Zemlja

Dolazi vreme kada će svako pleme na svetu imati
iste probleme.
Žeđ.

ce9259c52cc6682909e15bf5e1ad2866.jpg
 
c09e12792e66796b5cf7d2990508fad2.jpg


RAJNER MARIJA RILKE

Ja volim svoga bića polutminu
što daje mojim čulima dubinu;
u njoj se, kao iz pisama starih,
moj život jednom već proživljen žari,
u preboljenu odmaknut daljinu.

Iz nje se toči u mene saznanje
da imam dosta prostora pred sobom
za drugoga života večno tkanje.

I katkad sam ko drvo, čije granje
šumi negdašnjem dečaku nad grobom
i čiji koren prostirku mu plete, —
drvo što onaj ispunjava san
koji je dečak u daleki dan
izgubio u pesmi punoj sete.
 
il_570xN.445154608_mn4m.jpg


MOLITVA VELIKOM DUHU

Veliki Duše,
Čiji dah daje život celom svetu
Čuj me!
Ja sam mali i slab,
Treba mi tvoja snaga i mudrost.
Daj mi da razumem stvari
Kojima si naučio moj narod.
Nauči me Tvojim poukama
Koje si sakrio ispod svakog
Lista i kamena,
Daj mi snagu
Ne da bih bio veći od mog brata
Već da bih pobedio svog najvećeg
Neprijatelja – sebe samog.
Dozvoli mi da šetam kroz lepotu
I da zauvek posmatram
Crven i ružičast zalazak Sunca
I kada zalazak Sunca počne da opada
Neka dođem k Tebi čistih ruku,
Pravog pogleda
I bez stida.
 
egpytian_museum_cairo_6008.jpg


Sego-Sentries.jpg


lepenski-vir.jpg


Фридрих Хелдерлин

Mladost

Dok sam dječak bio
Često me spasio bog
Od vike i šiba ljudi;
Zaklonjen dobro, igrah se tada
S cvijećem šumarka,
A lahori nebeski
Igrahu se sa mnom.

Pa kako srce
Bilja razveseljuješ,
Kad ti u susret
Pruža nježne ruke,
Tako si i moje srce obradovo,
Oče Helije! i kao Endimion
Bijah ljubimac tvoj,
Sveta Luno!

O svi vi vjerni
Ljubezni bozi!
Da ste znali,
Kako vas duša moja ljubljaše!

Istina, tada još ne zvah
Imenom vas, ni vi
Nikad ne nazvaste mene,
Kako se ljudi nazivlju,
Kao da se znaju.

Ipak poznavah vas bolje,
No što sam ikad poznavao ljude,
Razumjeh tišinu etera,
Riječi čovjeka ne razumjeh nikad.

Odgojilo me blagoglasje
Šumora u lugu,
A ljubiti naučih
Među cvjetovima.

U naručju bogova odrastoh.
 

Prilozi

  • petroglifi-sego-canyon.jpg
    petroglifi-sego-canyon.jpg
    58,5 KB · Pregleda: 2
Svako ko je rastao u prirodi i srastao sa njom, upoznao je njene zakone i
razume njen govor.
Lako priznaje moć bogova i lako mu je da poveruje da sve što je živo
ima dušu.
Čak i mali "nerazumni" gekon, spreman je da se žrtvuje za drugog.


Empatija, solidarnost, ljubav...
Izgleda da su životinje taman toliko humane koliko su ljudi animalni.
A kad ogladne, sve razlike se brišu. :)
 
b428ba607c6a10448d6d0a8e1797af01.jpg


Galop (zen priče)

Pešak je video kako mu u susret putem dolazi konj u punom trku.
Delovalo je kao da je njegov jahač u velikoj žurbi.

– Gde ćeš? – pitao je pešak.
– Ne znam, pitaj konja! – odgovori jahač.
 
uluru-najveci-monolit-na-svetu-i-najvece-svetiliste-aboridzina-8.jpg

Uluru, mesto na kojem se susreću putevi njihovih predaka.

Reč "Aboridžini" znači – "ljudi koji su tu od početka", što odgovara proceni da je aboridžinska
tradicija stara od 65.000 do 150.000 godina. "Mi smo tu mnogo duže. Mi smo tu od vremena pre
početka vremena. Mi smo došli ravno iz Vremena snova, od stvaralačkih predaka. Živeli smo i
održavali zemlju kakva je bila prvog dana...", kazao je jedan aboridžinski starešina.


Danas su Aboridžini narod sa najdužom tradicijom. Kao i kod svih arhajskih
tradicija, i kod aboridžinske ne postoji razgraničenje između religije i kulture. Utemeljena je na
sećanju na Početak, na takozvano Vreme snova, kada su bogovi i mitski preci stvarali i uređivali
svet i ljudima prenosili temelje kulture. Aboridžini smatraju da je svet, stvoren u skladu sa snagom,
mudrošću i namerom mitskih predaka, savršen, a da je njihov zadatak da ga održavaju u stanju
kakav je bio na početku. Zato smatraju da je materijalni napredak potpuno nebitan.

Ključni pojam aboridžinske tradicije je Vreme snova, odnosno Sanjanje. Za razliku od evropskog,
aboridžanski pojam "san" nije fantazija ni iluzija, nego duboka duhovna stvarnost. Musolini Harvi
iz plemena Yanyuva kaže: "Beli ljudi nas stalno pitaju: Šta je to sanjanje? Teško je to pitanje jer
sanjanje je za Aboridžine nešto najvažnije. Bića predaka stvorila su naš Zakon. Zakon je način na
koji živimo, naši običaji. Zakon su naše ceremonije, naše pesme, naše priče – sve je to poteklo iz
Sanjanja. Zakon su položila bića predaka pre mnogo, mnogo vremena i dala ga našim precima, a
oni su ga preneli nama. Naš je zadatak da nastavimo da ga prenosimo i da ga čuvamo."
 
Danas Aboridžini moraju da sanjaju otvorenih očiju i da se bore za ostvarenje svojih prava.
Osvajači su im tek pre nekoliko godina ponudili izvinjenje za zla koja su im naneli
u proteklih dvesto godina.
Ali, svako izvinjenje je bezvredno i ne može im vratiti ni zemlju, ni narod, ni kulturu,
ni izgubljeno dostojanstvo.
A ni izgubljeno vreme.

Izvinjenje je samo olakšanje zakasnelom pokajniku.
Osvajači ga ne zaslužuju.
 
Danas Aboridžini moraju da sanjaju otvorenih očiju i da se bore za ostvarenje svojih prava.
Osvajači su im tek pre nekoliko godina ponudili izvinjenje za zla koja su im naneli
u proteklih dvesto godina.
Ali, svako izvinjenje je bezvredno i ne može im vratiti ni zemlju, ni narod, ni kulturu,
ni izgubljeno dostojanstvo.
A ni izgubljeno vreme.

Izvinjenje je samo olakšanje zakasnelom pokajniku.
Osvajači ga ne zaslužuju.

Ali, Ti potajno voliš osvajača ! ... :manikir: ... eros + tanatos
 
U ime Erosa, svaka žena voli miroljubivog "osvajača" koga sama izabere.
One ratoborne bira Tanatos lično. :)

Uh,uh...okrene se situacija ! Razumem šta hoćeš da kažeš i mi m. vas ž. razumemo, jedino što vi ž. ne razumete same sebe !

Ratoborni se umori, posle pobede i klanja po tuđim i svojim zemljama i tako prepun rana, ali i zlata, prilaze mu i starlete da vidaju rane ...one to zovu eros ... :rotf:

Bolje da ne brojimo, koliko puta su se starlete-eros sažalile na buzdovane-tanatos, zbog njegovog preteškog zlata i moći !

Uff, ufff....same izaberu - kabriolet ...pheh .... :kafa: ...srrk ...
 
Poslednja izmena:

Back
Top