da li se slucajno neko bavi folklorom? kao istoricar knjizevnosti ili kao etnograf?
-
- Popularno:
- Nadal konačno obelodanio
- Udata učiteljica uhvaćena gola u autu...
- Vazektomija-način smanjenja velikog...
- Roditelji našli sinovljevu kolekciju...
- "Sloba je STOKA, balvan i ljiguz, a...
- Odbornik SNS pokušao da je siluje...
- Zašto muškarci misle da njihov novac...
- Osnovno pravo na abortus
- Zasto se insistira na Rafalima kada je...
- Ало метеоролози, јесте ли нормални?
Народна књижевност
- Začetnik teme ola
- Datum pokretanja
Ne bavim se folklorom kao etnolog, ali me poetika folklora veoma interesuje.Bas sam se razocarala kad sam videla da su teme, koje se ticu narodne knjizevnosti i folklora, naisle na tako slabo interesovanje.Trenutno proucavam obicaje vezane za svadbu i dosla sam do mnogih zanimljivih podataka.Mozda postoji nada da ce se ova tema pokrenuti...
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Svadbeni običaji...širok pojam.Može detaljnije?
Predpostavljam da se radi o srpskoj svadbi ali...
Meni su svadbeni običaji bili ne previše zanimljivi(ima nas raznih) ali igrom slučaja sam radila rad na temu darivanje na svadbi(Vojvodina,Srbi).
Predpostavljam da se radi o srpskoj svadbi ali...
Meni su svadbeni običaji bili ne previše zanimljivi(ima nas raznih) ali igrom slučaja sam radila rad na temu darivanje na svadbi(Vojvodina,Srbi).
Trenutno me zanimaju svadbeni obicaji u nasoj epskoj poeziji, ali sam u casopisu Kodovi slovenskih kultura nasla veoma zanimljiva etnoloska i kulturoloska zapazanja...Motiv zenidbe je jedan od najprisutnijih u nasoj epici, a u njemu je sacuvana mitska, a samim tim i simbolicna, podloga...A, razgrtanje mitskih slojeva je nesto sto ne prestaje da me interesuje.
Sta si otkrila u vezi sa darivanjem? Preporuci mi neku literaturu!
Sta si otkrila u vezi sa darivanjem? Preporuci mi neku literaturu!
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Rado,ali bojim se da bi ti više pomogla lit. koju koriste folkloristi a manje etnolozi...
Preporučujem npr.Folklor u Vojvodini,izdanja Udruženja folklorista Vojvodine,tu ima zanimljivih stvari...
A darivanje na svadbama,pa npr.Etn.problemi br.2,Problemi etn.distance,Beograd,1987.godina.
Dometi br.68-69,Sombor,proleće-leto 1992.
(ovo imam kopirano ali sada mi je kod koleginice u Požarevcu,tako da možemo da se dogovorimo za kasnije kada mi vrati...) ...
Preporučujem npr.Folklor u Vojvodini,izdanja Udruženja folklorista Vojvodine,tu ima zanimljivih stvari...
A darivanje na svadbama,pa npr.Etn.problemi br.2,Problemi etn.distance,Beograd,1987.godina.
Dometi br.68-69,Sombor,proleće-leto 1992.
(ovo imam kopirano ali sada mi je kod koleginice u Požarevcu,tako da možemo da se dogovorimo za kasnije kada mi vrati...) ...
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Mislim da se Mila Bosić iz NS bavila srpskom svadbom u Vojvodini (ja imam njenu knjigu o ženidbenim običajima Bunjevaca u Vojv. tako da ne mogu da pomognem...)
Pogl.Rad vojvođanskih muzeja.
Pogl.Rad vojvođanskih muzeja.
Hvala ti za informacije. Pokusacu da pronadjem te radove.
U svakom slucaju, zanimljivo je da smo samo mi u ovoj temi. Cime se sad bavis?
U svakom slucaju, zanimljivo je da smo samo mi u ovoj temi. Cime se sad bavis?
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Kuvam paradajz....ha ha ha...glupa šala,izvini.
Nošnjom,uglavnom...
Nošnjom,uglavnom...
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Lekovito bilje u narod.kniževnosti...laka tema ili ne? Strašno me to zanima ali nekako mi se čini da toga ima vrlo malo...Ljubavna magija da,toga npr. ima ali lečenje,ne...Može savet?Pomoć? Literatura?
Ja imam P.Sofrića-Niševljanina "Glavnije bilje u narod. verovanju i pevanju kod nas Srba" ali to nije dosta...
Ja imam P.Sofrića-Niševljanina "Glavnije bilje u narod. verovanju i pevanju kod nas Srba" ali to nije dosta...
dankam
Zainteresovan član
- Poruka
- 117
E,pa ovo je bash interesantna tema,ja kao mala prochitala "Raskovnik" (o narodnim obichajima) i htela da studiram etnologiju,sve do chetvrte godine srednje shkole,kad sam izabrala psihologiju instead.Da li neko zna neku literaturu o staroslovenskim obichajima u srpskoj tradiciji?
gigule
Poznat
- Poruka
- 7.262
Nisam sigurna...možda postoji neki zbornik,ali tu ti je sve tako izmešano...Sloveni,Iliri,Tračani,Rimljani...
O Slovenima ima na ovom forumu,pogl.Društvene nauke.
O Slovenima ima na ovom forumu,pogl.Društvene nauke.
dankam
Zainteresovan član
- Poruka
- 117
Hvala 
Narodna knjizevnost deli se na :
- prozu i
- poeziju.
.
Prema obradjenim dogadjajima i temama narodna proza se dijeli na:
Bajke
Najstarija vrsta nardne proze. Pune su čudesnog, nevjerovatnog i naprirodnog. Čovjek u njima ima neobične osobine i čudesne moći; ispunjava najteže zadatke, razumije govor životinja i biljaka. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva, vila, vještica, aždaja, čarobnjaka i čarobnih svirala, vode koja oživljava mrtve. U njima je završetak uvijek lijep: dobar bude nagradjen, zao kažnjen i pravda pobjedjuje. Poznate su: Pepeljuga, Tamni vilajet, Nemušti jezik i mnoge druge.
Legende
Ime su dobile po latlinskoj riječi LEGENDUS, što znači – ono što treba čitati. Veoma su slične bajkama jer i u njima ima mnogo čudesnog, nevjerovatnog i natprirodnog. U njima se govori o izuzetno neobičnim ličnostima /Sveti Sava, Marko Kraljević, Miloš Obilić, Car Trojan, Solomon i drugi/ ili o nastanku i istoriji pojedinih naselja – sela i gradova, i postanku nekih životinja i ptica /kornjača, krtica, kukavica/. Poznate su: Sveti Sava i neradne žene, U cara Trojana kozje uši, Kakoje postala kokrnjača i mnoge druge.
Narodne priče
Govore o odnosima medju ljudima, u porodici i zajednici – društvu. Imaju namjeru da pouče i usmjere kako da se živi i bori protiv ugnjetavanja svake vrste.
Poznate su: Sveti Sava i djavo, Djevojka cara nadmudrila, Prava se muka ne da sakriti i druge.
Narodne pripovijetke
U svojoj tematici – predmtu pripovijedanja slične su narodnim bajkama, ali po svojim sadržajima bliže ovom vremenu i nisu lišene fantastičnih pojedinosti koje prate odnose medju ljudima. U njima se priča o snalažljivosti pojedinaca u raznim životnim okolnostima i situacijama, o podvalama i manama, o tome da djelo ili nedjelo uvijek izlaze na vidjelo i bivaju nagradjeni ili kažnjeni. Poznate su: Starac prevario divove, Nevjerni drug, Ero i Turčin i druge.
Narodne novele
U njima se priča o nekom dogadjaju iz svakodnevnog života ljudi, bilo u porodici ili društvu. Ime su dobile od latinske riječi NOVUS – novo. Za razliku od bajki i legendi, ličnosti – junaci u novelama su stvarni, obični ljudi – ljudi iz sela i grada, djevojke i mladići, čobani i trgovci.
U novelama se slavi i veliča rad, a osudjuje lenjost /»Sve, sve, ali zanat»/, priča o mudrim i vrijednim djevojkama /Djevojka cara nadmudrila, Šljive za djubre/, o veličanju mudrosti i poštovanju iskustva starijih /Ko je čovjeku najveći dušmanin/, o osudi štetnih navika /Bekri-Mujo/, o povladjivanju tudjem ukusu i mišljenju /Svijetu se ne može ugoditi/.
Narodne basne
U njima se, preko likova životinja, biljaka, predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. Pojedine životinje uvijek predstavljaju /oličavaju/ odredjene osobine čovjekove: vuk je zao i krvoločan, medvjed je trapav i glup, lav je snažan i nezavisan, lisica je lukava i prepredena, zec je plašljliv, jagnje je bezazleno i umiljato, mrav radan i neumoran.
U basnama se saopštavaju dvije situacije /scene, zgode/, rijetko tri, i iste su uzročno-posljedično povezane. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom, porukom/. Poznate basne su: Crv i lav, Nije vjera tvrda u jačega, Kako se medvjed prevario i druge.
Anegdote
Ima ih i u narodnoj i u umjetničkoj književnosti, a vezuju se za istaknute poznate ličnosti, kako iz naše prošlosti, tako i iz ovog vremena. U njima je sve svedeno na najmanju mjeru: sam dogadjaj, opis, dijalog, a sve u namjeri da njen kraj bude što efektniji, uspješniji, blistaviji. Poznate su: Pustio bih ja njega ali neće on mene, Dobro je /kadšto/ i pametnu ženu poslušati, Nakvasi malo nijesam baš iz Sarajeva, Kume, da ti vidim djecu.
Poslovice
Umne i slikovite poruke ikazane jednom rečenicom nazivaju se poslovice. To je jedna prava i uvjerljiva pjesnička slika satkana od jedne misli. U njima je, «riječima tijesno, a mislima prostrano». Poslovice su: Drvo je drvo, kam je kam, a čovjek je i drvo i kam; Koliko je od neba do zemlje, toliko je od nečovjeka do čovjeka.; Roditelji su bez mita prijatelji; Šta možeš danas, ne ostavljaj za sutra; I druge poslušaj i svoje pameti imaj; Bez izvora nema vode, ni života bez slobode!.
Izreke
Kao i poslovice i narodne izreke, samo jednom rečenicom, jednom pjesničkom slikom, kazuju – izriču njenu misao. Dok poslovice uvijek imaju namjeru da upute ii pouče, izreke služe kao slikovit ukras u govoru. Često je teško razlikovati izreku od poslovice, mada svaka izreka ima iza sebe neku zgodu, pričicu, anegdotu. Izreke: Zgrčio se ko dvije pare u kesi; I go i bos i još mu zima; Da nosa nema pas o bi travu; Naoblačio se kao da će mu kiša iz čela udariti; Kad mi gusle ne mogu da gude, ne mili mi se ni što sam slijep!.
Zagonetke
Igre riječima bez zalaženja u životne probleme. Sastoje se iz dva dijela; opisa predmeta, odnosno postavljanja pitanja, zadatka – zagonetke i davanja odgovora, rješenja – odgonetke.
Svaka zagonetka je jedan pjesnički zadatak, jer zagonetka prevodi predmet zagonetanja na odredjenu pjesničku sliku. Da bi predmet što bolje i vještije sakrio, onaj koji zagoneta pravi uspješne jezičke zamke i skrivalice, obrće i preokreće riječi i njima se vješto poigrava. Otuda svaka zagonetka djeluje očaravajuće svojom izuzetnom slikovitošću i muzikalnošću.
Pitalice
Narodne pitalice se najčešće sastoje iz postavljenog pitanja i pravog, umnog, često duhovitog odgovora;
- prozu i
- poeziju.
.
Prema obradjenim dogadjajima i temama narodna proza se dijeli na:
Bajke
Najstarija vrsta nardne proze. Pune su čudesnog, nevjerovatnog i naprirodnog. Čovjek u njima ima neobične osobine i čudesne moći; ispunjava najteže zadatke, razumije govor životinja i biljaka. Pune su i nestvarnih bića: zmajeva, vila, vještica, aždaja, čarobnjaka i čarobnih svirala, vode koja oživljava mrtve. U njima je završetak uvijek lijep: dobar bude nagradjen, zao kažnjen i pravda pobjedjuje. Poznate su: Pepeljuga, Tamni vilajet, Nemušti jezik i mnoge druge.
Legende
Ime su dobile po latlinskoj riječi LEGENDUS, što znači – ono što treba čitati. Veoma su slične bajkama jer i u njima ima mnogo čudesnog, nevjerovatnog i natprirodnog. U njima se govori o izuzetno neobičnim ličnostima /Sveti Sava, Marko Kraljević, Miloš Obilić, Car Trojan, Solomon i drugi/ ili o nastanku i istoriji pojedinih naselja – sela i gradova, i postanku nekih životinja i ptica /kornjača, krtica, kukavica/. Poznate su: Sveti Sava i neradne žene, U cara Trojana kozje uši, Kakoje postala kokrnjača i mnoge druge.
Narodne priče
Govore o odnosima medju ljudima, u porodici i zajednici – društvu. Imaju namjeru da pouče i usmjere kako da se živi i bori protiv ugnjetavanja svake vrste.
Poznate su: Sveti Sava i djavo, Djevojka cara nadmudrila, Prava se muka ne da sakriti i druge.
Narodne pripovijetke
U svojoj tematici – predmtu pripovijedanja slične su narodnim bajkama, ali po svojim sadržajima bliže ovom vremenu i nisu lišene fantastičnih pojedinosti koje prate odnose medju ljudima. U njima se priča o snalažljivosti pojedinaca u raznim životnim okolnostima i situacijama, o podvalama i manama, o tome da djelo ili nedjelo uvijek izlaze na vidjelo i bivaju nagradjeni ili kažnjeni. Poznate su: Starac prevario divove, Nevjerni drug, Ero i Turčin i druge.
Narodne novele
U njima se priča o nekom dogadjaju iz svakodnevnog života ljudi, bilo u porodici ili društvu. Ime su dobile od latinske riječi NOVUS – novo. Za razliku od bajki i legendi, ličnosti – junaci u novelama su stvarni, obični ljudi – ljudi iz sela i grada, djevojke i mladići, čobani i trgovci.
U novelama se slavi i veliča rad, a osudjuje lenjost /»Sve, sve, ali zanat»/, priča o mudrim i vrijednim djevojkama /Djevojka cara nadmudrila, Šljive za djubre/, o veličanju mudrosti i poštovanju iskustva starijih /Ko je čovjeku najveći dušmanin/, o osudi štetnih navika /Bekri-Mujo/, o povladjivanju tudjem ukusu i mišljenju /Svijetu se ne može ugoditi/.
Narodne basne
U njima se, preko likova životinja, biljaka, predmeta otkrivaju osobine ljudi i ukazuje se na njihove nedostatke i mane kao razumnih bića. Pojedine životinje uvijek predstavljaju /oličavaju/ odredjene osobine čovjekove: vuk je zao i krvoločan, medvjed je trapav i glup, lav je snažan i nezavisan, lisica je lukava i prepredena, zec je plašljliv, jagnje je bezazleno i umiljato, mrav radan i neumoran.
U basnama se saopštavaju dvije situacije /scene, zgode/, rijetko tri, i iste su uzročno-posljedično povezane. Često se sastoje iz dijeloga sa jasno naglašenim završetkom poentom, porukom/. Poznate basne su: Crv i lav, Nije vjera tvrda u jačega, Kako se medvjed prevario i druge.
Anegdote
Ima ih i u narodnoj i u umjetničkoj književnosti, a vezuju se za istaknute poznate ličnosti, kako iz naše prošlosti, tako i iz ovog vremena. U njima je sve svedeno na najmanju mjeru: sam dogadjaj, opis, dijalog, a sve u namjeri da njen kraj bude što efektniji, uspješniji, blistaviji. Poznate su: Pustio bih ja njega ali neće on mene, Dobro je /kadšto/ i pametnu ženu poslušati, Nakvasi malo nijesam baš iz Sarajeva, Kume, da ti vidim djecu.
Poslovice
Umne i slikovite poruke ikazane jednom rečenicom nazivaju se poslovice. To je jedna prava i uvjerljiva pjesnička slika satkana od jedne misli. U njima je, «riječima tijesno, a mislima prostrano». Poslovice su: Drvo je drvo, kam je kam, a čovjek je i drvo i kam; Koliko je od neba do zemlje, toliko je od nečovjeka do čovjeka.; Roditelji su bez mita prijatelji; Šta možeš danas, ne ostavljaj za sutra; I druge poslušaj i svoje pameti imaj; Bez izvora nema vode, ni života bez slobode!.
Izreke
Kao i poslovice i narodne izreke, samo jednom rečenicom, jednom pjesničkom slikom, kazuju – izriču njenu misao. Dok poslovice uvijek imaju namjeru da upute ii pouče, izreke služe kao slikovit ukras u govoru. Često je teško razlikovati izreku od poslovice, mada svaka izreka ima iza sebe neku zgodu, pričicu, anegdotu. Izreke: Zgrčio se ko dvije pare u kesi; I go i bos i još mu zima; Da nosa nema pas o bi travu; Naoblačio se kao da će mu kiša iz čela udariti; Kad mi gusle ne mogu da gude, ne mili mi se ni što sam slijep!.
Zagonetke
Igre riječima bez zalaženja u životne probleme. Sastoje se iz dva dijela; opisa predmeta, odnosno postavljanja pitanja, zadatka – zagonetke i davanja odgovora, rješenja – odgonetke.
Svaka zagonetka je jedan pjesnički zadatak, jer zagonetka prevodi predmet zagonetanja na odredjenu pjesničku sliku. Da bi predmet što bolje i vještije sakrio, onaj koji zagoneta pravi uspješne jezičke zamke i skrivalice, obrće i preokreće riječi i njima se vješto poigrava. Otuda svaka zagonetka djeluje očaravajuće svojom izuzetnom slikovitošću i muzikalnošću.
Pitalice
Narodne pitalice se najčešće sastoje iz postavljenog pitanja i pravog, umnog, često duhovitog odgovora;
A tvoje davno postavljeno pitanje imalo bi smisao da se traze obicaji kod nas i u svetu
