Zanimljive slike i klipovi

1509836_733036053485477_7357627239125409958_n.jpg


Kazna Svetom Vasiliju za obnovu manastira Ostroga...
 
Pre 60 godina nastao jugoslovenski velikan - mali Fića

Fićo, fićek ili fića, najpopularniji auto druge polovine 20. veka u Jugoslaviji i jedan od najistaknutijih simbola društvenog razvoja toga doba, počeo se proizvoditi tačno pre šezdeset, a prestao pre trideset godina.
Za tri decenije, bivša fabrikaa oružja u Kragujevcu izbacila je 923.487 fića u svih devet modela. Međutim, zajedno s matičnom zemljom Italijom, i sa Argentinom, Austrijom i Španijom, koje su takođe kao i Jugoslavija kupile licencu, proizvedeno je tri puta više Fiata 600, odnosno 2.695.197 primeraka, preciziraju forumi. U to vreme bio je treći najprodavaniji auto u Evropi, iza bube i Citroena 2CV.

Prvi zajednički privredni projekat kapitalizma i socijalizma


Fića je uistinu bio masovna pojava i deo života miliona ljudi, ali istoričari ističu da ga je, zapravo, celi njegov vek pratila dvostruka sudbina.
Kupovina licence od italijanskog Fijata bila je prvi komercijalni ugovor jedne zapadne fabrike i socijalističke zemlje nakon Drugog svetskog rata. Fića je, tako, bio rezultat spoja napredne italijanske tehnologije i jugoslavenskog samoupravnog proizvođenja, čiji se jaz nikada nije uspeo prevladati, ističe to istoričar Marko Miljković u hrvatskom naučnom časopisu Narodna umjetnost.

Kad je fića prvi put izložen na jednom međunarodnom sajmu - u Brnu 1961. godine, posetioci su ga otvoreno ismevali zbog loše izrade, iako je bio vozilo koje je pratilo tehnološke trendove Zapadne Evrope, dok su se u istočnoevropskim zemljama još čitavu deceniju proizvodile samo tehnološki zaostale limuzine namenjene visokim funkcionerima.

Neprivlačna ciglasto-crvena boja bila je neujednačeno nanesena, pa ni višekratna poliranja na sajmu nisu pomogla, a desni far je bio tako loše montiran da se između njega i stakla mogao staviti prst, prenosi Miljković deo deprimirajućeg izveštaja jugoslavenskog delegata sa sajma u Brnu.

To je bila posledica velikog jaza između opšteg nivoa tehničkog znanja u tada dominantno poljoprivrednom društvu i potreba koje je savremena tehnologija tražila. Kad je Crvena zastava sustigla tehnologiju, krajem iste te decenije, originalni model Fiata 600 je zastario i u Italiji su već prestali da ga proizvode.

Društvena metafora

Fića je imao motor male snage, a jednako je malo trošio goriva. Imao je najpovoljniju cenu i lako se održavao. Prostor u kabini je bio skučen, pa su oni na zadnjem sedištu morali često da se pogrbe, a zbog malog prtljažnika morali su imati i torbu u krilu. Gotovo obavezno se nadvikivalo s bukom motora.
Iako na njemu gotovo nikada nije sve funkcionisalo, ostao je u sećanju kao onaj koji nikada nije izdao.
Koristile su ga brojne službe, poput hitne pomoći, policije, vojske i druge. Mnogi su imali s njim prvo neposredno vozačko iskustvo, kao sa svojim prvim automobilom ili preko auto-škole.
 

Back
Top