Srpski-hrvatski-bosanski/bošnjački-crnogorski jezik

Ateist

Zainteresovan član
Banovan
Poruka
473
Tražim riječi, izraze i rečenice koje bi bile različite u navedenim jezicima.

Postoji li jedna jedina riječ koja je drukčija na sva četiri jezika (hrvatskom, srpskom, bosanskom/bošnjačkom i crnogorskom)? Ne znam nijednu. Znam za par rečenica posve različitih na hrvatskom i srpskom.

* Bijela sol za kuhanje kemijski je spoj natrija i klora.
* Бела со за кување је хемијско једињење натријума и хлора.

* Vlak sa željezničkoga kolodvora krenut će točno u deset sati.
* Воз са железничке станице кренуће тачно у десет часова.

* Glede ispušnih plinova i onečišćivanja jeruzalemskog zraka trebaju se poduzeti sigurnosne mjere.
* У погледу издувних гасова и загађивања ваздуха у Јерусалиму треба да се предузму мере безбедности.

* Svjetsko nogometno prvenstvo 2010. [dvije tisuće i desete] osvojila je Španjolska pobijedivši u završnici Nizozemsku 1:0 Iniestinim pogotkom u 116. minuti utakmice.
* Светски шампионат у фудбалу 2010. [две хиљаде и десете] освојила је Шпанија победивши у финалу Холандију 1:0 голом Инијесте у 116. минуту утакмице.

* Dok kuhamo juhu, dodat ćemo mrkvu i kopar.
* Док кувамо супу, додаћемо шаргарепу и мирођију.
 
"РАЗВОЈ ЈЕЗИКА"

"Бисквит тренутак"
"Кафа тренутак"
"Бомбона тренутак"
"Пауза време"
"Ђока кућа ограда"
"Мика жена швалер"
"Комшија жена хаљина дугме рупица пречник величина"

У Европу - ЈУРИИИИШ!
Развој језика.jpg
 
Našao sam podatke o izgovoru jata u Hrvata i (i)jekavica ispada najmanje hrvatska.

* ikavci - 63%
* ekavci - 28%
* (i)jekavci - 9% (Dubrovnik, srednja Hercegovina i Kordun)

http://hr.metapedia.org/wiki/Jekavsk...t_iz_Wikipedie

Jekavski dialekti (južnoslavenska narječja s ijekavskim jatom): Raznolike inačice (i)jekavskih govora se najviše rabe na središnjem južnoslavenskom ozemlju u tzv. srednjejužnoslavenskom diasistemu ili srbohrvatskom jugojeziku, ponajviše u Bosni, Sandjaku i Crnoj Gori, a manje u srednjoj i jugoistočnoj Hrvatskoj, istočnoj Hercegovini i jugozapadnoj Srbiji (Raška-Sandjak). Standardna jekavica je izvorni materinski govor od djetinjstva samo kod većine islamskih Bošnjaka i Crnogoraca, ali je vidljivo manjinska kod pravoslavnih Srba i nadasve kod većine katoličkih Hrvata koji su izvorno od djetinjstva uglavnom nejekavci. Po izjašnjenoj narodnosti su njezini izvorni govornici (koji materinskom jekavicom govore od djetinjstva) oko 1/3 prekodrinski Srbi-pravoslavni 'Prečani', pa najviše 2/5 islamski Bošnjaci i 1/5 Crnogorci, ali samo 1/8 svih jekavaca su izvorni katolički Hrvati (materinski jekavci od djetinjstva) - većina ostalih Hrvata nauče jekavicu tek od škole.

Takodjer i unutar svih katoličkih Hrvata, kao materinskim govorom iz djetinjstva govori odmah jekavski samo manjina oko '9%' do najviše 12% Hrvata, dok svi ini Hrvati nauče prisilno tu jekavicu uglavnom od škole kao navodno 'hrvataki' književni standard (tj. jugobalkanski vukopis). Od ine većine izvorno nejekavskih Hrvata, materinski od djetinjstva najviše ikavicom govori blizu 2/3 ili čak 63% svih katoličkih Hrvata: uključivo najbrojnije štokavske ikavce 46%, pa još kajkavske ikavce 8% i čakavske ikavce 11%, - što zapravo znači kako su u stvarnosti čak i manjinski čakavci još podjednako brojni kao izvorni hrvatski jekavci (9% - 12%). Nadalje drugi po brojnosti katolički Hrvati su izvorno od djetinjstva ekavski kajkavci 23% + katolički ekavski staroštokavci (bivši rubni kajkavci) 4% u Podravini i Posavini, pa još sjeverni ekavski čakavci 1% (od Raše do Kraljevice + Cres). To znači da su preko 1/4 ili 28% katoličkih Hrvata izvorni ekavci, - što je ipak duplo više od izvornih hrvatskih jekavaca. Dakle, samo zbog jugo-vukovske prisile, ogromna većina katoličkih Hrvata ili čak oko 90% njih moraju tek naknadno silom naučiti od škole nametnutu jekavicu kao lažno-većinski tzv. "hrvatski" standard.
 

Back
Top