Finnish lessons (Suomen kielioppi)

srebro

Primećen član
Banovan
Poruka
681
Da li je neko zainteresovan za tajne ovog jezika? Nešto mi se igra profesora a i treba mi da složim neke stvari u glavi..pa ako neko želi da uči ovako na forumu dok me drži..recite pa da krenemo..
A ako ne želi neka me moderatori obrišu kao i obično...
 
Sta vi znate o tom jeziku???? Ako hocete, ja i moja drugarica iz Finske cemo vas nauciti tacan finski....
kao na primer:
Ono sto ste napisali ma rakastan sinua.....to nije tacno....kaze se mina(ovde ide ono A sa dve tackice iznad, ali ja to nemam na tastaturi pa cemo da ga oznacavamo 'ono a') zanci MINA RAKASTAN SINUA
evo na primer brojevi

1-yksi
2-kaksi
3-kolme
4-nelja(ono a)
5-viisi
6-kuusi
7-seitseman(ovo zadnje a je ono a)
8-kahdeksan
9-yhdeksan(zadnje a je ono a)
10-kymmenen
0-nolla

Dobro jutro- Hyvaa(zadna dva a su 'ona a')huomenta
dobar dan- je hyvaa(isto kao gore) paivaa(sva a su "ona a")
laku noc- Hyvaa yota(O i A su sa dve tackice)

Aiti-mama(ali ono a)
isa(ono a)-tata
sisko-sestra
veli-brat
mummu ili mummi- baka
pappa,vaari ili isoisa-deda

poika-decko
tytto(sa o sa dve tackice)-devojka

Sta vas jos zanima? ja i ona zanmo finski.....pa pitajte
 
E baš lepo što ima zainteresovanih.. :)

Prva lekcija: alfabet,izgovor i ponešto o zamenicama i prezentu

Finski jezik je strogo fonetski,baš kao i srpskohrvatski i madjarski.Dakle,jedno slovo-jedan glas... (Možda je Vuk Stefanović Karadžić zalazio i u Finsku..) :lol:
Ono na šta treba obratiti pažnju je:
1. samoglasnici koji ne postoje u srpskohrvatskom: ä,ö,y,å
ä je glas koji se izgovara isto kao u nemačkom
jeziku,dakle nešto izmedju a i e
ö se takodje izgovara isto kao u nemačkom,ili kao eu u francuskom, to je onaj glas koji liči mucanje kada nešto ne znate
y je nemačko ü ili kao 'plus' u francuskom,glas
izmedju u i i
å je glas izmedju a i o ,nije originalni finski
glas nego se javlja samo u rečima švedskog porekla
,prilično retko,ali je sastavni deo
finskog alfabeta
svi ostali glasovi su totalno isti kao u srspkohrvatskom
2. akcenat je u finskom jeziku uvek i isključivo na prvom samoglasniku
3. Dvoglasnici su jako često pojava u finskom jeziku.Kada se dva ista glasa nalaze jedan pored drugog,OBA SE MORAJU JASNO ČUTI,bilo da su u pitanju samoglasnici,bilo suglasnici.. npr. kappale(lekcija) se izgovara bukvalno kap-pale...tietää(znati) se izgovara dugo, tako da se oba ä na kraju čuju...ymmärtää(razumeti) se izgovara tako da se öuju i dva m i dva ä...Ovo je jako važno jer dužina glasa može potpuno da promeni značenje...

Lične zamenice u nominativu:
1.minä (ja)
2.sinä (ti)
3.hän (on,ona-gramatički rod NE postoji),se (to-koristi se za stvari i životinje ali u modernom govoru i za ljude)

1.me (mi)
2.te (vi)
3.he (oni,one)

Lične zamenice se ne koriste mnogo u svakodnevnom govoru zato što nastavak na glagolu jasno govori o kom licu je reč(o tome kasnije).Zamenice se koriste kada se želi naglasiti vršilac radnje a češće se javljaju i u književnom jeziku.. Znači pre ćete nekome reći "tulen kesällä" nego "minä tulen kesällä"(dolazim na leto).

Što se tiče glagola,generalno postoji 6 konjugacija,ne postoji buduće vreme i pasiv se dosta koristi...Za sada prezent pomoćnog glagola biti(koji je naravno potpuno nepravilan),a uskoro možemo i na konjugacije..
olla (biti)
1.olen (ja sam) 1.olemme (mi smo)
2.olet (ti si) 2.olette (vi ste)
3.on (on,ona je) 3.ovat (oni,one su)

Što se tiče imenica,generalno postoji 21 padež(sija),od kojih su 7 arhaični,ali nema razloga za brigu jer većina padeža zapravo je ekvivalentna onome što mi zovemo predlozi.To je dobra,stara karakteristika svih uralskih jezika... npr. Suomi-Finska,Suomessa-u Finskoj..taj padež zove se inessive..Nastavak sledi..

Naravno,ako su potrebna dodatna razjašnjenja,slobodno pitajte..
 
Za to "ma rakastan sinua" sam videla u novinama...ja apsolutno nista ne znam o finskom jeziku ali me bas jako zanima iz mnogo razloga.
Super je sve ovo sto ste napisali,bas se radujem!!!
Imam jednu molbu,da li bi ste mogli da mi prevedete sledece reci,tacnije to su stihovi iz jedne pesme.

Han katsoi maan reunalta tahtea putoavaa
Nyt kanuiit kasvot neitosen peittaa karu maa
Jokaisen taytyy katsoa silmiin totuuden
silla aika ompi voittoisa, mut' tama maa on ikuinen.


:D :D :D
 
$helobina:
Za to "ma rakastan sinua" sam videla u novinama...ja apsolutno nista ne znam o finskom jeziku ali me bas jako zanima iz mnogo razloga.
Super je sve ovo sto ste napisali,bas se radujem!!!
Imam jednu molbu,da li bi ste mogli da mi prevedete sledece reci,tacnije to su stihovi iz jedne pesme.

Han katsoi maan reunalta tahtea putoavaa
Nyt kanuiit kasvot neitosen peittaa karu maa
Jokaisen taytyy katsoa silmiin totuuden
silla aika ompi voittoisa, mut' tama maa on ikuinen.


:D :D :D
Gledala je zvezdu padalicu na kraju sveta
Sada svetlo lice devojke skriva pusta zemlja
Svi moraju pogledati istini u oci
Jer vreme pobedjuje,a zemlja zauvek ostaje.

Zev,laku noc.. :)
 
Druga lekcija-I konjugacija glagola, prezent,glasovne promene :)

Kao što je rečeno,postoji 6 konjugacija...

I konjugacija obuhvata glagole koji u infinitivu završavaju na dva samoglasnika.Ovakvi glagoli su i najbrojniji.Infinitivna osnova se dobija kada se odbije poslednji samoglasnik:
puhua-puhu (govoriti)
oppia-oppi (učiti)
nukkua-nukku (spavati)
tietää-tietä (znati) itd...

Prezent jednog glagola koji je potpuno pravilan izgledao bi ovako:
puhua
1.puhun (ja govorim) 1.puhumme
2.puhut (ti govoris) 2.puhutte
3.puhuu (on,ona govori) 3.puhuvat

Dakle,nastavci za prezent su: 1.-n ,2.-t ,3.dupliranje samoglasnika i za množinu 1.-mme ,2.-tte ,3.-vat ili -vät

Sada da pojasnim ovo za 3. lice...Naime,u prvoj konjugaciji u 3. licu jednine se udvostručava poslednji samoglasnik osnove bez obzira koji je...
npr. za oppia 3. lice bilo bi "hän oppii" (on,ona uči) zato što osnova završava na i (oppi)...
Kada je u pitanju 3.lice množine,nastavak može da bude ili -vat ili -vät i ta pojava koja je karakteristična za ugro-finske jezike naziva se harmonija samoglasnika(vowel harmony).Naime,ako u glagolu dominiraju prednji samoglasnici: ä,i,ö,y
nastavak će se složiti sa njima i biti -vät..npr..tietävät(oni znaju),ymmärtävät (oni razumeju).I sa druge strane,ako u glagolu dominiraju zadnji samoglasnici(misli se na mesto tvorbe u usnoj duplji) a,o,u nastavak će biti -vat..npr...nukkuvat(oni spavaju),oppivat(oni uce)...
Ova pojava nije karakteristična samo za glagole,videćete i da neki padeži imaju dvojake nastavke: -ssa ili -ssä, -lta ili -ltä....

Sada bi trebalo obratiti pažnju i na jednu vrlo važnu glasovnu promenu koja se zove "promena suglasnika".
Naime,ovako izgleda prezent glagola lukea(čitati) i oppia(učiti):
lukea
1. luen 1.luemme
2. luet 2.luette
3. lukee 3.lukevat

oppia
1.opin 1.opimme
2.opit 2.opitte
3.oppii 3.oppivat

Sada će neko ko pažljivo posmatra pitati gde je nestalo to k i gde je drugo p...E upravo ta glasovna promena je specifična karakteristika finskog i javlja se kod svih vrsta reči kada se u njima pojave suglasnici K,P i T.Ima podosta da se objasni pa ću to sledećom prilikom,ako se nisu svi razbežali.. :lol:
Ako ima pitanja..
 
Covece!!!Nemoj to da mi radis!!!Mene interesuje!Dobro znam,samo jedan zainteresovani nije dovoljno,a i gramatika ume da smara.Vidis,mislim da bi drugima bilo zanimljivije kad bi probao da pises neke fraze iz,sto bi rekli "everyday life"a ili nesto sto bi ,recimo,pomoglo ako bi se jednog lepog dana nasla u Finskoj.A ako ni tad ne bude zainteresovanih (tu sam ja :D :D salim se-ne salim se :lol: ) onda bar ispricaj kako je tamo,kakvi su ljudi,njihov nacin zivota i slicno.
Kako si ti uopste dospeo tamo?
 

Back
Top