Posle rata tzv. "Maršalov plan".
Da se zemlja podigne iz ruševina.
I pokrene ekonomija.
A, onda se pokazalo koliko su Nemci vredni, radni i uporni.
To im se ne može osporiti.
I zato su danas tu gde jesu !
Ekonomski lider Evrope.
Tjah, Maršalov plan nije bio samo za Nemačku, već za praktično sve evropske države koje su pripadale USA uticajnoj zoni, ili barem nisu pripadale uticajnoj zoni SSSR-a. Nemačka čak nije dobila ni najviše novca iz Maršalovog plana, a neke manje države su dobile neproporcionalno veći deo, računajući broj stanovnika i stepen razaranja (recimo, Holandija, Austrija, Grčka, Danska, Belgija).
USA su investirale ukupno 14 milijardi ondašnjih dolara, što je danas vredno otprilike 100 milijardi $.
Od toga je Nemačka dobila (svega) oko 10%, odnosno 1.4 milijarde ondašnjih, ili oko 10 milijardi današnjih dolara. Za današnje privrede su to sitne pare, toliko ne bi bilo dovoljno ni za saniranje jedne jedine veće banke u Evropi, ali je tada značilo mnogo.
Inače, Italija je dobila nešto više (čak i bez Trsta, koji nije bio deo Italije sve do 1954. godine), Francuska
duplo više, a Velika Britanija
dva i po puta više novca od Nemačke. Austrija je dobila duplo manje od Nemačke, iako je Austrija 1945. imala deset puta manje stanovnika od Nemačke.
Da, da, čak i Jugoslavija je dobijala značajna sredstva iz Maršalovog plana, od trenutka kad se okrenula protiv sovjetskog uticaja 1948. Mnogi ovo i ne znaju, jer je tema bila tabu u FNRJ/SFRJ.
Koliko je ko dobio (u milionima ondašnjih dolara):
Austrija - 711.8
Belgija i Luksemburg - 555.5
Danska - 275.9
Francuska - 2,806.3
Nemačka - 1,412.8
Grčka - 693.9
Island - 29.8
Irska - 146.2
Italija - 1,515.0
Holandija - 977.3
Norveška - 253.5
Švedska - 107.1
Jugoslavija - 159.3
Turska - 242.5
UK - 3,442.6
Slobodna Teritorija Trst - 32.6
Indonezija - 101.4
Jugoslavija je dobila manje od ostalih, ali ne mnogo manje, kada se uzme u obzir da je novac iz Maršalovog plana počeo da stiže u Jugoslaviju tek 1950tih godina (nakon Informbiroa), dok su ostali krenuli već 1947-48.