E baš lepo što ima zainteresovanih..
Prva lekcija: alfabet,izgovor i ponešto o zamenicama i prezentu
Finski jezik je strogo fonetski,baš kao i srpskohrvatski i madjarski.Dakle,jedno slovo-jedan glas... (Možda je Vuk Stefanović Karadžić zalazio i u Finsku..)
Ono na šta treba obratiti pažnju je:
1. samoglasnici koji ne postoje u srpskohrvatskom: ä,ö,y,å
ä je glas koji se izgovara isto kao u nemačkom
jeziku,dakle nešto izmedju a i e
ö se takodje izgovara isto kao u nemačkom,ili kao eu u francuskom, to je onaj glas koji liči mucanje kada nešto ne znate
y je nemačko ü ili kao 'plus' u francuskom,glas
izmedju u i i
å je glas izmedju a i o ,nije originalni finski
glas nego se javlja samo u rečima švedskog porekla
,prilično retko,ali je sastavni deo
finskog alfabeta
svi ostali glasovi su totalno isti kao u srspkohrvatskom
2. akcenat je u finskom jeziku uvek i isključivo na prvom samoglasniku
3. Dvoglasnici su jako često pojava u finskom jeziku.Kada se dva ista glasa nalaze jedan pored drugog,OBA SE MORAJU JASNO ČUTI,bilo da su u pitanju samoglasnici,bilo suglasnici.. npr. kappale(lekcija) se izgovara bukvalno kap-pale...tietää(znati) se izgovara dugo, tako da se oba ä na kraju čuju...ymmärtää(razumeti) se izgovara tako da se öuju i dva m i dva ä...Ovo je jako važno jer dužina glasa može potpuno da promeni značenje...
Lične zamenice u nominativu:
1.minä (ja)
2.sinä (ti)
3.hän (on,ona-gramatički rod NE postoji),se (to-koristi se za stvari i životinje ali u modernom govoru i za ljude)
1.me (mi)
2.te (vi)
3.he (oni,one)
Lične zamenice se ne koriste mnogo u svakodnevnom govoru zato što nastavak na glagolu jasno govori o kom licu je reč(o tome kasnije).Zamenice se koriste kada se želi naglasiti vršilac radnje a češće se javljaju i u književnom jeziku.. Znači pre ćete nekome reći "tulen kesällä" nego "minä tulen kesällä"(dolazim na leto).
Što se tiče glagola,generalno postoji 6 konjugacija,ne postoji buduće vreme i pasiv se dosta koristi...Za sada prezent pomoćnog glagola biti(koji je naravno potpuno nepravilan),a uskoro možemo i na konjugacije..
olla (biti)
1.olen (ja sam) 1.olemme (mi smo)
2.olet (ti si) 2.olette (vi ste)
3.on (on,ona je) 3.ovat (oni,one su)
Što se tiče imenica,generalno postoji 21 padež(sija),od kojih su 7 arhaični,ali nema razloga za brigu jer većina padeža zapravo je ekvivalentna onome što mi zovemo predlozi.To je dobra,stara karakteristika svih uralskih jezika... npr. Suomi-Finska,Suomessa-u Finskoj..taj padež zove se inessive..Nastavak sledi..
Naravno,ako su potrebna dodatna razjašnjenja,slobodno pitajte..