gost 331040
Domaćin
- Poruka
- 3.329
ili na engleskom, kome je lakse tako: NAWALT- not all women are like that
primer 1.
primer 2.
da li smo sve vise skloni da suprotni pol sagledavamo kao skup zajednickih osobina, karakteristika i sterotipa, bez ambicije, ali i nade da cemo pronaci nekog ko se ne uklapa u tu sliku?
zasto ocekujemo od druge strane posebnost i osobenost ako je i sami ne donosimo?
ako sam ja recimo u nekim stvarima, tipicna zena, zasto ocekujem od muskarca da bude poseban i da znacajno odudara od "svi su muskarci isti" klisea?
to vazi i za suprotnu stranu.
da li su nas nasa i tudja losa iskustva nacinila paranoicnim usamljenicima ili mudrim i opreznim osobenjacima koji ostatak svog zivota zele da provedu u miru i bez potresa?
da li je upustanje u brak danas upustanje u rizicnu avanturu ravnu nekom ekstremnom sportu? moze da se desi da usled nepromisljene hrabrosti i poginemo?
nije li "sve su zene /svi su muskarci/ iste" samo jedan kukavicki i slabicki stav ili smo postali generalno previse sebicni i okrenuti sebi da drugima uopste vise i ne zelimo da se bavimo pa ih i ovako i onako posmatramo kao neku bezlicnu homogenu masu?
ili u sustini, svi i jesu isti? hm...
mislim da dosta tema na ovom forumu polazi upravo od tih predubedjenja, ali mene interesuje, sta vi mislite koliko u tome ima istine a koliko je takav stav predrasuda nastala kao posledica evolucije m/z odnosa?
eto vam sad jedna lagana letnja temilica
primer 1.
guy: my ex-wife stole my money, house, children, car, and had me sent to jail on 9 different false accusations of abuse.
woman: NAWALT
primer 2.
ona: ja razumem zasto muskarci izbegavaju brak i koliko je kao institucija koju uredjuje vlada(zakon) zapravo doneo vise stete nego koristi u pogledu odnosa medju polovima. muskarci sve cesce "izlaze" iz braka ili tacnije, "bivaju izbaceni", kao kompletni financijski, moralni i porodicni gubitnici....ali,
postoje dobre zene koje su same, kojima je muskarac potreban da ih zastiti, voli..koje ne vide u njemu samo sredstvo (biolosko, materijalno..) vec partnera, podrsku, kompatibilnu jedinku za zajednicki zivot "dok nas smrt ne rastavi".
takve zene postoje i na vama (muskarcima) je da ih pronadjete i sa njima zasnujete porodicu.
nisu sve zene iste! NAWALT!
on: imam 48 godina, decu i brak iza sebe. vukao sam se po sudovima i kroz sistem toliko bolno da brak vise ne bih pozeleo ni najvecem neprijatelju. kada mi neko poput tebe kaze: "verujem da ces pronaci pravu zenu, bla bla"...povraca mi se. sa svojih 48 godina jos nisam sreo pristojnu, dobru , zdravu, kompletnu zenu a iskreno, ne mislim tek na samrtnoj postelji pronaci tu za sebe "idealnu"... a i nisam vise voljan da rizikujem i guram ruku u to zmisjko gnezdo, jer
sve zene su iste! AWALT!
da li smo sve vise skloni da suprotni pol sagledavamo kao skup zajednickih osobina, karakteristika i sterotipa, bez ambicije, ali i nade da cemo pronaci nekog ko se ne uklapa u tu sliku?
zasto ocekujemo od druge strane posebnost i osobenost ako je i sami ne donosimo?
ako sam ja recimo u nekim stvarima, tipicna zena, zasto ocekujem od muskarca da bude poseban i da znacajno odudara od "svi su muskarci isti" klisea?
to vazi i za suprotnu stranu.
da li su nas nasa i tudja losa iskustva nacinila paranoicnim usamljenicima ili mudrim i opreznim osobenjacima koji ostatak svog zivota zele da provedu u miru i bez potresa?
da li je upustanje u brak danas upustanje u rizicnu avanturu ravnu nekom ekstremnom sportu? moze da se desi da usled nepromisljene hrabrosti i poginemo?
nije li "sve su zene /svi su muskarci/ iste" samo jedan kukavicki i slabicki stav ili smo postali generalno previse sebicni i okrenuti sebi da drugima uopste vise i ne zelimo da se bavimo pa ih i ovako i onako posmatramo kao neku bezlicnu homogenu masu?
ili u sustini, svi i jesu isti? hm...
mislim da dosta tema na ovom forumu polazi upravo od tih predubedjenja, ali mene interesuje, sta vi mislite koliko u tome ima istine a koliko je takav stav predrasuda nastala kao posledica evolucije m/z odnosa?
eto vam sad jedna lagana letnja temilica
Poslednja izmena: