Automobil na vodu

HOH mi je obecavajuce izgledao, sve dok nisam bacio na papir sta se ulaze, a sta dobija...
Uopste nije stvar u vodoniku koji sagoreva u takvom sistemu, vec u reakciji polusagorevenih lanaca karbonata sa vodom (vodonik koji sagoreva) pa povecavaju stepen iskoriscenosti goriva.
Na vodu, cistu vodu, sumnjam da ista osim parne masine moze da radi.
 
Trebalo bi da neko ko zna da barata sa tim krene privatno da pravi,kao i svi ljudi ranije,pa da pokaze ostalima,kako sistem radi,da bi i oni mogli isto,i to polako da se siri.. Tada ne vredi da ubijes jednu osobu,kada njih 50-100 znaju isto to.

Zaista ne znam kako se solarna energija probila na trziste,ali verujem da kad su pokusali da sprece sirenje,vec je bilo kasno..
 
Poslednja izmena:
Upravo tako...na starijim dizelima, gde sagorevanje nije potpuno, ostaju lanci nesagorenih ugljovodonika, koji se posebnom cevkom mogu vratiti u motor i pomesati sa malom kolicinom vodonika, sto ih cini sagorivim, te na taj nacin (neki tvrde) povecamo efikasnost sagorevanja i do 45% . Meni licno izgleda sasvim ok.
Danasnji moderni dizelasi, imaju taktove ubrizgavanja, te je sagorevanje potpunije i kompletnije, pa samim tim i efikasnije.
Istu foru koriste i proizvodjaci benzinskih motora, pa ubrizgavaju i do 7 puta gorivo po taktu.
Zato danas za istu potrosnju goriva imamo motore SUS sa 30, 40% vecom snagom.
Uz to ide i promenjiva geometrija ventila, turbine i slicno.
To je ujedno i razlog zasto su HOH sistemi efikasniji kod starih motora, novi ostavljaju premalo toga sto ne sagori..
Jedan od mojih projekata je bio izgradnja HOH sistema u radionickim uslovima.
Dobijao sam premalu kolicinu vodonika, sistem je bio nezgrapan, a nije bilo para da sagradim bolji.
Ali, sistem je radio.
Jedina fora je sto sagorevanjem vodonika dobijamo manje energije nego sto ulozimo u razbijanje jake polarne kovalentne veze izmedju atoma kiseonika i vodonika.
U krajnjem rezultatu, i najboljem slucaju, moze se dobiti smanjenje potrosnje osnovnog goriva, ali i zauzvrat, smanjenje specificne snage motora.Jednostavno, deo rada se utrosi na povecano opterecenje alternatora zbog povecane potrosnje struje.Skoro 20 A .
To je slicno kao kada upalite svetla, a motor obori obrtaje...

Postoji mogucnost, da uvodjenjem nekog katalizatora (platina) ili jakog redukcionog sredstva, oslabi veza izmedju kiseonika i vodonika, pa da se lakse i uz manje gubitaka izdvoji veca kolicina vodonika i kiseonika.

Takodje, video sam jedan snimak gde covek tvrdi da izlaganje slane vode odredjenim frekfrencijama radio talasa, dovodi do spontanog oslobadjanja vodonika.
To ne mogu da potvrdim, jer nemam takvu aparaturu.
Izgleda mi moguce, jer so u vodi glumi katalizator, Milsim da je i stavio nano cestice zlata, radio - talasi koji indukuju struju u ekstra provodljivim cesticama zlata, sto dovodi do spontane elektrolize.
Cekamo potvrdu...
 
stan-meyer.jpg

Stenli Mejer i njegov „Dune Buggy“.

Mejer je praktično razradio način da u jednom procesu veoma kontrolisane elektrolize, iz vode izvlači vodonik tako što je veoma precizno kontrolisao protok elektrona, puštao ih i zaustavljao, stvarajući pri tome njihov jak naboj.

Svojim izumom on je praktično uspeo da iz ovakvog procesa dobije više energije od količine energije koju je bilo potrebno uneti za razdvajanje vodonika i kiseonika iz vode klasičnom elektrolizom. Proces elektrolize je zamislio tako da više koristi snagu napona, a ne količinu elektrona. A i one elektrone koji su proticali uspevao je da kontroliše i usmeri tako da mu se ne rasipaju.

Napon je jedna od tri poznate sile, pored gravitacije i magnetizma. Napon nastaje usled razlike u količini elektrona na dve različite lokacije. Što je veća razlika u broju elektrona u jednoj lokaciji u odnosu na drugu, veći je napon. Da podsetimo da se u svakom atomu nalaze elektroni i protoni. Elektroni su čestice koncentrisane u orbiti oko jezgra, a protoni su u jezgru. Elektroni su negativno naelektrisane čestice, a protoni pozitivno. Atom vodonika ima jedan elektron i jedan proton, a atom kiseonika ima osam protona i osam elektrona. Kada se spoje dva atoma vodonika i jedan kiseonika, zbog nejednakog rasporeda elektrona u orbitama atoma molekul vode je bipolaran, tj. ima pozitivno i negativno naelektrisanu stranu.

Kada se ovakav molekul stavi u polje pod naponom, on se okreće na pozitivnu ili negativnu stranu. Klasičnom elektrolizom se u vodenu soluciju konstantno uvode elektroni koji svojom snagom postepeno kidaju energetsku (hemijsku) vezu u molekulu vode i on se na kraju pocepa na atom kiseonika i dva atoma vodonika. I to se naziva hidroksi gas (HHO).

U elektrolizi koju je razradio Mejer protok elektrona koji su pod velikim nabojem je sprečen, pa je molekul vode podvrgnut mnogo većem stresu tako da mu hemijske veze molekula slabe, ali se ne raskidaju sve dotle dok se to procesom ne naloži. Dakle, radio se o oslobađanju hidroksi gasa iz vode na zahtev.

Mejer je znao: ako se napon u elektrostatičkom polju podigne do izvesnog nivoa, elektroni bi bili strgnuti sa molekula vode. Zato je hemijske veze u molekulu slabio postepeno pomoću specifičnog pulsiranja na određenoj frekvenciji, ali tako da se atomske veze ne pokidaju već samo oslabe. Ako bi se pokidali, elektroni bi izleteli sa orbita i rasuli se nekontrolisano.

Tako je Mejer drmusao molekul vode pulsevima na određenoj frekvenciji, a što je postizao podešavanjem razmaka između elektroda i održavao atome u hemijskoj vezi, koja je postepeno slabila. Ovo postepeno pulsno naelektrisanje jonizuje vodonik i kiseonik pozitivno. Čestice onda počinju da se sudaraju pri konstantnoj brzini, a koja se može i povećati i tada nastaje efekat razdvajanja. Vodonik i kiseonik tada izlaze kao gas. Tako se umesto difuznog rasipanja elektrona kod klasične elektrolize (koja je zato energetski neisplativa), u ovom procesu koristila energetska snaga samog atomskog polja u orbiti elektrona. I to je smanjilo energiju neophodnu za dobijanje ovog efekta, a na kraju procesa oslobodilo energiju iz polja elektrona.
 
U Mejerovoj skalameriji postoji i pojačivač strujnog napona koji sada neki sledbenici Mejerove ideje nastoje još da dorade tako da se pomoću njega može koristiti još manja energija za navedeni cilj. Proizvodnja gasa se tako kontroliše povećanjem i smanjenjem napona. Najmanji napon neophodan za ovaj proces je oko 1.500 V.Ali, tamo gde je normalna elektroliza vode zahtevala protok struje koji se meri amperima, Majerova ćelija je postigla miliamperima.Klasična elektroliza zahteva i dodavanje elektrolita u vodu, kao što je sumporna kiselina, kako bi se potpomogla provodljivost elektrona. Majerova ćelija je potpuno bila funkcionalna sa čistom vodom.Majerov auto je išao bešumno, nije se zagrevao. Nije mu bio potreban rezervoar za hidrogen, nisu bile potrebne Shell hidrogen pumpne stanice, nije mu bio potreban zemni gas i nafta. Majer je procenio da bi sa 83 litra vode (jedan bojler) mogao da putuje od Los Anđelesa do Njujorka. Tvrdio je i da je zamenio klasične svećice sa „ubrizgivačima“ koji uvode mešavinu vodonik-kiseonik u cilindre motora. Nakon što bi voda bila podvrgnuta specifičnoj električnoj rezonanci koja bi je postepenim pulsiranjem razbila u njene atomske sastojke, oslobođeni gasovi, vodonik i kiseonik, nakon sagorevanja ponovo bi se vratili u vodenu paru.
Tvrdio je da svaki auto u SAD može za 1.500 dolara da pretvori u auto na vodu.
 
Evo sta je uradio jedan naš čovek 2011-te. Proka iz Zaječara... Nema para da prijavi patent
http://www.polovniautomobili.com/auto-vesti/aktuelno/automobil-koji-ide-na-vodu.php

1.jpg


2.jpg


Zaječarac Ljubiša Marković (50) izumeo je HHO generator za proizvodnju vodonika. Ovaj mali uređaj, kada se ugradi u automobil (u zavisnosti od tipa i manjih prepravki na karburatoru), štedi od 20 do 50 odsto goriva. Izrada uređaja košta 5.000 dinara.
Kaže..- Generator je u potpunosti moj izum. Napravljen je od pleksiglasa, prohromske pločice, jednog šrafa, spojnice i dihtunga. Ugrađuje se u automobil ispred hladnjaka - objašnjava Marković svoj izum.
- Kada se sipa voda u generator, elektrolizom se odvajaju vodonik i kiseonik što stvara burnu reakciju koja sabija klipove u motoru i automobil radi na gas vodonika. Nezavisno od toga da li automobil kao pogonsko gorivo koristi naftu, benzin ili plin, motor dobija veću snagu, a brzina se povećava za 30 odsto.
Ljubiša, koji u zaječarskoj Fabrici kablova radi kao izrađivač energetskih kablova, kaže da je ovaj generator isprobao na svim tipovima automobila, da je potpuno bezbedan i jedinstven po tome što je to generator sa hladnim ćelijama. To znači da koristi hladni vodonik, koji štiti motor i ne može da izazove nikakvu eksploziju. Ovaj uređaj radi na samo 10 ampera struje i malo vode, koja kruži kroz sistem.
- Ako me pitate odakle mi znanje da to napravim, stvarno ne umem da objasnim - kaže Ljubiša. - Komšija mi je dao ideju. Prvo smo u njegov „trabant" koji koristi mešavinu ugradili „fićin" motor na benzin, potom smo instalirali plin, a onda je u šali rekao: „Sada bi mogao da izmisliš da mi automobil ide na vodu". Tako je šala postala stvarnost.
 
Ovako to funkcionise: Pomocu elektrolize se proizvede mala kolicina gasa. Najbolje je to sto se proizvodi i kiseonik, to znaci, bolje sagorevanje=>manje goriva=>vise snage, a i vodonik je tu, on brzo sagoreva pa kapljice benzina/dizela razbije na jos manje i tako one brze i bolje sagorevaju. To je to.

 
Ovako to funkcionise: Pomocu elektrolize se proizvede mala kolicina gasa. Najbolje je to sto se proizvodi i kiseonik, to znaci, bolje sagorevanje=>manje goriva=>vise snage, a i vodonik je tu, on brzo sagoreva pa kapljice benzina/dizela razbije na jos manje i tako one brze i bolje sagorevaju. To je to.


Koja je cena motora na vodu?
 

Back
Top