Programerski kutak

BURA u srpskom IT sektoru zbog subvencija države STRANOJ firmi


Č. Lazić | 20. 10. 2016 - 14:30h


Odluka Ministarstva privrede da subvencije u iznosu od 4.4 miliona evra dodeli britanskoj kompaniji “Endava”, izazvala je buru u domaćem IT sektoru, toliko da je čak pokrenuta peticija da se stranoj kompaniji subvencije oduzmu.


"Startit", organizacija koja okuplja domaće IT stručnjake, pokrenula je peticiju kojom traži od Vlade da povuče subvencije britanskoj firmi, smatrajući da se time neće povećati broj sposobnih IT stručnjaka u Srbiji, već će samo doći do preraspodele postojeće radne snage u ovoj oblasti, i to na štetu domaćih startapa.


Zoja Kukić iz "Startita" kaže za "Blic" da će na ovaj način "ionako deficitarna radna snaga kod nas preći iz drugih firmi u tu kompaniju, a čitav profit otići u Veliku Britaniju." Osim toga, navodi ona, prošle godine je "Endava" kupila jednu od uspešnijih domaćih IT kompanija "PS Tech", međutim, dok je ova firma radila kao domaća, oni nisu imali nikakve subvencije.


- Oni neće otvoriti nova radna mesta. To su već postojeća radna mesta, samo će "Endava" ovom subvencijom ojačati i nadmašiti konkurenciju, ponudiće bolje uslove za rad i mnogi IT stručnjaci preći će kod njih – kaže Zoja Kukić.


U Ministarstvu privrede, sa druge strane, tvrde da će firma zaposliti 324 nova radnika.


Ministarstvo: Smanjili smo kriterijume za subvencije zbog domaćih firmi


U Ministarstvu privrede povodom ovog slučaja kažu da je Savet za ekonomski razvoj doneo preporuku za dodelu podsticajnih sredstava za ulaganja šest kompanija, među kojima je i "Endava".


- Savet za ekonomski razvoj doneo je, na poslednjoj sednici, preporuku da se dodele podsticajna sredstva za ulaganja šest kompanija, među kojima je i kompanija "Endava doo Beograd", koja će, u narednih nekoliko godina, uložiti 4,3 miliona evra i zaposliti 324 nova radnika na neodređeno vreme - kažu u Ministarstvu.

Savet, čiji sastav definiše Zakon o ulaganjima (Sl. glasnik 89/2015) čine ministar privrede, ministar finansija, ministar rada i zapošljavanja, predsednik Privredne komore Srbije i direktor Razvojne agencije Srbije.


U Ministarstvu još podsećaju da su kriterijumi za dodelu subvencija spušteni i pozivaju kompanije da se odazovu na konkurs.


- Imajući u vidu manje investicione kapacitete domaćih kompanija, smanjeni su kriterijumi za davanje podsticajnih sredstava u pogledu visine investicija i broja novootvorenih radnih mesta, upravo kako bi i naše kompanije mogle da konkurišu i dobiju podsticaje za svoje projekte.


Zašto našim parama plaćaju one koji najviše zarađuju


Dušan Uzelac sa ekonomskog portala "Kamatica" smatra da je ova subvencija greška.


- IT stručnjaci u Srbiji nisu na birou za nezaposlene. To znači da će doći iz postojećih IT kompanija. Dakle, nema novih prihoda za državu po osnovu poreza na zaradu. A krupniji ekonomski efekti su da će se preuzimanjem kadrova od domaćih firmi oslabiti njihova pozicija. IT stručnjak je proizvodna mašina, kada nekoj kompaniji oduzmete mašinu kompanija ne može da radi. Zaključak je takav da Ministarstvo privrede u godini preduzetništva pretvara preduzetnike u radnike – piše Uzelac u svojoj analizi.

On još navodi da je "apsurdna odluka da se iz budžetskih sredstava subvencioniše grana koja najviše zarađuje".

- Najapsurdnije od svega je to da se od naših para plaća industrija koja najviše zarađuje, kojoj subvencije nisu potrebne – piše Uzelac.

Predlog - napraviti investicioni fond za IT

Prema saznanjima Zoje Kukić iz "Startita", ni jedna domaća kompanija nije konkurisala za subvencije ministarstva, i ona smatra da subvencije IT sektoru nisu investicija već nagrada. Ona kaže da se to udruženje zalaže da nikakve subvencije ne idu u IT sektor.


- Da vi uvedete nove ljude u ovu oblast kroz obrazovanje ili osnivanje novih firmi koje bi zaposlile nove IT stručnjake, to je već investicija, ovako, to je apsurdno – kaže Zoja Kukić.


Dušan Uzelac povodom ovog slučaja predlaže drugačije rešenje.


- Napravite IT fond i investirajte prema svetskoj praksi. Za 4,4 miliona evra možete da investirate u 44 domaće starup kompanije od kojih će samo 10 odsto uspeti ali će tih 10 odsto vratiti 100 odsto uloženog. U toku investicionog ciklusa ćete zaposliti 200-500 ljudi, a na kraju ciklusa ćete imati četiri uspešne domaće kompanije, imaćete novac na računu koji će biti spreman za novi ciklus. Najbolje od svega - imaćete podstaknutu svest pokušaja i uspeha - navodi on.

Kompanija "Endava d.o.o. Beograd" obavlja delatnosti računarskog programiranja i deo je Endava grupe iz Velike Britanije koja trenutno ima preko 2.800 stalno zaposlenih na 14 lokacija u Britaniji (London, Oksford, Glazgov), SAD (Njujork, Atlanta, Nju Džerzi), Nemačkoj (Frankfurt), Rumuniji (Bukurešt, Kluž, Lasi), Moldaviji (Kišinjev), Makedoniji (Skoplje), Kolumbiji (Bogota) i Srbiji (Beograd), i godišnji prihod od 84 miliona britanskih funti u finansijskoj 2014/2015 godini. Ova grupa je jedna od 100 najvećih svetskih "autsorsing" kompanija i jedna od najbrže rastućih kompanija u Engleskoj i Evropi. "Blic" je kontaktirao kompaniju "Endava" za komentar povodom celog slučaja.

http://www.blic.rs/vesti/ekonomija/...-zbog-subvencija-drzave-stranoj-firmi/b4myk6y
 
Ako je neko razmišljao da krene da se bavi IT-om, mogao bi da se oproba u http://prekvalifikacija.com/. Sad će biti besplatne konsultacije 3.12 pa možete da vidite čisto kako stoji sa IT znanjem. Moja preporuka svakako, prošao sam njihov kurs (idem ka tome da specijalizujem Javu), ali naravno imate i druge kurseve, u zavisnosti od toga da li hoćete da budete web develeper ili java programer, c++, oracle, ma šta god. :)
 
da se setite kako je sve počelo:

- - - - - - - - - -

16114558_224280034648187_8958670060827470588_n.jpg


- - - - - - - - - -

CER-10 (Cifarski Elektronski Računar) je prvi digitalni računar proizveden kako u Jugoslaviji, tako i u ovom delu Evrope. Pre Jugoslavije, u Evropi su sopstvene računare proizvele samo Velika Britanija, Francuska, Nemačka i Sovjetski Savez. CER-10 je zvanično pušten u rad 1960. godine, nakon čak četiri godine sklapanja i testiranja. U početku je rešavao razne matematičke zadatke u Institutu „Vinča”, da bi kasnije bio ustupljen Tanjugu. Njegovih 1750 elektronskih cevi, 1500 tranzistora i 14.000 dioda bilo je smešteno u šest ormara dimenzija 2x2m, a kada je reč o performansama - mogao je da izvrši 1600 sabiranja u sekundi. Nasuprot uobičajenoj praksi ovog podneblja, računar je sačuvan i danas je izložen u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.
 
Trebam uradit ove zadace (hitno imam neki rok 2-3 dana) da bih polozio neki test koji mi omogucava ulazak na studij

Molio bih sve one koji se razumiju oko proramiranje ako mognu da mi pomognu valjda se trebaju zadaci pravit u codeblocksu

Ako treba i spreman sam platit (iako sam u losoj ekonomskoj situaciji al mi je zelja upast na ovu it akademiju) pa traze samo ovo ,samo da mi neko pomogne koliko ko moze nek uradi pa nek mi posalje u zipovanoj datoteci

BIO BIH ZAHVALAN SVIMA OD SRCA !

evo link tih zadaca:

https://files.fm/u/2mcme6ff
 
danas počinjem da učim c++ , nemam nikakvog iskustva u programiranju, pa da se javim! imam 28,5 godina , imam posao ali sa 30 000 ne mogu ni sebe da izdržavam a kamoli još nekog drugog, oduvek mi je ležala matematika i prirodne nauke pa kontam da bih mogao da uspem ako budem verovao u sebe za jedno 6 meseci da naučim nešto
 
ја се ту ништа не разумем, али имам неки утисак да се за 6 месеци, до годину дана научи само колико се мало зна о свему томе, а онда треба пар година да би се нешто заправо научило...

- - - - - - - - - -

али то никако не треба да те обесхрабри...
смао напред...
 
danas počinjem da učim c++ , nemam nikakvog iskustva u programiranju, pa da se javim! imam 28,5 godina , imam posao ali sa 30 000 ne mogu ni sebe da izdržavam a kamoli još nekog drugog, oduvek mi je ležala matematika i prirodne nauke pa kontam da bih mogao da uspem ako budem verovao u sebe za jedno 6 meseci da naučim nešto

Sve zavisi od inteziteta kojim radis. Ali tesko da ces poceti da zivis od toga i da zaradjujes posle tih 6 meseci. Treba tu dosta vremena i za ostale stvari, nije poznavanje programskog jezika samo po sebi dovoljno, ali samo strpljivo. Strpljenje je kljuc uspeha.
 
danas počinjem da učim c++ , nemam nikakvog iskustva u programiranju, pa da se javim! imam 28,5 godina , imam posao ali sa 30 000 ne mogu ni sebe da izdržavam a kamoli još nekog drugog, oduvek mi je ležala matematika i prirodne nauke pa kontam da bih mogao da uspem ako budem verovao u sebe za jedno 6 meseci da naučim nešto

Imas temu samouki programer, tamo sam opisao vec kako treba uciti.
C++ je jezik, alat. Nista drugo. Ono sto moras, to je da naucis da programiras, i da naucis puno toga o softveru, o pravljenju softvera, organizaciji, i mnogim drugim stvarima. Zanat. A usput, i alat.
 
ок, хвала на одгоборима. Нисам мислио да ћу да зарађујем после 6 месеци учења Ц++ , само мислим да могу научити основе као и кад учиш било који страни језик. кренуо сам пре неки дан од првих лекција да учим из неког туторијала , за сад ми је ок , само морам а се натерам да више времена учим. тренутно имам такав посао да имам 3-4 дана недељно слободно па времена имам само је питање колико ће ме све ово повући да не одустанем у почетку
 
Da li si učio engleški u školi? :zper: Đe nađe C??? :cool: ja ga iščitavam ali on nije baš idealan za kompletnog početnika jer ima puno kriptografskih reči koje mogu da zbunjuju bolji je izbor C++ ili C# ili Java . Imaš na kombib.rs ovu knjigu C++ jedna lekcija dnevno http://knjige.kombib.rs/c-plus-plus-naucite-samostalno-jedna-lekcija-dnevno što bi ti bolje legla. Da zanaješ američki bilo bi ti mlogo lakše ovako.......:sad2:
Sve počinje sa ciljom.Treba da se rešiš šta prvo oćeš da li da budeš Web Programer ili (windows, linux) Desktop Programer i odatle počinješ.:rtfm:
 
Poslednja izmena:
Ako mislite da se bavite bilo cime u vezi IT-a, engleski vam mora biti na nivou da mozete bez problema da citate knjige.
Drugo, opredelite se za backend, ili frontend (ako vec zelite programiranje), ili za sistem administraciju i mreze (ako zelite da budete sistem administratori).
Trece, naucite da programirate.
Programiranje je zanat, programski jezik je alat.
 

Back
Top