EP: Odbačeni hrvatski zahtevi o SRB

nekabudedan

Domaćin
Poruka
3.060
Brisel -- Zahtevi hrvatskih poslanika da se u rezoluciju EP o Srbiji ugradi niz uslova u vezi sa nerešenim pitanjima u odnosima dve države uglavnom nisu prihvaćeni.
192335542654db4b45937c0825497124_orig.jpg

Hrvatski zahtevi uglavnom nisu prošli kroz proceduralne filtere parlamenta ili su znatno ublaženi, saznaje Tanjug iz uvida u tekst usaglašenih amandmana.

Članovi Spoljnopolitičkog komiteta EP raspravljaće popodne o predlogu rezolucije izvestioca Dejvida Mekalistera o napretku Srbije u evropskim integracijama i o amandmanima na Mekalisterov prvi nacrt, koji je Komitetu predstavljen prošlog meseca.

Poslanici iz Hrvatske tražili su tada da se u rezoluciju unesu amandmani u kojima se, između ostalog, zahteva korekcija granica na Dunavu, pronalaženje svih nestalih u ratu u Hrvatskoj, kompenzacija za pripadnike hrvatskih oružanih snaga koji su prošli kroz zarobljeničke logore, kao i da Srbija odustane od procesuiranja optuženih za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

Većina tih zahteva, međutim, nije ušla u takozvane kompromisne amandmane koji su u međuvremenu usaglašeni kroz konsultacije između poslaničkih grupa i o kojima će se raspravljati u Spoljnopolitičkom komitetu.

Tako se u amandmanima pitanje granice Srbije i Hrvatske uopšte ne pominje, niti se dovodi u pitanje pravo Srbije da sudi optuženima za ratne zločine počinjene na celoj teritoriji bivše Jugoslavije.

Umesto toga, "Srbija se ohrabruje da nastavi saradnju sa Haškim tribunalom i intenzivira domaća suđenja za ratne zločine, uz pojačanu regionalnu saradnju kako bi žrtve i njihova rodbina dočekali pravdu", piše u predloženom amandmanu.

Dodaje se da bi trebalo obeštetiti sve žrtve ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji i njihove porodice, bez konkretnog pominjanja i jedne zemlje ili nacije.

Iako su hrvatski poslanici tražili da se u rezoluciji ponovo osudi puštanje na slobodu Vojislava Šešelja i izostanak glasne osude njegovih stavova od strane zvaničnog Beograda, u kompromisnom amandmanu stoji samo da bi "vlasti Srbije trebalo da se uzdrže od antievropske retorike".

S obzirom na to da su kompromisni amandmani već usaglašeni među glavnim poslaničkim grupama, praktično je izvesno da će oni u tom obliku ući u konačan tekst rezolucije, o kome će se u Spoljnopolitičkom komitetu glasati sutra, a na plenarnoj sednici EP u martu.

Prema ustanovljenoj proceduri, hrvatski poslanici imaju pravo da traže se o njihovim zahtevima koji nisu ušli u kompromisne amandmane glasa posebno, ali dosadašnja praksa pokazuje su šanse da se oni usvoje minimalni.

Rezolucije EP nisu obavezujuće, ali su Evropska komisija i Savet EU dužni da ih uzimaju u obzir prilikom odlučivanja.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&mm=02&dd=23&nav_category=1262&nav_id=961117
Neka crknu.:hahaha:
 
Па шта ако је одбачен?
Досјетиће се они јопет нечега, а из десет, па и двадесет покушаја ако један прође, то је то. Ипак Хрвати имају 16 година државности над Србијом и то се јасно види на свакоме кораку.
Политичка велесила за Србе увијек били.
 
Дакле, као што је пре коју годину и писао Јутарњи лист, Барања, Источна Славонија и Западни Срем још увек могу бити предмет спора. Наравно, то не значи да ће Хрвати пошто по то да то изгубе, али првом приликом кад Западу Србија за нешто озбиљније затреба, понудиће јој територијално проширење на рачун ових делова Републике Хрватске. Тако то раде Енглези са својим сателитима, дају им државу, али не и право да располажу том државом.
 
Мислиш Наша хрватска Суботица? Чак и званично на хрватској телевизији... Срби још увијек мисле да је однос Срби-Хрвати исти као и прије сто година. У неку руку и јест, само су стране замјенуте... Ђе су онда били једни данас су други...
 
Odbačen amandman Marijane Petir i HDZ-a o blokadi Srbije zbog Veljka Marića

Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica.

ompromisni amandmani na rezoluciju Europskog parlamenta o Srbiji ne sadrže amandman kojim su Marijana Petir (HSS) i četvero HDZ-ovih europarlamentaraca željeli blokirati Srbiju u pregovorima s EU dok ne promijeni zakon po kojemu je osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić.

Nakon što je na nacrt rezolucije o Srbiji podneseno preko dvjesto različitih amandmana, izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister usuglasio je s političkim grupama kompromisne amandmane o kojima danas raspravlja Odbor. U kompromisima su otpali ili su ublaženi mnogi prvotni amandmani hrvatskih zastupnika. Ipak, neki su i prihvaćeni, poput amandmana Andreja Plenkovića kojim se poziva Srbija da konzistentno primijeni zakon o pravima manjina, kako u obrazovanju i upotrebi jezika, tako i u "primjerenoj zastupljenosti u javnoj upravi, lokalnim i regionalnim tijelima, kao i u nacionalnom parlamentu".

Marijana Petir (HSS), Andrej Plenković (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ) i Dubravka Šuica (HDZ) imali su zajednički amandman kojim bi se pozvala Europska komisija da kao mjerilo za otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju o pravosuđu zatraži ukidanje dvaju članaka Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.

No, među kompromisnim amandmanima, koji su spremni za usvajanje u EP-u, nema spomena o tome.


Kompromisna verzija ima najveće šanse da u tom obliku bude i izglasana sutra na Odboru za vanjsku politiku i kasnije na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, dok odbačeni pojedinačni amandmani koji nisu ušli u kompromisan prijedlog mogu biti stavljeni na glasovanje samostalno, no u pravilu imaju vrlo malu šansu da budu izglasani.

Obzirom da je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije, smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje dvaju članaka tog zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 i 24. Srbija je ovim zakonom uspostavila "mali Haag" i uzela si za pravo suditi drugim državljanima - rekla je u raspravi Marijana Petir, dodavši kako među tim stranim državljanima nisu samo Hrvati nego i pripadnici 17 drugih nacionalnosti koji su se borili za Hrvatsku u Domovinskom ratu.

U kompromisnu verziju amandmana ušao je poziv Srbiji da "pojača suradnju sa susjednim zemljama i pojača napore u pronalasku nestalih osoba, te da u potpunosti podijeli sve relevantne podatke". EP, prema tekstu kompromisnih amandmana, također želi potaknuti srpske vlasti "da otvore arhive JNA kako bi se utvrdila istina o tragičnim događajima iz prošlosti". Dodatno, zahvaljujući amandmanu Eduarda Kukana (Slovačka), EP želi pozvati srpske vlasti "da otvore i omoguće transparentan pristup onim arhivima koji se tiču bivših jugoslavenskih republika, kao i dokumentima bivše obavještajne službe (UDBA)" te da ih daju na uvid i korištenje vladama država koje su nekad bile dio SFRJ.


Srbija je otvorila pregovore s EU u siječnju 2014., ali još nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.

U raspravi je danas govorila i Dubravka Šuica (HDZ) koja je apelirala na zastupnike iz drugih zemalja da ne shvaćaju hrvatske amandmane pogrešno.

- Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica. - Ne bih željela ni da se mi Hrvati ovdje u EP-u osjećamo kao država članica drugog reda. Želimo da se i naši stavovi uvažavaju... Vjerujem da ćete razumjeti o čemu se radi - dodala je HDZ-ova europarlamentarka.

Sjednica Odbora za vanjsku politiku EP-a još traje, a samo glasovanje je predviđeno sutra.

---

Naravno, o pozivu za otvaranje arhiva (prvi put da se poteže to pitanje čini mi se) ni spomena u srbijanskim medijima.
 
Odbačen amandman Marijane Petir i HDZ-a o blokadi Srbije zbog Veljka Marića

Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica.

ompromisni amandmani na rezoluciju Europskog parlamenta o Srbiji ne sadrže amandman kojim su Marijana Petir (HSS) i četvero HDZ-ovih europarlamentaraca željeli blokirati Srbiju u pregovorima s EU dok ne promijeni zakon po kojemu je osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić.

Nakon što je na nacrt rezolucije o Srbiji podneseno preko dvjesto različitih amandmana, izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister usuglasio je s političkim grupama kompromisne amandmane o kojima danas raspravlja Odbor. U kompromisima su otpali ili su ublaženi mnogi prvotni amandmani hrvatskih zastupnika. Ipak, neki su i prihvaćeni, poput amandmana Andreja Plenkovića kojim se poziva Srbija da konzistentno primijeni zakon o pravima manjina, kako u obrazovanju i upotrebi jezika, tako i u "primjerenoj zastupljenosti u javnoj upravi, lokalnim i regionalnim tijelima, kao i u nacionalnom parlamentu".

Marijana Petir (HSS), Andrej Plenković (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ) i Dubravka Šuica (HDZ) imali su zajednički amandman kojim bi se pozvala Europska komisija da kao mjerilo za otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju o pravosuđu zatraži ukidanje dvaju članaka Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.

No, među kompromisnim amandmanima, koji su spremni za usvajanje u EP-u, nema spomena o tome.


Kompromisna verzija ima najveće šanse da u tom obliku bude i izglasana sutra na Odboru za vanjsku politiku i kasnije na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, dok odbačeni pojedinačni amandmani koji nisu ušli u kompromisan prijedlog mogu biti stavljeni na glasovanje samostalno, no u pravilu imaju vrlo malu šansu da budu izglasani.

Obzirom da je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije, smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje dvaju članaka tog zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 i 24. Srbija je ovim zakonom uspostavila "mali Haag" i uzela si za pravo suditi drugim državljanima - rekla je u raspravi Marijana Petir, dodavši kako među tim stranim državljanima nisu samo Hrvati nego i pripadnici 17 drugih nacionalnosti koji su se borili za Hrvatsku u Domovinskom ratu.

U kompromisnu verziju amandmana ušao je poziv Srbiji da "pojača suradnju sa susjednim zemljama i pojača napore u pronalasku nestalih osoba, te da u potpunosti podijeli sve relevantne podatke". EP, prema tekstu kompromisnih amandmana, također želi potaknuti srpske vlasti "da otvore arhive JNA kako bi se utvrdila istina o tragičnim događajima iz prošlosti". Dodatno, zahvaljujući amandmanu Eduarda Kukana (Slovačka), EP želi pozvati srpske vlasti "da otvore i omoguće transparentan pristup onim arhivima koji se tiču bivših jugoslavenskih republika, kao i dokumentima bivše obavještajne službe (UDBA)" te da ih daju na uvid i korištenje vladama država koje su nekad bile dio SFRJ.


Srbija je otvorila pregovore s EU u siječnju 2014., ali još nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.

U raspravi je danas govorila i Dubravka Šuica (HDZ) koja je apelirala na zastupnike iz drugih zemalja da ne shvaćaju hrvatske amandmane pogrešno.

- Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći - rekla je Šuica. - Ne bih željela ni da se mi Hrvati ovdje u EP-u osjećamo kao država članica drugog reda. Želimo da se i naši stavovi uvažavaju... Vjerujem da ćete razumjeti o čemu se radi - dodala je HDZ-ova europarlamentarka.

Sjednica Odbora za vanjsku politiku EP-a još traje, a samo glasovanje je predviđeno sutra.

---

Naravno, o pozivu za otvaranje arhiva (prvi put da se poteže to pitanje čini mi se) ni spomena u srbijanskim medijima.

Maric je ustasa, i kao takav je osudjen. Budite srecni sto nije zavrsio pod zemljom.....
 

Back
Top