Jokoloska filozofija - podrugivanje filozofiji

Kriticko misljenje je uvek bilo pripadno filozofiji. Tzv. zdrav razum - nije !

Prepoznatljiva " odlika " zdravog razuma je da se cesto podruguje i podsmeva drugim " vrstama " misljenja, a narocito filozofiji.

I to cini, onako, kao, sa visine.

A. Zid ce sa podsmehom, u stilu zdravog razuma, reci :

" Kad vam jedan filozof odgovori na pitanje, vise uopste ne razumete sta ste pitali. " :)

Naravno da ima i takvih filozofa o kojima Zid pise. Ali je on, da se potrudio da razume sta je filozofija i kriticka svest, mogao svoj zakljucak da dopuni i izvesnim sumnjama i kritikama.

Mogao je i da se priupita, a nije, da li odgovor zavisi i od pitanja.

Recimo, ako pitanje nema smisla, kako ce odgovor biti smislen ? Ili, ako je pitanje nerazumljivo, kako ce odgovor biti razumljiv. Takodje, ako je pitanje glupo, kako ce odgovor na njega biti pametan ? Itd., itd.

Filozofi nisu uvek ignorisali taj odnos filozofije i zdravog razuma.

Hegel ce, na vise mesta, kritikovati zdrav razum, pritom pokazujuci da on nije pripadan filozofiji.

Tako, u svojoj Istoriji filozofije ( predavanjima ) , u poglavlju o sofisti Gorgiji, Hegel kaze da je neprimereno tvrditi da je on ( Gorgija ) svojim nacinom filozofiranja otisao dalje nego sto bi i jedan covek zdravog razuma to ucinio.

Jer, veli Hegel, to bi se moglo reci o svakom filozofu :

" ... svaki filozof ide dalje nego zdravi ljudski razum; jer ono sto ljudi nazivaju zdravim ljudskim razumom nije filozofija - cesto je nesto nezdravije. Zdrav ljudski razum sadrzi maksime svog vremena.
Tako bi, na primer, bilo protivno svakom ljudskom razumu da je neko pre Kopernika tvrdio da se zemlja okrece oko Sunca, ili da je neko pre otkrica Amerike tvrdio : ima jos kontinenata...

... Zdrav ljudski razum predstavlja nacin misljenja jednog vremena u kojem se sadrze sve predrasude tog vremena : njime upravljaju misaone odredbe, mada on nije toga svestan. "

( G.V.F. Hegel, Istorija filozofije II , BIGZ, Beograd, 1983, str. 34 )

Hegelova formulacija, ovde, je jasna. Zdravi ljudski razum sadrzi u sebi predrasude, drzi se uobicajenih shvatanja i nije kritican prema postojecem sadrzaju.

Hegelova kritika zdravog razuma se ne ogranicava samo na ova zapazanja. On je sistematski i u vise svojih dela sprovodio kritiku zdravog razuma. Ali, o tome nekom drugom prilikom.

Razloge zasto nije dobro preopsirno pisati ovde, na ovakvom mediju, sam vec navodio.
 
Objasnjavajuci Hegelov pojam " negacija negacije ", Slavoj Zizek ce sasvim u duhu jokoloske filozofije u jednoj fusnoti, na svoj prepoznatljiv nacin, objasniti i Hegelovu trijadu :


" Obrazac notorne ' hegelovske trijade ' pruzaju dvije promjene u odnosu izmedju glavobolje i seksa. U dobrim starim pred-feministickim vremenima, seksualno potcinjena supruga trebala je odbiti suprugove ili ljubavnikove nasrtaje rijecima : ' Ne veceras, dragi, boli me glava! '

U seksualno oslobodjenim 1970-ima, kada je za zenu postalo prihvatljivo da igra aktivnu ulogu u poticanju seksa, obicno se muskarac koristio izlikom da zaustavi zenine nasrtaje : ' Ne zelim to veceras, imam glavobolju ! '

U terapeutskim 1980-im i 1990-im, medjutim, zene opet koriste glavobolju kao argument, ali u suprotne svrhe : ' Boli me glava, dakle, ucinimo to ( da se okrijepim ) ! '

( Mozda bi, izmedju druge i trece faze, trebalo umetnuti jos jedan kratki stadij apsolutne negativnosti u kojemu se dvoje partnera naprosto slazu da, s obzirom da ih oboje boli glava, ne bi to trebali uciniti... ) "

( S. Zizek, Skakljivi subjekt, TDK Sahinpasic, Sarajevo, 2006, str. 62 )

A mozda bi, mislim ja, umesto " stadijuma apsolutne negativnosti " trebalo " umetnuti " apsolutno vazeci stadijum - " stadijum apsolutne pozitivnosti ".

Dakle, da na obostano zadovoljstvo, to, prosto - ucine ! :)
 
Poslednja izmena:
Objasnjavajuci Hegelov pojam " negacija negacije ", Slavoj Zizek ce sasvim u duhu jokoloske filozofije u jednoj fusnoti, na svoj prepoznatljiv nacin, objasniti i Hegelovu trijadu :


" Obrazac notorne ' hegelovske trijade ' pruzaju dvije promjene u odnosu izmedju glavobolje i seksa. U dobrim starim pred-feministickim vremenima, seksualno potcinjena supruga trebala je odbiti suprugove ili ljubavnikove nasrtaje rijecima : ' Ne veceras, dragi, boli me glava! '

U seksualno oslobodjenim 1970-ima, kada je za zenu postalo prihvatljivo da igra aktivnu ulogu u poticanju seksa, obicno se muskarac koristio izlikom da zaustavi zenine nasrtaje : ' Ne zelim to veceras, imam glavobolju ! '

U terapeutskim 1980-im i 1990-im, medjutim, zene opet koriste glavobolju kao argument, ali u suprotne svrhe : ' Boli me glava, dakle, ucinimo to ( da se okrijepim ) ! '

( Mozda bi, izmedju druge i trece faze, trebalo umetnuti jos jedan kratki stadij apsolutne negativnosti u kojemu se dvoje partnera naprosto slazu da, s obzirom da ih oboje boli glava, ne bi to trebali uciniti... ) "

( S. Zizek, Skakljivi subjekt, TDK Sahinpasic, Sarajevo, 2006, str. 62 )

A mozda bi, mislim ja, umesto " stadijuma apsolutne negativnosti " trebalo " umetnuti " apsolutno vazeci stadijum - " stadijum apsolutne pozitivnosti ".

Dakle, da na obostano zadovoljstvo, to, prosto - ucine ! :)

Eto ti jokološkog pesimizma...(Ak razumeš...):lol:
 
...
Jos od onog slavnog Talesovog pada u rupu,
zbog cega ga je ismejala jedna trakijska sluzavka,
filozofija i filozofi su neprekidno,
sve do danas,
predmet i povod sarkazma, dosetke, aforizama, ironije, sale, vica...
...

Не само филозофи,
већ све озбиљне чике и тете,
теорије, ситуације и предмети.

Ево како је смешан случај кад је покојном Титу прикљештена рука
а њега смо баш волели.

Није грех насмејати се, слободно извол'те !

 

Back
Top