Zaštita potrošača

Zaplenjeno tri tone mesa u dve ilegalne klanice

Autor: Tanjug

U Pančevu i naselju Crepaja je tokom inspekcijske kontrole zaplenjeno više od 3.000 kilograma mesa i proizvoda od mesa u ilegalnim objektima za klanje i preradu.
01.07.2015. | 13:11

piletina-pilici-pilece-meso-pilece-belo.jpg
Foto: thinkstock/guliver/gettyimages
Ministarstvo poljoprivrede sopštilo je da su vlasnici ilegalnih klanica nameravali da meso i proizvode od mesa stave u javni promet, što je važećim zakonskim propisima zabranjeno.
Sva zaplenjena količina mesa i proizvoda od mesa, biće na propisan način neškodljivo uništena, dok će protiv lica zatečenih u nelegalnim radnjama biti pokrenut odgovorajući zakonski postupak kod nadležnog suda.

Meso je zaplenjeno tokom vanredne službene kontrole veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, koja uz asistenciju MUP-a - Odeljenja za privredni kriminal, traje od prošlog petka.

Ministarstvo poljoprivrede je apelovalo na građane da pomognu u otkrivanju ilegalnih klanica i da sva saznanja koja imaju o ovakvim i sličnim slucajevima odmah prijave nadležnim organima koji će, istaknuto je, u najbržem roku izaći na teren.

***********************

Нашим домаћим идиотима паметније је ДА КОНТРОЛИШУ УВОЗ НАСТРАШНИЈЕГ ГМО ЂУБРЕТА ИЗ ЕУ ...........:rtfm: и да СТОПИРАЈУ УВОЗНИЧКИ ЛОПОВСКИ ЛОБИ А НЕ ДА УДРУЖЕНО СА ЊИМА ТРУЈУ НАРОД СВАКОДНЕВНО.........

eko-Meso_620x0-620x330.jpg

(Фото: Новости)
Цркотину из Бразила продавали на пијаци!

02.јул 2015.

Београд – Ветеринарски инспектори и полиција запленили су у среду више од четири тоне меса и производа од меса у илегалним кланицама у Црепаји и Панчеву.

Власници ових месара на „црно“ имали су и своје радње на зеленој пијаци у Панчеву, па се сумња да је део меса и производа од меса из овог „асортимана“ завршило управо у тим витринама. Надлежни утврђују и порекло меса и проверавају дојаве да је стигло из Бразила и Аргентине, преко Космета до Панчева.
Како смо сазнали, реч је о Јовану Дабићу из Панчева, власнику месаре „Дабић мит“ и Данијелу Ђерфију из Црепаје, чија је радња „Нада Пан“. Против њих, највероватније ће бити покренут кривичан поступак пред надлежним судом.


„Све је рађено на основу анонимне пријаве од пре неколико недеља“, објашњава Зоран Тасић, начелник Јужнобанатског округа. „Неколико дана смо пратили дешавања око објеката. Онај у Панчеву био је прилично запуштен, јер је ту некад била кланица и месара „Шунка“. Иако је деловало да нема ништа, када смо провирили видели смо да се налази хладњача чија је регистрација важећа. Када смо преконтролисали објекат на пијаци, који је у њиховом власништву, утврдили смо да постоји одређена количина месних прерађевина“.

Како објашњава Тасић, власник радње „Дабић мит“ није хтео да отвори врата свог објекта на Јабучком путу бб, док није стигао налог из суда.


„Такав несносан смрад и призор као у хорор филму још нисмо видели“, каже Тасић. „Постоји део где су бацали кожу, изнутрице и рогове. У том смраду пронашли смо и идентичну робу која се налази у радњи на пијаци. Власник је рекао да му то служи за храњење паса, иако је ту било између 300 и 500 килограма меса. Инспектори ће утврдити да ли су животиње ту и клане или је месо из увоза. Сумња се да је стигло са Косова, а да је пореклом из Бразила и Аргентине“.

Начелник Тасић објашњава да је друга илегална кланица пронађена у Црепаји, а да њен власник Данијел Ђерфи такође има радњу на зеленој пијаци – „Нада Пан“.


„Утврдили смо да су декларације сумњиве, јер су у папирима имале печат „Неопланте“, а на производу печат месаре у Мајданпеку“, објашњава Тасић. „У објекту у Црепаји пронашли смо више од три тоне меса. Утврђено је да су полутке купљене у „Неопланти“, а онда су сечене и од тога прављене прерађевине. Како није имао регистровану радњу за прераду, стављао је печате фирме из Мајданпека. Све ове производе продавао је на зеленој пијаци, у својој радњи“.
Како кажу у Министарству пољопривреде, сва заплењена количина меса и производа од меса биће нешкодљиво уништена.


„Дивљи“

Од почетка године инспекција је пронашла и затворила неколико илегалних кланица у Србији. У јануару је у селу Церовац код Крагујевца пронађено две тоне меса. Месец дана касније, у селима код Пријепоља откривено је 3,4 тоне меса и месних производа. У Белегишу је у марту пронађено више од осам тона неисправног пилећег меса.
Ј. Субин / Новости

**************************************
Хоће ли ови монструми бити кажњени онако како то стварно заслужују - таквим људима треба забранити да се било када баве прехранбеним производима.........
 
mene brinu legalne, od ilegalnih se valjda mogu sama zastititi

PORAŽAVAJUĆI REZULTATI ISTRAŽIVANJA KVALITETA NAMIRNICA
EU hrani Istočnu Evropu smećem!
Autor: R. Briza | 05.07.2015 - 07:00:00h |







Prehrambeni, higijenski i drugi proizvodi koji su na rafovima u zapadnoj i istočnoj Evropi uopšte nisu istog kvaliteta i cene!

2221369-prodavnica-foto-kkamenov.jpg


Naizgled veliki izbor, ali loše robe | Foto: Konstantin Kamenov


Čak su i skuplji u istočnoj Evropi. Ovo su poražavajući rezultati tek završenog velikog istraživanja u prodavnicama istih trgovačkih lanaca u Češkoj i Nemačkoj.



Zbog toga bi trebalo, kako su najavile hrvatska predstavnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan i njena češka koleginica Olga Sehnalova, izvršiti pritisak na Evropsku komisiju kako bi se to stanje promenilo i kako bi prestali da postoje građani prvog i drugog reda!

- Kao potrošač, zaključujem da kad kupujemo skuplje, kupujemo kvalitetnije. Međutim, istina je da neke proizvode kupujemo skuplje, a oni su slabijeg kvaliteta - kaže Biljana Borzan.

Olga Sehnalova dodaje da je to istraživanje u Češkoj sprovedeno na Fakultetu hemije i tehnologije u Pragu.
- Od 24 analizirana ista proizvoda, 35 odsto je bilo različito u Češkoj i Nemačkoj. Razlikovali su se po količini masnoće u mlečnim proizvodima, po kofeinu u kafi i zaslađivačima, a jedan se proizvod razlikovao i po vrsti mesa! - upozorila je ona.

Prema njenim rečima, što pre bi trebalo da se izvrši pritisak na EU kako bi se razlika među proizvodima za zapadno i istočno evropsko tržište eliminisala.

Osim prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, kvalitet i cene trebalo bi izjednačiti i, na primer, za karte za Diznilend, jer su im cene različite u zavisnosti u kojoj se zemlji EU kupuju.

***********************************
наравоученије:

Народе - не купуј било шта увозно!!!:rtfm:
 
Колико је храна затрована пестицидима (1): Весели тровачи на српским њивама
05.јул 2015.

Београд – Храна у Србији пуна је пестицида, одјекнула је недавно вест као гром из ведра неба, уз податак да се чак 70 одсто произведене хране прска опасним хемикалијма, већином сумњивог квалитета. У Србији је само током шест месеци прошле године у 29 узорака воћа и поврћа из увоза и из земље откривена недозвољена количина пестицида. Лимун, поморанџа и мандарина из Турске и спанаћ су били најотровнији, али су штетне хемикалије у недозвољеној количини откривене и у грожђу, шљивама, пасуљу, али и у малинама, паприкама и краставцима.



Највише пестицида садржи кора јабуке, а следе целер, чери парадајз и краставци, док их је најмање у луку и кукурузу. Стручњаци указују да се јабука прска и до 14 пута, а шаргарепа 12. На питање како избећи прскано воће и поврће, саветују да се на пијацама бирају ситне и квргаве шаргарепе које су различите величине и црвљиво воће, јер црв неће у прскано воће.


Стручњаци с Универзитета Рочестер, који се баве истраживањем утицаја хемикалија на људску репродукцију, тврде да је проблем у томе што већина пестицида који се данас нашироко користе није одговарајуће тестирана.
Тако су британски научници утврдили пре неколико година да многи пестициди који су се дотад сматрали безопасним лоше утичу на мушке хормоне. Тестови су показали да 30 од 37 тестираних пестицида блокира деловање мушких хормона.
Нимало није пријатан податак да Србија према потрошњи хемикалија спада у водеће европске земље и док Министарство пољопривреде стално понавља да је воће и поврће безбедно, представнци мултинационалних компанија за производњу пестицида истичу да се 70 одсто пољопривредних производа у Србији и даље прска пестицидима сумњивог квалитета.


Хемикалије за обрадиву земљу

Више од 50 одсто обрадиве површине у Србији третира се средствима за заштиту биља. То се чини на основу минималне документације, према закону о заштити биља из 1998. године.

Ове хемикалије се у тлу задржавају две деценије, а најгори је ДДТ који изазива рак и неплодност и који је у другим земљама одавно забрањен. Познато је да и бројни „легални“ пестициди узрокују хронични умор, канцер, али и разарају ендокрини систем.
Прошле године поново одложена примена новог закона усвојеног још 2009. који предвиђа комплетну токсиколошку документацију за пестициде, па се пестициди даље региструју према закону из 1998.
Извршни директор Удружења иностраних произвођача средстава за заштиту биља у Србији (СЕЦПА) Драгана Димитријевић каже за „Вести“ да се још чека на амандмане новог закона.
„За сада се не зна се када ће тај посао бити готов. Надамо се да неће бити прича без краја“, објашњава наша саговорница.
„Чак 45 одсто произведене исхране у Србији потенцијално је опасно. Такви пестициди могу да се користе само у Србији где се региструју с минимумом документације, али не у ЕУ чије земље имају много строжу процедуру. Србија хоће у ЕУ, па очекујемо да ће се Министарство пољопривреде потрудити, јер поглавље 12 у преговорима са Бриселом Србија мора да испуни.“


Опасне испоруке

Неке испоруке опасне су по здравље због високе количине пестицида. Последњи пример су јабуке из Србије, упозорио је 2013. године премијер Русије Дмитриј Медведев. Руска служба за контролу пољопривредних производа Росељхознадзор открила је тада да око 60 тона јабука из Србије садржи превисок ниво пестицида.

Иначе, Русија је 2009. увезла 145 тона српских јабука с превисоком количином пестицида, а 2011. око 77 тона. Зато је увоз јабука из Србије смањен више од 2,5 пута у односу на 2012. годину. Русија је претходних година била највећи купац јабука из Србије, на то тржиште ишло је 90-95 одсто укупног извоза овог воћа.

Већ годинама колају приче да у Шумадији постоји село познато по неумереној и неконтролисаној употреби пестицида у воћњацима и виноградима. Произвођачи јабука, бресака, шљива и грожђа у том селу 16 до 23 пута (уместо два-три) прскају и запрашују воћке да би уништили коров и штеточине, па их сељаци из суседних села колоквијално зову „весели тровачи“.
Да нема редовне анализе и контроле хране, за „Вести“ указује и Петар Богосављевић, председник Покрета за заштиту потрошача Београда. Он објашњава да не само да се не контролише на прави начин прскање воћа и поврћа у Србији, већ се у земљу увози оно које је третирано пестицидима и хербицидима.
 
Kako paradajz poskupi 10 puta do Beograda

Dok dođe od proizvođača iz Leksovca do potrošača u Beogradu, paradajz poskupi 10 puta.
Izvor: 24sata utorak, 28.07.2015. | 14:25

155366868655b77614d7342709333366_w640.jpg

(Foto: Thinkstock.com)​


Cena kilograma paradajza u Leskovcu je trenutno 10 dinara, a dok dođe do potrošača, taj isti paradajz prođe kroz ruke nakupaca i trgovaca.
I pored toga što trgovci u Srbiji nabavljaju paradajz po smešnim cenama, u trgovini se niska otkupna cena ne prenosi na kupce. I dok povrtari kukaju nad svojom sudbinom, nakupci zadovoljno trljaju ruke. Da je situacija ravna katastrofi slaže se i predsednik lebanske Mesne zajednice Cekavica Dragan Miljković.
Kako raste cena domaćeg paradjza:

Otkupna cena 7
Cena na kvantašima 25 - 30
Cena na zelenim pijacama 50 - 60

Cena u prodavnicama 60 - 70
*cene su izražene u dinarima po kilogramu
(Uvozni paradajz može da se nađe na akcijama supermarketa i za 30 dinara)
"Ova godina naše povrtare može da odvede u bankrot, jer sve ispod cene od 50 dinara po kilogramu proizvodnju čini nerentabilnom", tvrdi Miljković i dodaje da je izostao izvoz pre svega u Rusiju, gde su meštani Cekavice plasirali svoj paradajz.

Nemoguće je ne zapitati se zbog čega se u Beogradu jede 10 puta skuplji paradajz ako je njegova cena u pojedinim krajevima Srbije toliko niska.

Odgovor je jednostavan. Proizvođačima iz Leskovca se ne isplati da putuju u Beograd kako bi prodali paradajz, jer su već u minusu, a količine kojima raspolažu su mnogo veće od onih koje bi mogli da prodaju na pijacama.

"Zato kod njih dolaze nakupci iz Beograda koji kupe jeftin paradajz, ali potroše novac na njegov transport do prestonice, pa i cenu goriva uračunaju u cenu koju će oni da ponude na kvantašu", kaže za “24 sata“ Vojislav Stanković, agronomski analitičar.

Na kvantaše, na kojima je cena paradajza već desetak dinara viša, dolaze oni koji drže tezge na zelenim pijacama, koji na tezgi paradajz ponude po još desetak dinara višoj ceni, dok vlasnici malih marketa cenu dižu još više.

"Najveće su marže na povrće poput paradajza zato što je prepun vode i brzo se kvari, pa moramo da uračunamo i taj rizik", kaže jedan beogradski trgovac.

Proizvođač Srđan Hadžić smatra da domaćem paradajzu cenu najviše obara nekontrolisani uvoz iz Makedonije i Albanije.

"Iz ovih država nam dolazi paradajz druge, treće kategorije, koji je protivno svakoj logici jeftiniji od domaćeg, iako su skupe i putarine, i troškovi transporta iz Makedonije, i PDV, i sanitarne kontrole", priča Hadžić.
 
Lažni kompleti prve pomoći u Novom Sadu i drugim gradovima Srbije


Falsifikovani kompleti prve pomoći na kojima piše "Galenika" masovno se prodaju u Novom Sadu i drugim gradovima Srbije.

1078.jpg


Pošto ti paketi izgledaju identično kao pravi, a građani ne mogu da ih otvore i vide šta je unutra, često nasednu i kupe baš taj paket u kom se ne nalazi ništa drugo, osim papirnih maramica i vate, navodi "Alo".

Takvo iskustvo imala je i Novosađanka G. N, koja kaže da je doživela pravi šok kada je otvorila paket s medicinskim sredstvima za prvu pomoć, i to u momentu kada joj je bio preko potreban. Sa sve logom i adresom firme, paket je spolja izgledao identično onom koji proizvodi "Galenika", a koji je bio deo obaveznog programa za svaki automobil, ali unutra nije bilo ničega.

"Dete mi se povredilo, ja brže-bolje u auto po prvu pomoć jer ništa drugo tog momenta nisam imala. Otvorila sam ‘sterilne gaze’ i ‘komprese’, a u paketićima sam, umesto gaze, zatekla pakovanje običnih maramica koje su bile uvijene u ubrus. Onda sam otvorila zavoj, kad tamo u kesici obična vata, takođe umotana u ubrus. Šokirala sam se", navodi ona.

Kako kaže, onda se zapitala šta bi radila da je njena nevolja bila još veća.

"Šta da je, ne daj bože, došlo do neke saobraćajke u nedođiji? Kako bismo pomogli povređenom s ovim paketom prve pomoći? Gde će duša ovim neljudima koji pakuju paket za prvu pomoć?", napisala je G. N. na svom Fejsbuk profilu, gde je i postavila fotografije lažnog paketa prve pomoći i svega što je tamo zatekla.

U "Galenici" kažu da su oni videli fotografije i da su zgroženi. Navode i da taj paket nema nikave veze s njihovim firmom, kao i da će podneti krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog zloupotrebe njihovog imena i brenda.

"Taj komplet nema nikave veze s nama, žrtve smo falsifikatora koji mogu da naruše naš ugled. Dokaz za to je što je taj sporni paket sa slike proizveden u martu, a ni ‘Galenika a. d.’ ni ‘Galenika farmacija’ ove godine uopšte nisu proizvodile pakete prve pomoći", naveli su iz te firme.
 
Ajd' sto nema linka od kopiranog teksta, ali nedostaje nesto mnogo vaznije - informacija gde je ona to kupila. Ti kompleti su prodavani i po pijacama i ko zna jos gde, a ako je kupljeno van zvanicne prodavnice onda potrosac ne moze da racuna ni na kakvu zastitu i ne bi trebao ni da bude predmet ove teme.
 
link je sa nekog novosadskog sajta, zaboravih kog..ali to je nebitno..kao sto je nebitna i prituzba jer ovo odgvorara temi posto je bitno da se ljudi informisu i obrate paznju kad kupuju i da je pametnije da kupuju samo u sigurnim prodavncama bez obzira sto je nesto skuplje..potrebno je znati sta se desava..ili smatras da je to nebitno?
 
Sustina je u tome da mi ne znamo ni ko je ona ni gde je to kupila. Sem toga, pominje se to kao masovna pojava, a navodi se samo taj jedan slucaj opisan na nekom fejsbuk profilu. Taj profil moze anonimno da otvori ko god hoce, izmisli ime i pise sta hoce. Galenika nije jedini proizvodjac tih kompleta i nije nezamislivo da je ceo tekst smislila neka konkurentska kompanija. Veoma je neodgovorno od strane tog novinara (konkretno Radio 021, nasao sam odakle si kopirao) da na takav nacin prenosi informaciju.
 
Пре неки дан купио сам у продавници чији је власник сада страна фирма Deleze (C Market a.d., ul.Bul.kralja Aleksandra br.50) око 700 гр. свињског кареа (то је месо од крманедла без коске) са намером да га издинстам...... и ставим га ја у тигањ - КАД, ГЛЕ ЧУДА...... ОДЈЕДНОМ ТО МЕСО ПОЧНЕ ДА ПУШТА НЕКУ ВОДУ И НЕКЕ ЧУДНЕ МИРИСЕ МЕНИ НЕПОЗНАТЕ) ЈА САМ СВЕ ТО ГЛЕДАО КАО ДРОГИРАН, НИСАМ ВЕРОВАО ОЧИМА... А ОНДА ЈЕ ТА ТЕЧНОСТ ПОЧЕЛА ДА ПЕНИ....... А МЕСО СВЕ МАЊЕ И МАЊЕ.....оставим ја да се то крчка отклопљено да уври течност... и када је течност уврела месо се испече - и ја га пробам........ људи моји...... фуууууууујјјјјјјјјј.......... то нема благе везе са свињским месом..... ја не знам шта је то- али морам рећи да је у излогу продавнице изгледало и свеже и лепо "на око"......... пошто ја нисам могао да једем то срање ... исецкам га ја ситно и дам мом мачку ТОши - али гле чуда......Тоша омирисао...... мало пробао --- И НЕ ПАДА МУ НА ПАМЕТ ДА ЈЕДЕ НЕГО СЕ СТАЛНО ДЕРЕ ЈЕР ЈЕ ГЛАДАН.......

Е то ради увозничка мафија и разне кланице - ТРЕБА ИХ СВЕ ДО ЈЕДНОГ ПОХАПСИТИ И ОСУДИТИ ЗА УГРОЖАВАЊЕ ЗДРАВЉА ЉУДИ И ПРЕВАРУ........
 
E sad, kako to dokazati? Jedino da se ostavi deo, pa ako opet bude takav pravac inspekcija. Citao sam odavno da mesari imaju varijantu da maskiraju i ulepsaju ukvareno meso. Kao po onoj narodnoj - spolja gladac, a iznutra ...
 
Evo na koje sve načine nas varaju u supermarketima

Supermarketi često koriste brojne taktike i trikove kojima varaju potrošače, navode ih na veću potrošnju i podvaljuju im različite proizvode po "akcijskim cenama". Ako se i vama dogodilo da nakon nedeljne kupovine namirnica doslovce ostanete šokirani cenom na kasi, vreme je da saznate kako vas supermarketi svakodnevno varaju i obmanjuju.

U jednom istraživanju analizirani su najveći supermarketi u Velikoj Britaniji tokom godinu dana i otkriveno je na koje se sve načine kupce vara svakog dana. Brojnim varkama i obmanama supermarketi navode kupce na veću potrošnju i tako dižu profit, a kupci, osim praznog novčanika, ostaju i sa manjom količinom kupljene robe, prenosi Dejli Mejl.

Manja količina za istu cenu
Proizvođači smanjuju troškove i povećavaju profit prodajući sve manja pakovanja proizvoda. Uprkos manjem pakovanju, cena ostaje ista, ili se čak povećava. Na taj način kupci po istoj ili čak većoj ceni dobijaju manju količinu proizvoda. Smanjena količina često se dobro prikriva, tako na primer proizvođač smanji količinu tekućeg deterdženata za veš za 17 odsto i ostavi istu cenu ili je povisi.

Isto pakovanje, manja količina hrane
Veličina pakovanja i cena često ostaju nepromenjene, a ono što proizvođači iza leđa kupaca promene je količina hrane unutar pakovanja. Supermarketi često promene gramažu, ali ne i cenu. Tako se na primer pakovanje mesa ili voća prodaje po istoj ceni, samo ta količina više ne iznosi 200 grama, već 150 grama.

Istaknute cene koje upućuju na akciju
Često se dešava da supermarketi na određene proizvode stave istaknute cene, poput brokolija za 75 dinara, a to kupce navodi na zaključak kako je to vrlo povoljna akcija. Istina je zapravo ta da se taj proizvod i inače prodavao po toj ceni.

Pomešane akcijske i redovne cene
Kako bi kupce naveli da potroše više, supermarketi često znaju da stave slične proizvode sa različitim cena jedne do drugih, pa tako zbune kupce šta tačno i po kojoj ceni kupuju. Na primer, grožđe jedne vrste ima redovnu cenu dok se druga vrsta grožđa prodaje po akcijskoj cenu. U supermarketu ih namerno stave jedne do drugih, pa kupci, smatrajući da kupuju voće na akciji, zapravo na blagajni plate punu cenu.

Proizvodi u kesicama
Kupci često percipiraju kako je kupovanje začina u teglama redovno skuplje od onoga u kesicama, pa radije kupuju proizvode u kesicama i kod kuće ih sipaju u staru teglu. Supermarketi ih tako često drže u zabludi, jer kupovina proizvoda u lošijem pakovanju nije uvek najbolja kupovina.

Različiti supermarketi, različita veličina pakovanja
Kupci često ne primećuju kako različiti supermarketi prodaju različite veličine određenih proizvoda. Tako na primer u jednom supermarketu tablete za pranje posuđa u mašini za sudove mogu da se prodaju po nižoj ceni, no ako malo bolje pogledate, uočićete kako je u tom pakovanju manji broj tableta.

Veća pakovanja nisu uvek najbolja ponuda
Supermarketi nude velika pakovanja hrane ili deteredženta asocirajući kupcima kako takvom kupovinom štede. Međutim, to nije uvek tačno. Dešava se da velika pakovanja budu na kraju skuplja nego dva manja pakovanja istog tog proizvoda.

Lažne sezonske ponude
U susret određenim praznicima i posebnim događajima, supermarketi određene proizvode često prodaju po "povoljnim akcijskim cenama". Ipak, koliko su te cene zapravo povoljne? Prema pravilima, određeni proizvod se mora jedan vremenski period prodavati po višoj ceni kao i po sniženoj ceni. Zbog toga, mnogi marketi prvo značajno dignu cene određenih proizvoda pa ih onda, približavanjem njihove sezone, spuste i prodaju po "akciji", međutim ta cena je zapravo realna cena proizvoda.

http://arhiva.24sata.rs/specijal/zi...cine-nas-varaju-u-supermarketima/127217.phtml
 
07:43 08. Januar 2016.
SRBI SU U 2015. GODINI POJELI 20.000 TONA OTPADA! Najlošije meso jelo se u jeftinim kobasicama, pljeskavicama, paštetama...

Svaki stanovnik u Srbiji u proseku je 2015. godine pojeo tri kilograma najlošijeg pilećeg i svinjskog mesa kroz razne parizere, pljeskavice, kobasice, paštete i viršle

Svaki stanovnik u Srbiji u proseku je 2015. godine pojeo tri kilograma najlošijeg pilećeg i svinjskog mesa kroz razne parizere, pljeskavice, kobasice, paštete i viršle, a u ovoj godini to ne bi trebalo da se događa jer je Uprava za veterinu od 1. januara promenila propise da bi smanjila uvoz najlošijeg mesa.

ZABRANJEN UVOZ NAJLOŠIJEG MESA: Koristilo se za jeftine viršle, kobasice, parizere…

Prema računici ekonomiste Dragovana Milićevića, koju prenose beogradski mediji od oktobra 2014. godine do septembra 2015. godine Srbija je uvezla 4,9 miliona kilograma pilećih otpadaka i 14,6 miliona kilograma svinjskih otpadaka, što je ukupno skoro 20 miliona kilograma.

Mesar01.jpg


60 dinara iznosi cena po kilogramu uvoznog najlošijeg pilećeg mesa, a 200 dinara svinjskog mesa.
Do 1. januara 2016. godine prema Pravilniku o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda i proizvoda u mehanički odvojenom mesu moglo je da bude najviše 150 miligrama kalcijuma na 100 grama mesa, a od ove godine najviše može da bude 100 miligrama.
(Telegraf.rs)

***************************
Може ли се већ једном СТАТИ НА ПУТ НЕВЕРОВАТНИМ ЗЛОЧИНЦИМА КОЈИ СЕ НАЛАЗЕ НА ВЛАСТИ - ПА ОВО ЈЕ ДИРЕКТНО СРАЧУНАТО НА ПОМОР И УНИШТЕЊЕ НАРОДА.......z:((
 
eef8a61ac4ad5b0ffb5165f8a6c4aeba.jpg

(Фото: РАС Србија)
Зашто увозимо поврће: Једемо и бели лук из Кине
7. фебруара 2016.

Београд – Некада чувени српски бели лук, за који су се отимали сви европски дворови, данас је постао раритет, па му је због тога и цена два пута већа од оног из увоза.

Разлог што се цене ове увозне намирнице, најчешће из Кине и Холандије, крећу од 200 до 300 динара по килограму, а наше од 400 до 600 динара, стручњаци везују за неадекватну државну политику субвенционисања пољопривреде. Агроекономиста Милан Простран каже за „Блиц“ да таква политика „затире“ све у Србији, па и бели лук.
„Увоз субвенционисане европске хране уништава српску пољопривреду. Наши производи су скупљи јер је скупа производња и зато што се пољопривредом баве махом мали произвођачи који не могу да буду конкурентни цени коју дају произвођачи у земљама у којима је производња у старту јефтинија јер их држава регресира.
Алфа и омега аграрне политике су подстицаји дефинисани да се бар у наредних пет година зна шта ће држава да финансира. Код нас тога нема, па зато и нестају културе по којима смо због квалитета у свету били познати, као што је бели лук, чија је производња изузетно профитабилна. Има фармера који су то схватили, па оживљавају производњу“, каже Простран.
Један од њих је и Милан Стојановић из Рајца код Неготина.
„Обновио сам производњу белог лука пре две године. Уложио сам 3.000 евра за хектар „босута“ и „зимца“. Зарада је била око 20.000 евра. И поред добре зараде, држава ову биљку није препознала као уносну.
Исплативије јој је да увози из Кине иако тај лук не може ни да примирише квалитету нашег. Аустралијанци неће кинески бели лук јер су утврдили да има хемикалија које се додају да не би клијао“, каже Стојановић.

Слађана Вукашиновић / Блиц
++++++++++++++++++++

Хоће ли неко ову комунистичку трансвестит-караконџулу на власти КОЈА НАС УНИШТАВА већ једном неко сменити и склонити из пољопривреде???


Проф. др Снежана Богосављевић Бошковић
http://www.mpzzs.gov.rs/wp-content/themes/mpzzs/data/php/********.php?src=wp-content/uploads/2014/10/Ministar_Snezana-Bogosavljevic-e1417523294522.jpg&w=250 Рoђeнa je у Ивaњици 24. jaнуaрa 1964. гoдинe.
Oснoвну и срeдњу Прирoднo-тeхничку шкoлу, смeр зa биoхeмиjу и мoлeкулaрну биoлoгиjу, зaвршилa je у Ивaњици. Диплoмирaлa je нa Aгрoнoмскoм фaкултeту у Чaчку 1986. гoдинe. Maгистрирaлa je нa Пoљoприврeднoм фaкултeту у Зeмуну 1990. гoдинe, a 1994. гoдинe je нa истoм фaкултeту и дoктoрирaлa. Tимe je пoстaлa jeдaн oд нajмлaђих дoктoрa нaукa Унивeрзитeтa у Крaгуjeвцу.
 
Učenici osmog razreda Osnovne škole “Ivan Gundulić” iz Novog Sada otkrili su u okviru časa matematike da u tetrapak određenih dimenzija ne može da stane litra mleka, iako tako piše na ambalaži.

Najpoznatiji proizvođači mleka varaju svoje kupce.
Učenica osmog razreda Osnovne škole “Ivan Gundulić” iz Novog Sada Marija Petrović rekla je za “RTV” da je u okviru časa matematike merila tetrapak mleka od litre i zaključila da je odstupanje 0,04, što znači da u tu ambalažu ne može da stane litra mleka. Ognjem Mrđanov dodao je da su prilikom izvođenja računice uzeli u obzir i debljinu kartona.
Učenici su došli do zaključka da zarada na jednoj litri mleka nije velika, međutim kada se mala odstupanja pomnoži sa količinom mleka koja se proda u toku jednog dana, dolazi se do zaključka da je profit koji proizvođači na ovaj način ostvarujuu veoma veliki.





- - - - - - - - - -

Prema računici učenika osmog razreda, proizvođači kod kojih se javljaju najveća odstupanja prodaju 140 litara mleka manje, što dovodi do pretpostavke da, ukoliko na teritoriji Srbije ima 500 supermarketa, oni tako zarade oko pet miliona dinara dnevno.
Iz Asocijacije potrošača Srbije kažu da je obmanjivanje potrošača kažnjivo prema Zakonu o zaštiti potrošača.
- Ukoliko je proizvođač na samoj ambalaži mleka označio jednu, a sadrži drugu količinu, to je kažnjivo prema Zakonu o zaštiti potrošača. To je direktno obmanjivanje građana, jer obmana je ukoliko vi ne dobijete robu po sastavu, količini i svojstvima navedenim na ambalaži, rekla je Jovanka Nikolić iz Asocijacije potrošača Srbije za “RTV”.
Osim toga, česta je pojava da ambalaža i cena ostaju iste, a da je pritom naglašeno da je količina mleka u tetrapaku manja, upozoravaju iz APOS-a.
Izvor: RTV / ****************
 
Šta mi vredi zaštita potrošača kada se sve velike firme ograde.
Moj slučaj je kupim patike u Planeti platim ih lepih 6000 din na popustu i za mesec dana đon otpao,iznutra bože me sačuvaj a ja ih obula nekih 5,6 puta.I lepo odnesem ja to njima nazad,povraćaja nema,zamene nema,to je od ove firme,one firme,pa preko boga pitaj koga krene ona meni da nabraja.I sad šta ću odem ja da vidim kad već imamo novi zakon,da vidim dal služi nečemu i gle čuda,dobijam isto to nabrajanje pa da ja sama na svoju ruku pošaljem toj zadnjoj firmi u Bg pa ako mi oni vrate novac ili druge patike i to je sve.Moj slučaj nije jedini nažalost bilo nas je više ali zanimljivo je da ta firma u Bg-u nema pravu adresu nego poštansko sanduče samo. I šta sad? Pare badžene kroz prozor,firma 3 puta menjala ime da ne bi morala da vraća robu jer oni više nisu ta firma i nama potrošačima baš lepo :dash:
 
Šta mi vredi zaštita potrošača kada se sve velike firme ograde.
Moj slučaj je kupim patike u Planeti platim ih lepih 6000 din na popustu i za mesec dana đon otpao,iznutra bože me sačuvaj a ja ih obula nekih 5,6 puta.I lepo odnesem ja to njima nazad,povraćaja nema,zamene nema,to je od ove firme,one firme,pa preko boga pitaj koga krene ona meni da nabraja.I sad šta ću odem ja da vidim kad već imamo novi zakon,da vidim dal služi nečemu i gle čuda,dobijam isto to nabrajanje pa da ja sama na svoju ruku pošaljem toj zadnjoj firmi u Bg pa ako mi oni vrate novac ili druge patike i to je sve.Moj slučaj nije jedini nažalost bilo nas je više ali zanimljivo je da ta firma u Bg-u nema pravu adresu nego poštansko sanduče samo. I šta sad? Pare badžene kroz prozor,firma 3 puta menjala ime da ne bi morala da vraća robu jer oni više nisu ta firma i nama potrošačima baš lepo :dash:

Kakve Vi veze imate sa tom tamo tamo nekom firmom ? Niste sa njima imali nikakav obligacioni odnos, niste Vi od njih ništa kupili.To je samo fintanje radnika u Planet, i šta vas briga od koga su oni robu kupili, i kome će je reklamirati i idući put nek i oni paze od koga kupuju.
Oni su dužni da vam izvrše zamenu i od toga ne odustajte...Čak i po našem zakonu.

To je fora naših ja znate "jadni" mi, shvatite nas, mi to ne možemo ... pa "jadan" je onaj ko je izgubio novac, a ako ne možeš da se izboriš da tvoja firma radi pošteno onda nisi jadan, nego si isti
Nego Vi lepo idite i recite, No problem, znam ja broj tržišne inspekcije.
 
Šta mi vredi zaštita potrošača kada se sve velike firme ograde.
Moj slučaj je kupim patike u Planeti platim ih lepih 6000 din na popustu i za mesec dana đon otpao,iznutra bože me sačuvaj a ja ih obula nekih 5,6 puta.I lepo odnesem ja to njima nazad,povraćaja nema,zamene nema,to je od ove firme,one firme,pa preko boga pitaj koga krene ona meni da nabraja.I sad šta ću odem ja da vidim kad već imamo novi zakon,da vidim dal služi nečemu i gle čuda,dobijam isto to nabrajanje pa da ja sama na svoju ruku pošaljem toj zadnjoj firmi u Bg pa ako mi oni vrate novac ili druge patike i to je sve.Moj slučaj nije jedini nažalost bilo nas je više ali zanimljivo je da ta firma u Bg-u nema pravu adresu nego poštansko sanduče samo. I šta sad? Pare badžene kroz prozor,firma 3 puta menjala ime da ne bi morala da vraća robu jer oni više nisu ta firma i nama potrošačima baš lepo :dash:

Као прво Закон о заштити потрошача је један од ретко добрих закона који је донесен код нас, једноставан је, свеобухватан и лак за тумачење сваком (не требаш бити правник да би га разумео).

Чињенице које су битне из поменутог Закона у твом случају су:

1) Ти не требаш да се обраћаш са захтевом за рекламацију ником другом него продајном месту где си купила фаличан производ. Ако те је радница послала на неку другу адресу или упутила другој фирми направила је прекршај "обмањујућа пословна пракса" описаним у члану 19 Закона став 7: Право потрошача, укључујући право на замену робе или повраћај новца, као и члану 20 став 1 а нарочито став 2: скривање битних информација или битне информације пружа на нејасан, неразумљив или двосмислен начин, којима просечног потрошача доводи у позицију да донесе економску одлуку коју иначе не би донео


2) Ти имаш право на рекламацију јер ти је продавац продао производ који не испуњава услов саобразности производа. Саобразност производа описана је у члану 50 Закона, а одговорност за несаобразност у члану 51 ставови 1, 2 и 3
Prodavac odgovara za nesaobraznosti isporučene robe ugovoru ako:1) je postojala u času prelaska rizika na potrošača, bez obzira na to da li je za tu nesaobraznost prodavac znao;2) se pojavila posle prelaska rizika na potrošača, ako potiče od uzroka koji je postojao pre prelaska rizika na potrošača;3) je potrošač mogao lako uočiti, ukoliko je prodavac izjavio da je roba saobrazna ugovoru.


Захтев за отклањање несаобразности је описан у члану 52 Закона

Ako isporučena roba nije saobrazna ugovoru, potrošač koji je obavestio prodavca o nesaobraznosti, ima pravo da zahteva od prodavca da otkloni nesaobraznost, bez naknade, opravkom ili zamenom, odnosno da zahteva odgovarajuće umanjenje cene ili da raskine ugovor u pogledu te robe.Potrošač ima pravo da bira da nesaobraznost robe trgovac otkloni opravkom ili zamenom.Ako otklanjanje nesaobraznosti u skladu sa stavom 2. ovog člana nije moguće, potrošač ima pravo da zahteva odgovarajuće umanjenje cene ili raskid ugovora ako:1) nesaobraznost ne može da se otkloni opravkom ili zamenom uopšte niti u primerenom roku;2) ne može da ostvari pravo na opravku ili zamenu, odnosno ako prodavac nije izvršio opravku ili zamenu u primerenom roku;3) opravka ili zamena ne može da se sprovede bez značajnijih nepogodnosti za potrošača zbog prirode robe i njene namene;4) otklanjanje nesaobraznosti opravkom ili zamenom predstavlja nesrazmerno opterećenje za prodavca.


Једина ситуација у којој би продавац могао да одбије твој захтев за рекламацијом је ситуација у којој ти је продао производ који има грешку и та грешка је била наглашена пре продаје, као и да је цена била умањена због тога. Из твоје приче нисам стекао утисак да је тако нешто у питању, па зато слободно проучи ове ствари које сам ти навео, упамти их и правац на продајно место. Буди одлучна у свом захтеву и сигурна. Не дозволи да ти продавац прича бајке, тражи да разговараш са пословођом радње, а уколико и он покаже да не познаје закон и одбије да поступи по овом што сам ти написао, обавести га да ћеш рекламацију проследити директно директору продаје фирме заједно са пријавом тржишној инспекцији.

Лично не верујем да ће доћи до те ситуације, сигуран сам да ће цела ствар бити решена на нивоу продавнице, само буди сигурна у себе и своја права
 

Back
Top