Najvrednije knjige na svetu

Mađu najvrenijim knjigama na svetu je Da Vinčijev "Kodeks Lester" plaćen 30,8 miliona dolara.... I jasno je da je to knjiga od istorijskog značaja...

Ostatak slika je ovde da ne bi nabrajala : http://www.media1.rs/kultura/1254110/2207392/PROCITAJTE_Ovo_je_5_najskupljih_knjiga_na_svetu_FOTO

Ali koja je Vaša najvrednija knjiga, ali ne u materijalnom smislu?

Ne znam sta bi i kako izgledao materijalni smisao jedne knjige, alise jedan madjarski filozof upustio u izbor 100 knjiga koje su najvrednije za covecanstvo.

I to izgleda ovako:

Hamvaš: Sto knjiga

Sto knjigaHamvas Béla:


Zadatak je da se spase stotinu knjiga. Svejedno je da li iz opsednutog grada, ili iz opsednutog sveta. Takvih stotinu knjiga s kojima bi se, ako bi nestale sve ostale knjige, uglavnom mogla uspostaviti književna linija čovečanstva.

Ovom prilikom nije reč o tome da neko sačini katalog lektire za putovanje, ili da se iz razbibrige ponese na „pusto ostrvo“ sto svojih omiljenih pisaca, nego o tome da se priberu takva dela koja je već odavno trebalo da budu prevedena na sve jezike. Bar jedna od ovih stotinu knjiga bi uvek trebalo da se nalazi na noćnom ormariću, kako bi čovek, ako ne više, ono bar jednu jedinu reč pročitao pre spavanja i od istinskog sadržaja ljudskog bića bar nešto poneo sa sobom, kao svetlost, u noćnu tamu.

Pod stotinu knjiga ne treba podrazumevati sto svezaka. Ova situacija bi izazvala mnoge neobičnosti: kod Getea bi trebalo izostaviti Ekermana, ili pesme, kod Dostojevskog i Tolstoja sve sem jednog dela, kod dvotomnog Platona jedan tom. Stotinu knjiga znači sto životnih dela, sto opusa, glavninu onoga što čini sto autorskih dela. Tamo gde je reč o samo jednoj jedinoj knjizi, kao kod Rablea ili Dantea, nema pogađanja. Moderni autori su pak višetomni; kod njih su naslovi knjiga predmet rasprave, broj knjiga je otvoreno pitanje.

Individualni ukus će izmeniti deset knjiga u ovom katalogu, možda dvadeset, eventualno trideset. Odstupanja se mogu napadati i braniti. Za pedeset dela svi ćemo se bezuslovno saglasiti; eventualno za šezdeset, u najpovoljnijem slučaju za osamdeset. Sudeći prema verovatnoći - za najvažnijih osamdeset.

Bela Hamvaš

Hamvaš iz celokupnog ljudskog dela, zabeleženog ili napisanog, bira one knjige koje bi morale da budu temelj i današnjeg intenzivnog života. Opet od Indije do Evrope, samo sada kompletna dela, bilo da su sačuvana bez oznake autora, bilo da su stvaraoci znani. Od najstarijih vremena pa do polovine 20. veka. Izbor je ograničen na sto knjiga, a u tom broju moraju se naći najznačajnija dela. Težak i odgovoran posao. I pre Hamvaša je bilo pokušaja da se sačini takav spisak, ali je Hamvaš, veliki znalac svetske baštine, napravio izbor koji pokriva ogromno vreme života i stvaralaštva čovečanstva, kao i ukupan prostor naše Zemlje.

I sam Hamvaš nije sasvim ubeđen da li će njegov izbor biti prihvatljiv za sve, ali misli da većina predloženih knjiga ipak jednodušno zadovoljava i najstože kriterijume naroda i kultura. Reč je samo o prevedenim delima sa drugih jezika i iz drugih kultura. Nacija koja bi ostvarila ovakav izdavački projekat, mogla bi mirne duše reći da su joj dostupna najbolja dela celog sveta.

U Dnevniku iz 1948. godine kada intenzivno priprema ove projekte, Hamvaš beleži: „Učio sam botaniku, ali nisam postao botaničar: poznajem rastinje, pa tako uživam bez zavisti, pristrasnosti, ali svesno – učio sam zoologiju, mineralogiju – učio sam muziku, slikarstvo – poznajem ih, ali nisam muzičar ni slikar, pa zato bez pristrasnosti mogu da im se divim – sada još treba da se odviknem od pisanja kako bih bez pristrasnosti, bez interesa mogao da uživam i u poeziji“. Hamvašu je ideal onaj čitalac koji će uzeti u ruke najbolja dela svetske književnosti, zato mu on i predlaže projekat od sto knjiga.

Ako pogledamo šta smo mi do sada ostvarili, nije teško zaključiti da smo trećinu knjiga s ovoga spiska preveli i objavili; druga trećina je delimično prevedena, ali bi taj posao danas trebalo uraditi bolje i dopuniti ga; treća trećina nas tek čeka. Bilo bi slavno poduhvatiti se objavljivanja sto prevedenih knjiga iz celog sveta, s raznih jezika i iz raznorodnih kultura.

Sava Babić

Sadržaj

INDIJA

Himne Rigveda
Upanišade
Sankhja-karika
Patandžali: Joga-sutra
Mahabharata
Manuov zakonik
Budini razgovori
Šankara: Komentari Vedante
EGIPAT

Pert em heru
Hermes Trismegistos
KINA

Ši-đing
Laoce
Kungce (Konfučije)
Čuangce
Litaj Po
TIBET

Naropa
Milarepa
Tibetanska knjia mrtvih (Bardo Tödol)
Tibetanske misterije
JUDEJA

Enoh
Stari zavet
Zohar
PERSIJA

Artak Viraz
ARABIJA

Hiljadu i jedna noć
MEKSIKO

Šahagun
PERU

Peruanski mitovi
AFRIKA

Crnačke bajke
SEVER

Kalevala
GRČKA

Homer
Safo
Anakreont
Pindar
Heraklit
Platon
Eshil
Sofokle
Euripid
Aristofan
Tukidid
Plutarh
RIM

Horacije
Vergilije
Tacit
Seneka
HRIŠĆANSKA BAŠTINA

Novi zavet
Sveti Avgustin
Majstor Ekhart
Toma Kempijski
Paskal
Jakob Beme
Emanuel Svedenborg
Klod Sen-Marten
Franc Bader
ITALIJA

Dante
Bokačo
Leopardi
ŠPANIJA

Servantes
FRANCUSKA

Rable
Vijon
Montenj
Molijer
La Brijer
Šenije
Bodler
Ruso
Frans
Malarme
Rolan
SKANDINAVIJA

Ibzen
Strindberg
Andersen
RUSIJA

Gogolj
Dostojevski
Tolstoj
Mereškovski
NEMAČKA

Eda
Til Ojlenšpigel
Gete
Hofman
Helderlin
Niče
George
Rilke
AMERIKA

Kuper
Mark Tven
Toro
Emerson
Vitman
ENGLESKA

Mobinogion
Šekspir
Defo
Svift
Stern
Vordsvort
Kits
Šeli
Dikens
Svinbern
Džojs
Pouis


 
E, dosta sam ih pročitala sa ovog "popisa" :zeek: prosto ne verujem...

Kad bismo izdvajali svako za sebe po jednu knjigu, opet bi to bio skup subjektivno odabranih dela.

Slažem se sa gosn Hamvašem. Koja ironija- Hamvašev brevijar baš listam...
 
Citala si Hölderlina?
Njegovog Hyperiona?

Zapanjila sam se kada sam videla da je i njega stavio.
Genijalno:)
Jesam, na preporuku asistentkinje koja je krivac za to što sam pročitala mnoga dobra književna dela. :)
A nekako je i preporučljiv za studente filozofije, poput Getea, jer često pominjemo književnike baš iz tog perioda koji su poštovani od strane
filozofa ili su se sami provlačili neku filozofiju kroz svoje knjige. Dođe nam ko sekundarna literatura. :)
 
E , da, kada sam videla Mark Tvena setih se da je Rudjer rekao da je dosadan, a Auentin da je morao da ga uci/cita na faksu;)

To si ti nešto pobrkala lončiće. Ja sam Tvena čitao dok sam još bio osnovac i naravno da su mi se dopale one njegove 2 knjige, Tom Sojer i Haklberi Fin. Tvena na faksu se ne sjećam baš najbolje, čini mi se da smo nešto obrađivali, ali nisam siguran, rijetko sam išao na predavanja.
 
To si ti nešto pobrkala lončiće. Ja sam Tvena čitao dok sam još bio osnovac i naravno da su mi se dopale one njegove 2 knjige, Tom Sojer i Haklberi Fin. Tvena na faksu se ne sjećam baš najbolje, čini mi se da smo nešto obrađivali, ali nisam siguran, rijetko sam išao na predavanja.

Sorry, pobrkala sam. Neko je rekao da ne kapira zasto je Tven vazan ili tako nesto.

A inace, sta mislis o ovom spisku?

Ja ne razumem zasto nije stavio nista sa Balkana, recimo epske pesme o Kosovskom Boju;)
Salim se naravno, a posto ne poznajem ni indijske epove, ni bajke iz Perua, moram da se slozim
sa njegovim izborom.
 
Što ste se svi uhvatili za Hamvaša? Nisam sigurna da je postavljač to želeo. Rekla bih da je ideja bila da iznesete knjigu lično vama vrednu.

Za mene je veoma vredna bila slikovnica Crvenkapa. Uz nju sam naučila da čitam.
Iako je nisam pročitala, ali ko ovi naši današnji đaci, na osnovu interpretacija mogu da tvrdim da je Biblija veoma vredna knjiga.
Ako bih govorila o tome koja mi je knjiga najviše pomogla tokom školovanja, to bi bio Apsenov Repetitorij više matematike. Najlakše sam razumela njega, valjda mi je stil najviše odgovarao.
Ako bih govorila o zasluzi za ukidanje aparthejda, svakako Čiča Tomina koliba.
Frojdov Uvod u psihuanalizu mi je pomogao da shvatim i taj domen ljudskog bića. Ne tvrdim da je to najbolja knjiga, ali meni druge nisu bile dostupne.

U slučaju neke katastrofe, ne bih ponela određeni roman, iz razloga što ne volim da čitam isto više puta. Materijalno mi je najvrednije Pekićevo Zlatno runo, no teško da bih mogla da ponesem celu kutiju. Mislim da bi Biblija bila knjiga koju bih spasila, valjda bih je konačno pročitala.:)
Razmišljam da nabavim neku Enciklopediju muzike. To mi fali, i bilo bi veoma zabavno imati je pored sebe, dođe li sudnji dan.
 
Što ste se svi uhvatili za Hamvaša? Nisam sigurna da je postavljač to želeo. Rekla bih da je ideja bila da iznesete knjigu lično vama vrednu.

Za mene je veoma vredna bila slikovnica Crvenkapa. Uz nju sam naučila da čitam.

.

Ne, nije bila to ideja. Ideja je da malo kritikujemo njegov spisak:D
Ti pomenu Crvenkapu, a meni pade na pamet da nije stavio bracu Grim, ali je stavio Andersena,
Stavio je Stari i Novi Zavet, ali nije Kuran.
 
Ma jok,kakva gramatika:D Nisam zaista razumela tu materijalnu vrednost jedne knjige. Mislila si na tiraz i koliko je miliona zaradila izdavacka kuca?

Mislila sam što sam i napisala :) : "Mađu najvrenijim knjigama na svetu je Da Vinčijev "Kodeks Lester" plaćen 30,8 miliona dolara"

I poslala sam spisak najskupljih knjiga na svetu.... Neke imaju istorijski značaj i veoma su vredne , naravno duhovno i materijalno.....

Mislim da je ovo spisak knjiga koji su platili kolekcionari ili muziji za pojednine primerke...
 
Poslednja izmena:
Mislila sam što sam i napisala :) : "Mađu najvrenijim knjigama na svetu je Da Vinčijev "Kodeks Lester" plaćen 30,8 miliona dolara"

I poslala sam spisak najskupljih knjiga na svetu.... Neke imaju istorijski značaj i veoma su vredne , naravno duhovno i materijalno.....

Mislim da je ovo spisak knjiga koji su platili kolekcionari ili muziji za pojednine primerke...

Pa placen je toliko jer je bio u privatnom vlasnistvu, a neki muzej (valjda) je hteo da ga otkupi, mada meni nije poznato koji muzej ima
tolike pare. Mi ne znamo koje se sve dragocenosti nalaze u arhivima Vatikana, na Hilandaru, ali i u arhivima muzeja sirom sveta, tako da ne mogu
da se vrednuju takve knjige. Najskuplja stampana knjiga je Gutenbergova Biblija ( stampana uu 15 veku u radionici Gutenberga u Mainzu),
stampana je u 42 primerka koji se danas nalaze u muzejima sorom sveta. Univerzitetska biblioteka u Stutgartu je 1978 kupila na aukciji
( zapravo vratila svoj primerak kuci) za ca. 5 miliona evra, a to je u to vreme bila najvisa cena za jednu stampanu knjigu.
Danas bi sigurno kostala i 50 miliona, ali je niko ne prodaje.
 
Ja sam 6-7 puta ulazio u ovu temu pokušavajući da shvatim o čemu se ovde govori, ali nikako da skontam...Zbunjen sam kao Srbi sa sjevera Kosova! Srećom, vidim da nas ima još zbunjenih, jer sam se već bio prepao da mi je neko sipao drogu u piće, pa slabo rasuđujem.
 

Back
Top