi slučajno dolazi do istovremene aktivacije svih neurona u... Dokaz da su Φ i Ψ dvije stvari je to što se samo opažanje mora učiti, a samo izvođenje pokreta se odvija pod uticajem opažanja... gdje imamo i circulus vitiosus (beskonačno kruženje) ako ne pretposavimo i postojanje Ψ. Mističari nisu radili "ništa" nego "nešto". Sad idemo na neurologiju da vidimo je li to tako..."
Egzistencijalizam (Na osnovu radova Kjerkegora, kasnije Sartra i Frojda, ali osnov je opet pisac Dostojevski) "čovjek je u egzistencijalnoj bačenosti u tijelo, pol, mjesto... ali ima aposloutnu slobodu izbora. Sve je urađeno baš tako da se realizuje sloboda do te mjere da čovjek ima slobodu i da se odrekne slobode odlučivanja. Čovjek, da bi se izmijenio nabolje, mora da razvija sisteme toga što bira da obožava, voli, poštuje, cijeni... I mora da rizikuje. Ajde da mu ja budem savjetnik sa njim koji trenutno proživljava njegovu vezu i savjetuje ga da dragoj kupi cvijeće i ljubi ruke iako je to "prevaziđeno" objašnjavajući mu zašto..."
Refleksologija (Ruska fiziološka škola) (Ivan Pavlov, Ivan Sečenov, Vladimir Behtjerev): Sečenov izdaje knjigu "Refleksi velikog mozga": "postoje refleksi i u mozgu a ne samo kičmenoj moždini, jer i tamo smo otkrili dolivno-informativne (aferentne) neurone, i odlivno-akcione (eferentne), samo što tamo postoje i procesi kočenja neurona od drugog/drugih (inhibicija) i pospješivanja (ekscitacija. Ispitali smo da li se može izazvati refleks draženjem velikog mozga kod životinja.") Pavlov: "ako poslije paljenja svijetla 65 puta dam zvučnu draž, kasnije će na samo paljenje subjekat da reaguje tako što će čuti zvuk. Ja sam to dokazao. Isto tako, ako vremenski ravnomjerno dajem draž pa ona izostane onda će se i kada nastavi da izostaje primjećivati, iako je nema.") Behtjerev: "životinje se nekad ponašaju kao da imaju inteligenciju, ali to je rezultat prethodnog slučajnog uspjeha koji se sabirao sa drugima" Anohin: "u mozgu postoje sistemi da kada je jedno moguće rešenje problema potpuno sprijeceno dođe do drugog".
Francuski hipnotizeri i psihoterapeuti (Jean-Martin Charcot, Piere Janet): "simptom nestaje kada se uzrok traume ponovo preživi pod hipnozom, ali se ovaj put reaguje drugačije. Kao pri vraćanju u prošlost. Tako se mijenja ličnost, pa nesaje uzrok simptoma"
Strukturalizam (Wilhelm Wundt) - "sve se sastoji od najprostijih elemenata, neke vrste atoma. Nadjimo elemente koji svojih sklapanjem grade slozene Ψ (psihicke) dozivljaje."
Funkcionalizam (William James) - "ne sastoji se od elemenata, jer osnovna karakterisitka Ψ u prelaznosti iz jendog u drugo stanje, kontinuiranosti, toku..." "Ne smije se zanemariti uticaj Φ (fizičkog) na Ψ, koji ne mora negirati hipotezu o indeterminizmu (slovodi volje, odn. izbora), jer Ψ moze da mijenja Φ, pa tako i uticaj njega na sebe"
Geštalt (Fenomenoloska orijentacija u filozofiji: Edmund Husserl) (Max Wertheimer): "slika ima vise nego sto cini zbir njenih elemenata, kad gledam livadu, drvo, kucu i loptu ja ne vidim 3019241 boja, nego nesto drugo pridodato" Husserl: "cjelina je vise nego zbir djelova, iako ja nikad nisam vidio dio pa da kazem sto je on, da i onda mogu da potvrdim receno" (glupost)
Psihologija tjelesne građe (William Herbert Sheldon): "Ψ je bar donekle određeno time da li se više razvio sloj embriona (nerođeno dijete koje još nije sposobno da se rodi sa "svačim" što treba) koji čini 1. unutrašnje organe (somatotonija) 2. mišiće (viscerotinija) 3. nervni sistem (cerebrotonija). Ovo zasnivam na osnovu proučavanja 4000 fotografija muškog tijela, i analize tih ljudi."
Bihejviorizam/Biheviorizam (oboje pravilno) (James Watson) (Enviromentalistička orijentacija u filozofiji (Fojerbah, Lenjin, Todor Pavlov ("Teorija odraza"), John Locke, itd.): "Proučavajmo ponašanje nezavisno od onoga ko se ponaša. Mi objektivno gledano ne možemo dokazati ni da postoji svijest. Mišljenje je mikropokretanje govorne muskulature a nekad i očiju (oborena teza), emocija nema ako nema organskih promjena u krvotoku (oborena teza). Čovjek zaista ima, kao što kaže Pavlov, uslovljavanje koje ne mora biti voljno (Pavlovljev "B tip uslovljavanja") (oborena teza) i moguće je kažnjavanjem sputati i snove/želje a kamo li same neželjene aktivnosti (oborena teza toliko da je dokazano da važi suprotna)" (gluposti)
Psihoanaliza i Ego-psihologija (Na osnovu radova pisca Dostojevskog) (Freud Sigmund, Joseph Breuer, djelimično Pierre Janet, kasnije Ana Freud i Erick Erikson i Erih From i ranije Dostojevski, koji se smatra stvarnim osnivačem): "Za Ψ ne važe zakoni materijalnog svijeta, ona (duša, Ψ) je od posebne vrste supstance. Onoliko koliko odricanjem od želja, misli, emocija i opažaja sputavamo svoju slobodu izbora, postojala ona samo prividno ili ne, a postoji stvarno, toliko smo bolesni. Isto tako: ako se odreknemo uloge pola koja nam je slučajno data tijelom, pa pomalo postanemo feminizirani, toliko smo bolesni. Isto tako, paranoja nastaje od neke vrste skrivene i stvarne dijelom homoseksualnosti. Narcizam, odnosno odricanje od prave ljubavi prema bližnjemu svome i onom tipu ličnosti koji voliš, dovodi do psihoza. Seks nije seks ponekad, a nekad je samo primanje gostiju koji nemaju kompjuter da rade na tvoj seks") (sve je dokazano u neurologiji ovo, a i u tome što je uspješnost psihoanalize u psihoterapiji 80%, zvanično, i što — iako se govori da je "spora" — ona ono što druge psihoterapije liječe brzo liječi duplo brže, a neke stvari koje one ne mogu liječi sporije. Psihoanalitičar mora i sam da bude psihoanaliziran, i za upis se zahtijeva diploma bar eto jedne humanističke/humane nauke (sociologija, psihologija, psihijatrija (nakon studija medicine to je specijalizacija), filozofija, pedagogija, itd.)
Teorija polja (Kurt Lewin): "psiha je topološki (po poljima) organizovana. Nadražaji se šire od centra ka periferiji, i obratno, i raspored polja je bitan. Polja aktiviraju susjedna, i što je više polja to je ličnost "slojevitija/razvijenija". Polja imaju vrijednost (religioznu, obožavajuću, ljubavnu, pravdoljubivu, ili zluradu kod zlih, itd.). Kada su polja jednake vrijednosti može doći do konflikta dvostrukog odbijanja odnosno privlačenja, što parališe psihu."
Kognitivizam: "sve je sačinjeno od opažaja, i čak i motorne reakcije su određene opažajima. Naučimo zakone opažaja, to kako on prerasta u misao, kako misao u plan, kako plan u djelo, kako se formira slika o sebi i drugima, kako dolazi do grešaka u mišljenju, mjerimo brzinu saznajnih (kognitivnih) procesa. Sve je u saznanju.)
Animalni magnetizam i Neurolingvističko Programiranje (Mesmer, Paracelsus): "tijela drugih ljudi imaju nejednak magnetizam kojim djeluju na duše drugih, pa ko ima jači može da naturi svoju volju drugome. Potrebno je samo izvesti nešto što će čovjeka da iznenadi, i on onda pada u hipnozu, ali treba se zanijeti toliko da i sam sebe iznenadiš pa rizikuješ da oboje padnete, ali to je mali rizik, jer postoji osigurano buđenje u narednih 8-12-15 sati u tom slučaju."
Eklekticizam (John Eccles): "od svega pomalo"
Interakcionizam (Gottfried Wilhelm Leibniz): "tijelo i duša (Φ i Ψ) rade odvojeno, ali u predodređenoj harmoniji. Svako poklapanje volje duše sa činovima tijela je neuslovljeno nekim dodirom među njima koji nije predodređen harmonijom."
Neurofizilogija sa dozvoljavanjem slobode izbora (Donald Hebb): "Pavlov grijesi. Mi zaista jesmo apsolutno naivniji i od malog jadno-razvijenog djeteta u intelektulanom pogledu, u pogledu pameti, jer mislimo da u multipoj sklerozi slučajno dolazi do istovremene aktivacije svih neurona u... Dokaz da su Φ i Ψ dvije stvari je to što se samo opažanje mora učiti, a samo izvođenje pokreta se odvija pod uticajem opažanja... gdje imamo i circulus vitiosus (beskonačno kruženje) ako ne pretposavimo i postojanje Ψ. Mističari nisu radili "ništa" nego "nešto". Sad idemo na neurologiju da vidimo je li to tako..."
Egzistencijalizam (Na osnovu radova Kjerkegora, kasnije Sartra i Frojda, ali osnov je opet pisac Dostojevski) "čovjek je u egzistencijalnoj bačenosti u tijelo, pol, mjesto... ali ima aposloutnu slobodu izbora. Sve je urađeno baš tako da se realizuje sloboda do te mjere da čovjek ima slobodu i da se odrekne slobode odlučivanja. Čovjek, da bi se izmijenio nabolje, mora da razvija sisteme toga što bira da obožava, voli, poštuje, cijeni... I mora da rizikuje. Ajde da mu ja budem savjetnik sa njim koji trenutno proživljava njegovu vezu i savjetuje ga da dragoj kupi cvijeće i ljubi ruke iako je to "prevaziđeno" objašnjavajući mu zašto..."
Poslednja izmena:
da li bi nam rekao zasto te to interesuje,pa da dobijes odgovor
