Švedska: Porez na meso i ekologija

Nikita Kulganov

Buduća legenda
Poruka
33.221
Švedska: Porez na meso i ekologija
Stokholm -- Švedska uprava za poljoprivredu preporučila je uvođenje poreza na meso kako bi se smanjila potrošnja, a time i ekološke posledice proizvodnje mesa.

U Upravi smatraju da bi takva dažbina trebalo da se uvede širom Evropske unije, preneo je danas Euraktiv Srbija.

Svaki Šveđanin pojede u proseku 87 kilograma mesa godišnje, pri čemu su najpopularniji teletina i govedina. Pre 20 godina prosečno se u Švedskoj trošilo pedesetak kilograma mesa godišnje.

Potrošnja mesa u EU je oko proseka koji se beleži u Švedskoj. U Srbiji, prema podacima Privredne komore Srbije, godišnje se troši prosečno 55 kilograma mesa po stanovniku, što je desetak kilograma manje nego pre 20 godina.

Eksperti iz švedske vladine službe poručili su da veća konzumacija povrća pozitivno utiče na čovekovu okolinu i zdravlje ističući da "dobrovoljne akcije (na planu smanjenja potrošnje mesa) treba da prati državna politika".

"Potrošači treba da doprinesu održivosti proizvodnje hrane izbegavanjem mesa koje je najgora namirnica kada je reč o održivosti", ističe se u ekspertskom izveštaju "Održiva potrošnja mesa: Šta je to? Kako da stignemo do nje?".

U Švedskoj upravi smatraju da dobrovoljne akcije potrošača i kompanija verovatno neće biti dovoljne da se dostignu utvrdjeni ekološki i klimatski ciljevi i zato kao moguće rešenje predlažu da se meso posebno oporezuje, ne samo u Švedskoj, već i u EU.

"Propisi, ekološki porezi i subvencije mogu da vode u dobrom pravcu. Medjutim, ključno je da to bude na medjunarodnom nivou ili rizikujemo da se proizvodnja izmesti negde gde je poresko opterećenje manje a ne tamo gde je proizvodnja održiva", istakla je direktorka odseka za tržište u Upravi Gabrijela Kalin (Gabriella Cahlin).
Švedska poslanica u Evropskom parlamentu i potpredsednica poljoprivrednog komiteta u Parlamentu Marit Paulsen ocenila je da je izveštaj "pametan i razuman", ali nije otišla toliko daleko da podrži ideju uvodjenja poreza na meso, preneo je Euraktiv Srbija.

Ekolozi tvrde da rastuća potrošnja mesa u svetu, posebno u zemljama koje beleže brz privredni rast, negativno deluje na vodu i zemljište i doprinosi povećanju emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte.

Evropska komisija prognozira da potrošnja mesa u EU po stanovniku neće biti mnogo povećana do 2020. Komisija očekuje dalji rast potrošnje piletine i svinjetine i blago smanjenje potrošnje govedine, ovčetine i jagnjetine.

Prema podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu, najveći potrošač mesa po stanovniku u svetu je Luksemburg a slede SAD.

Medju vodećim potrošačima mesa na globalnom nivou su i Španija, Austrija, Danska, Irska, Portugalija i Italija.
http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2013&mm=01&dd=24&nav_id=680365
Svedska je uvek bila napredna.
 
Вегани већ деценијама не прелазе 5% у популацији С. Америка где воде најагресивнију кампању, слаба ти је нада, а 85% вегана се врати у сваштоједе, док остали напусте веганлијање и постану вегетаријанци, или предају меч од рака као нпр Стив Џобс, Силвија Кристел и други пролупали екстремисти.

Čitava priča o veganizmu je osmišljena i finansirana od Al Gora i njegove karbonske mafije.

Pročitani su odavno i nema potreba mnogo se osvrtati na to što neki sitni vojničići prde u prašini


polls_climatology_dees_1418_700625_answer_1_xlarge.jpeg
 
Poslednja izmena:
Porez na meso
Način prehrane, temeljen na mesu, košta svaku zemlju milijarde dolara za liječenje i dodatne milijarde zbog onečišćenja okoliša.

Na cigarete, alkohol, benzin i luksuzna vozila već se plaćaju viši porezi kako bi se pomoglo plaćanje njihovih skrivenih troškova i troškova zaštite okoliša. Postoje vrlo opravdani razlozi za uvođenjem poreza na životinjsko meso.

Zdravstveni razlozi

Hranjenje životinjskim mesom i njegovim proizvodima štetno je za ljudsko zdravlje. Ljudi koji jedu meso 30% su podložniji srčanom udaru, imaju 40% više izgleda dobiti rak i povećan je rizik za mnoge druge zaraze i bolesti uključujući moždani udar, pretilost, upalu slijepog crijeva, osteoporozu, artritis, dijabetes i trovanje hranom. Uz to, meso sadrži pesticide i ostale kemikalije u koncentracijama većima do 14% u odnosu na biljne proizvode.

Ekološki razlozi

Današnje tvorničke farme ostavljaju iza sebe račun koji će plaćati generacije koje dolaze. Uzgoj životinja za hranu troši više od sve vode koja se upotrijebi svake godine i 1/3 svih sirovina, uključujući fosilna goriva. Mesna industrija je zagađivač br. 1 naših voda i izravno je odgovorna za 85% erozija tla. Ovisnost o mesu postupno truje i iscrpljuje našu zemlju, vodu i zrak.
Etički razlozi

Ljudska bića nisu jedina koja pate kao posljedica američkog načina prehrane. Svake se godine za hranu ubiju deseci milijardi životinja, par puta više od cijele ljudske populacije na našoj planeti! Životinje na farmama pate od ekstremnih oblika zlostavljanja i nepažnje, zatvaranja do prisilnog izgladnjivanja i tjelesnog sakaćenja kao što su kastracija i odstranjivanje rogova i kljunova bez ikakvih ublaživača boli. Porez na meso potaknuo bi ljude da dva puta razmisle prije nego što podupru očitu okrutnost prema životinjama. Također je tu i veliko bacanje hrane zbog uzgoj životinja. Mnoge zemlje, iako bi imale dovoljno hrane da jeftino prehrane svoje stanovništvo, uvoze sirovine kako bi mogle zadovoljiti potrebe farmi i mesne industrije, što svakako utječe na sdandard i pogađa najsiromašnije stanovništvo.

Troškove zdravstva i zaštite okoliša plaćamo svi mi - i koji jedemo i koji ne jedemo meso. Ako ljudi odluče ne jesti meso, kao što to čini sve više ljudi, oni ne bi trebali plaćati za negativne učinke koje uzrokuje mesna industrija. Postoje porezi na ostale proizvode koji su štetni za ljudsko zdravlje (duhan i alkohol) i okoliš (benzin, zračni promet i luksuzna vozila). Uzgoj životinja za hranu uzrokuje više štete za ljudsko zdravlje i uništenje okoliša od bilo koje industrije. Nešto se mora učiniti da se barem djelomično nadoknade ti troškovi.
Svedska....
 

Back
Top