Ateisti inteligentniji od vernika

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

yokai

Elita
Poruka
15.332
Naučnici tvrde da su poslednjim istraživanjem dokazali da inteligentnije osobe uglavnom ne veruju u boga.
Psiholozi Miron Zakermen i Džordan Silberman sa Univerziteta u Ročesteru i Džudit Hol sa Univerziteta Nortistern objavili su pregled 63 studije sprovedene između 1928. i 2012. u ovomesečnom žurnalu Personality and Social Psychology Review.

Iako priznaju da njihova otkrića “nisu nova”, psiholozi ističu da sistematične analize u trajanju od gotovo 100 godina ukazuju na vezu između inteligencije i religioznosti i otkrivaju da je ateizam mnogo rasprostranjeniji među inteligentnijim ljudima.

Definišući inteligenciju kao “sposobnost da rezonuju, planiraju, rešavaju probleme, razmišljaju apstraktno, razumeju složene ideje, brzo uče i uče iz iskustva”, tri psihologa su definisala te veštine kao analitični oblik inteligencije.

S druge strane, religioznost je definisana kao vera u natprirodno, prinošenje darova tom natprirodnom i izvođenje rituala kojima se potvrđuje vera.

Zakerman, Silberman i Hol ispitali su studiju iz 1921. koju je predvodio Luis Terman, psiholog Univerziteta Stenford.

Ona je obuhvatila 1.500 dece čiji je IQ prelazio 135 u uzrastu od 10 godina.

Ove podatke ponovo su ispitali Robin Sirs sa Univerziteta Kolumbija 1995. i Majkl Mek Kulou sa Univerziteta u Majamiju 2005.

Opšti zaključak oba ispitivanja bio je da ta deca jesu bila manje religiozna u odnosu na opštu populaciju.

Međutim, ono što je bilo izuzetno u Termanovom radu, bilo je to što su, uprkos njihovom ateizmu, 60 odsto proučavane dece podizali “strogo religiozni” roditelji.

Druga velika studija koju su preispitali Zakerman, Silberman i Hol bazirana je na Osnovnoj školi u Njujorku namenjenoj nadarenoj deci.

Maturanti sa IQ većim od 140 u kasnijem dobu života su ponovo ispitani i otkriveno je da je svega 16 odsto njih našlo bilo kakvu ličnu satisfakciju u religiji.

Istraživači smatraju da je razlog za ovakve rezultate to što su inteligentniji ljudi manji konformisti i obično se odupiru religioznim dogmama.

Najčešće objašnjenje je da inteligentni ljudi ne žele da prihvate verovanje koje ne može da bude provereno. Takođe, jedan od razloga je i to što inteligencija i njene prednosti pružaju funkciju koju obično obavlja religija.

Ipak, nedostatak studije je to što većina od hiljada ispitanih pripada zapadnom društvu. Štaviše, 87 odsto njih je iz SAD, Velike Britanije i Kanade, što znači da je reč uglavnom o područjima delovanja protestanata, a ne Jevreja i katolika.

izvor: http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2013&mm=08&dd=13&nav_id=742341

nista novo, ali ipak da podelim sa vama :)
 
Када се атеисти позивају на виђене људе који су били атеисти, знају да наброје само Расела, који је тотални дудук и небитан чак и у регистру филозофа.
Са друге стране: Кјеркегор, Достојевски, Декарт, Кант, Аjнштајн .. значи, одувавње, брате, одувавање лол
 
Što? Nisam vernik u smislu da pripadam bilo kakvoj crkvi, al verujem u Boga.

Do toga se dolazi kad čovek počne da razmišlja i preispituje sebe i okolinu, a ne u uzrastu anketirane dečurlije od kojih je danas većina siguran sam priomenila svoje stavove i naučila da odvoji religioznost od formalne pripadnosti konfesijama.

Maturanti sa IQ većim od 140 u kasnijem dobu života su ponovo ispitani i otkriveno je da je svega 16 odsto njih našlo bilo kakvu ličnu satisfakciju u religiji.

steta sto nisi procitao tekst
 
Када се атеисти позивају на виђене људе који су били атеисти, знају да наброје само Расела, који је тотални дудук и небитан чак и у регистру филозофа.
Са друге стране: Кјеркегор, Достојевски, Декарт, Кант, Аjнштајн .. значи, одувавње, брате, одувавање лол

ateisti se uglavnom ne pozivaju na ljude koji su bili ateisti u proslosti nego na zdrav razum, logiku i cinjenice
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top