Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?
Strana 1 od 4 1234 PoslednjaPoslednja
Prikazujem rezultate 1 do 25 od 77

Tema: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

  1. #1
    Primećen član mišomor1 (avatar)
    Učlanjen
    02.10.2009.
    Pol
    muški
    Lokacija
    Split, RH
    Poruke
    960
    Reputaciona moć
    44

    Podrazumevano Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Temu počinjem kao laik i moguće na krivim postavkama.

    Polazim od slijedećih postavki:

    - Srbija je 1978. g. priznata kao međunarodno priznata država
    - nakon toga slijedi zajednički rat balkanskih naroda protiv Turske (tu Srbi imaju naklonost Zapada)
    - stvara se Narčetanije koje u osnovi ima program širenja Srbije na istok
    - balkanske države ratuju i međusobno, Srbi pobjeđuju Bugare i Makedoniju pretvaraju u svoju južnu pokrajinu te učvrščuju Kosovo
    - imaju bratske odnose sa Crnom Gorom a Albanija im je u šaci - malo što ih spriječava da zauzmu velik dio Jadranskog mora

    Ali, onda slijedi preokret: srpska politika baca oko na Bosnu u kojoj živi dosta Srba ali u kojoj vlada Austrija. Dotad prijateljska Austrija postaje neprijatelj, Srbi se ujedno u Bosni sukobljavaju i sa hrvatskim nacionalizmom.

    Rezultat:

    - izbija 1. svj. rat u kojem Srbi imaju ogromne demografske gubitke
    - izbija 2. svjetski rat u kojem Hitler dopušta osnivanje NDH koja uzrokuje nove demografske gubitke
    - izbija građanski rat u Hrvatskoj u kojoj Hrvatska ima naklonost Zapada i koji rezultira progonom Srba iz Hrvatske, Srbija postaje omrznuta na Zapadu koji joj silom oduzima Kosovo, izvlači joj Crnu Goru, presjeca se Srbe u BiH, zemlja je osimorašena,.....

    Da li je bilo bolje za Srbiju da je išla na ekspanziju na istok (gdje je imala podršku Zapada) umjesto da ide u sukob sa Zapadom?

    -



  2. #2
    Poznat shebronski (avatar)
    Učlanjen
    08.06.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    7.480
    Reputaciona moć
    147

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio mišomor1 Pogledaj poruku
    Temu počinjem kao laik i moguće na krivim postavkama.

    Polazim od slijedećih postavki:

    - Srbija je 1978. g. priznata kao međunarodno priznata država
    - nakon toga slijedi zajednički rat balkanskih naroda protiv Turske (tu Srbi imaju naklonost Zapada)
    - stvara se Narčetanije koje u osnovi ima program širenja Srbije na istok
    - balkanske države ratuju i međusobno, Srbi pobjeđuju Bugare i Makedoniju pretvaraju u svoju južnu pokrajinu te učvrščuju Kosovo
    - imaju bratske odnose sa Crnom Gorom a Albanija im je u šaci - malo što ih spriječava da zauzmu velik dio Jadranskog mora

    Ali, onda slijedi preokret: srpska politika baca oko na Bosnu u kojoj živi dosta Srba ali u kojoj vlada Austrija. Dotad prijateljska Austrija postaje neprijatelj, Srbi se ujedno u Bosni sukobljavaju i sa hrvatskim nacionalizmom.

    Rezultat:

    - izbija 1. svj. rat u kojem Srbi imaju ogromne demografske gubitke
    - izbija 2. svjetski rat u kojem Hitler dopušta osnivanje NDH koja uzrokuje nove demografske gubitke
    - izbija građanski rat u Hrvatskoj u kojoj Hrvatska ima naklonost Zapada i koji rezultira progonom Srba iz Hrvatske, Srbija postaje omrznuta na Zapadu koji joj silom oduzima Kosovo, izvlači joj Crnu Goru, presjeca se Srbe u BiH, zemlja je osimorašena,.....

    Da li je bilo bolje za Srbiju da je išla na ekspanziju na istok (gdje je imala podršku Zapada) umjesto da ide u sukob sa Zapadom?

    -
    Вероватно не.

  3. #3
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Sprdacina.
    Nit je bilo ikakvog prodora na zapad niti na istok.
    Nego politika koja nije imala ni pravca ni cilja, niti stvarne podloge u icemu.

    Dje bi to, po tebi, trebalo da Srbi "prodiru", tamo dje ih nema, a da polovinu (prije sto godina) Srba prepuste vama jer vi najbolje znadete kako treba sa Srbima? Srbi su imali podrsku Zapada, do 1918. manje ili vise ali uvijek su je imali, a narocito 1918.
    Izgubili su tu podrsku - zauvijek- kad su se uvatili u kolo s vama. Zalazuci se za vase interese... To je bila najpogresnija i najpogubnija "politika" za Srba...
    Poslednji put ažurirao/la Лички гусар : 21.07.2013. u 23:48
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  4. #4
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    32.008
    Reputaciona moć
    483

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio mišomor1 Pogledaj poruku
    Temu počinjem kao laik i moguće na krivim postavkama.

    Polazim od slijedećih postavki:

    - Srbija je 1978. g. priznata kao međunarodno priznata država
    - nakon toga slijedi zajednički rat balkanskih naroda protiv Turske (tu Srbi imaju naklonost Zapada)
    - stvara se Narčetanije koje u osnovi ima program širenja Srbije na istok
    - balkanske države ratuju i međusobno, Srbi pobjeđuju Bugare i Makedoniju pretvaraju u svoju južnu pokrajinu te učvrščuju Kosovo
    - imaju bratske odnose sa Crnom Gorom a Albanija im je u šaci - malo što ih spriječava da zauzmu velik dio Jadranskog mora
    Postavke su ti malo problematične. Što se tiče 1978. godine cijenim da je u pitanju lapsus ali u slučaju Načertanija, ono je nastalo 1844. godine i nema za osnov širenja Srbije na istok, već na jugozapad odnosno ka svim područjima Osmanskoga carstva ka kojima postoje mogućnosti za teritorijalno širenje, kao i u cilju približavanja Crnoj Gori. Što se tiče istočne politike, ona je jedino bila ka bratimljenju s Bugarima i podršci da oni dođu tamo gdje su Srbi došli do tada.

    Bratske odnose sa Crnom Gorom jesu održavali, ali kako je vrijeme proticalo i pogotovo dolaskom XX st. sve će više izaći na vidjelo da iza pobratimskoga zvaničnoga odnosa postoji dosta tenzija između vladajućih dvorova i elita u Beogradu i na Cetinju, pa u momentima i tihoga neprijateljstva, mada je sve to bilo iza kulisa tako da nikada nije izašlo na javno vidjelo...

    Albanija je bila u šaci tek kada je Jugoslavija stvorena; odmah poslije 1913. godine Srbija još uvijek nije bila odlučujući politički činilac tamo, mada je imađa određenog (i sve više rastućega) uticaja u Albaniji još od 1860-ih godina...

    Citat Original postavio mišomor1 Pogledaj poruku
    Ali, onda slijedi preokret: srpska politika baca oko na Bosnu u kojoj živi dosta Srba ali u kojoj vlada Austrija. Dotad prijateljska Austrija postaje neprijatelj, Srbi se ujedno u Bosni sukobljavaju i sa hrvatskim nacionalizmom.
    Preokret jeste preorijentacija na jug, a ne obratno; zahvaljujući austro-ugarskoj okupaciji 1878 a onda pogotovo aneksiji 40 godina kasnije. Bečki dvor je i zainteresovao Beograd da otvori vidike ka jugu, baš zato što je zapadno od Drine postalo 'zabranjeno' jer je u sukobu sa austrijskom politikom.

    Prije toga svi nacionalni programi i težnje, kako skrivene tako i javne, decenijski su obuhvatale ideju da se Srbija proširi na bosansko područje. Tako je i prema Načertaniju koje si napomenuo i sam, kao što već obrazložih, iz 1844. godine.

    Citat Original postavio mišomor1 Pogledaj poruku
    - izbija 1. svj. rat u kojem Srbi imaju ogromne demografske gubitke
    - izbija 2. svjetski rat u kojem Hitler dopušta osnivanje NDH koja uzrokuje nove demografske gubitke
    - izbija građanski rat u Hrvatskoj u kojoj Hrvatska ima naklonost Zapada i koji rezultira progonom Srba iz Hrvatske, Srbija postaje omrznuta na Zapadu koji joj silom oduzima Kosovo, izvlači joj Crnu Goru, presjeca se Srbe u BiH, zemlja je osimorašena,.....

    Da li je bilo bolje za Srbiju da je išla na ekspanziju na istok (gdje je imala podršku Zapada) umjesto da ide u sukob sa Zapadom?

    -
    Ako si pod istokom zapravo mislio na jug, Srbija i jeste imala određenu podršku Zapada, a to se i odvilo 1912/3. Kažem određenu, zato što su Velike sile manje-više bile zatečene, izuzev možda Rusije, odnosno nije bilo same podrške za tako jedan poduhvat kod zapadnog političkog vođstva.

    A što se tiče odluke da se krene u ekspanziju na sjeverozapad, pa to je odlučeno tek na Niškoj skupštini 1914. godine, kada je već bilo evidentno da su Austro-Ugarska i Srbija neprijatelji; odnosno tada su određeni kao ratni ciljevi oduzimanje srpskih, hrvatskih i slovenačkih etničkih područja od Dvojne monarhije. Nezvanično je bilo pojedinih dejstava, tj. preko organizacije Crna ruka koja je bila postajala moćna u određeno smislu, ali to tek posredno i to odnedavno (ona je osnovana 1910. godine). Mislim da su postojali i nekakvi ljudi po području Vojvodine, ali Srbija je tu više išla u smjeru smirivanja naroda, nego potpaljivanja...jer nije bilo izgleda o širenju na sjever preko Save i Dunava...
    You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.

  5. #5
    Veoma poznat Moračanin (avatar)
    Učlanjen
    07.12.2009.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.398
    Reputaciona moć
    313

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio mišomor1 Pogledaj poruku
    Temu počinjem kao laik i moguće na krivim postavkama.

    Polazim od slijedećih postavki:

    - Srbija je 1878. g. priznata kao međunarodno priznata država
    - nakon toga slijedi zajednički rat balkanskih naroda protiv Turske (tu Srbi imaju naklonost Zapada)
    - stvara se Narčetanije koje u osnovi ima program širenja Srbije na istok
    - balkanske države ratuju i međusobno, Srbi pobjeđuju Bugare i Makedoniju pretvaraju u svoju južnu pokrajinu te učvrščuju Kosovo
    - imaju bratske odnose sa Crnom Gorom a Albanija im je u šaci - malo što ih spriječava da zauzmu velik dio Jadranskog mora

    Ali, onda slijedi preokret: srpska politika baca oko na Bosnu u kojoj živi dosta Srba ali u kojoj vlada Austrija. Dotad prijateljska Austrija postaje neprijatelj, Srbi se ujedno u Bosni sukobljavaju i sa hrvatskim nacionalizmom.

    Rezultat:

    - izbija 1. svj. rat u kojem Srbi imaju ogromne demografske gubitke
    - izbija 2. svjetski rat u kojem Hitler dopušta osnivanje NDH koja uzrokuje nove demografske gubitke
    - izbija građanski rat u Hrvatskoj u kojoj Hrvatska ima naklonost Zapada i koji rezultira progonom Srba iz Hrvatske, Srbija postaje omrznuta na Zapadu koji joj silom oduzima Kosovo, izvlači joj Crnu Goru, presjeca se Srbe u BiH, zemlja je osimorašena,.....

    Da li je bilo bolje za Srbiju da je išla na ekspanziju na istok (gdje je imala podršku Zapada) umjesto da ide u sukob sa Zapadom?

    -
    Zapad je podržavao rat protiv Turske i islamskog nadiranja - što je logično.

    Ta faza je završena i Turci otjerani.
    Srbija se nije mogla širiti dalje, jer tamo nije bilo Srba već su bili Grci, Bugari, Rumuni.....

    Srbija se pokušala širiti prema zapadu, tamo đe je živjelo srpsko stanovništvo.
    Tada je to značilo prodor u tuđe interesne sfere i logično da se pojavio otpor.

    Srbija je pogriješila jer se nije ustavila ranije i htjela je više nego što joj pripada.
    Da se tada posle 1.sv, rata ustavila samo na djelovima BIH i Krajine, to bi uspjela.

  6. #6
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    32.008
    Reputaciona moć
    483

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Zapravo sušto je suprotno, većina ovako analitičara, pogotovo stranih, smatra da je Srbija učinila grešku i trošila snagu šireći se na područja gdje ne živi etnički niti konfesionalno bliska populacija, odnosno u slučaju da je tako vrlo nacionalno neosvješćena. Još dosta ranije te vojne su ljudi smatrali gubitničkima u određenom smislu, a ako se sagleda gdje danas stoji BJRM, a pogotovo situacija koja se odvija u pogledu Kosova, na neki način i jesu u tom smjeru.

    Potpuno suprotno, sasvim je logično bilo da se oči upere ka nacionalno vrlo svjesnim Srbima koji žive sjeverno i pogotovu, zapadno od nje; odnosno da se skoncentrisala samo na etnički prostor vrlo srodan njoj, recimo uklopivši baš upravo Bosnu i Hercegovinu.

    To najviše ističu zapadni istoričari, a pogotovo u pogledu kosovskoga problema. Stav im je, iako u određenom smislu pogrešan jer počiva prečesto na ignorisanju uticaja Austro-Ugarske, da je Srbija gonila tako mitomansku umjesto realpolitike i da je mogla drugačijim smjerom dobiti Bosnu, što je htjela od iskona - od početka svoje moderne državnosti 1815. godine do jugoslovenskoga ujedinjenja oko vijek docnije. Zapravo, da budem i precizniji, i tokom Prvog srpskog ustanka na samom početku XIX stoljeća, ustanički ciljevi su bili (od momenta kada obnova srpske državnosti stupa na snagu kao cilj) jesu da se i Bosna oslobodi od osmanske vlasti, a jednim dijelom se vojevanje i Srpska revolucija i na njenom području vodilo...dakle pretenzije na Bosnu jesu bile od samih najranijih početaka, odnosno vrlo grubo rečeno od kada je i Srbije.
    No, kao što sam rekao, takav stav zaboravlja jednostavno na Beč; tvrdnja da Srbija nije uložila dovoljno energije, tipa kada je bila prilika 1876-8, ipak nisu baš na mjestu
    You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.

  7. #7
    Mrkalj nije na forumu
    Demokratski izabrani koordinator istoriografske revolucije na Slovenskom Jugu
    Elita Mrkalj (avatar)
    Učlanjen
    04.01.2008.
    Pol
    muški
    Poruke
    17.862
    Tekstova u blogu
    52
    Reputaciona moć
    559

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Što nisi stavio anketu? Baš dugo nije bilo, a i ja se zaželeo, da ti pravo kažem.
    ꒌ Znaš šta je u celoj priči tragično ‒ to što ti je sistem nezasluženim uhlebljenjem dao iluziju da nisi glup.



  8. #8
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Moračanin Pogledaj poruku
    Srbija je pogriješila jer se nije ustavila ranije i htjela je više nego što joj pripada.
    Da se tada posle 1.sv, rata ustavila samo na djelovima BIH i Krajine, to bi uspjela.
    Tacno. Svaka ponuda Zapada je ukljucivala (kao miminum) Bosnu, Hercegovinu, Slavoniju i pola (ili gotovo pola) Dalmacije tj. obale.. No Pasic je lagao i lagao, Ruse, Engleze, Francuze, svakoga i u srpsko ime (zarad jugoslovenstva) potrazivao bez mjere i granice, samo DAJ, DAJ, DAJ...
    A to se obijalo o srpsku glavu, u ratu, poslije njega, u drugom ratu, pa sve do danas.
    To je svuda protumaceno kao nezajazljivost od koje dopada mucnina na povrcanje.
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  9. #9
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    32.008
    Reputaciona moć
    483

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Лички гусар Pogledaj poruku
    Tacno. Svaka ponuda Zapada je ukljucivala (kao miminum) Bosnu, Hercegovinu, Slavoniju i pola (ili gotovo pola) Dalmacije tj. obale.. No Pasic je lagao i lagao, Ruse, Engleze, Francuze, svakoga i u srpsko ime (zarad jugoslovenstva) potrazivao bez mjere i granice, samo DAJ, DAJ, DAJ...
    A to se obijalo o srpsku glavu, u ratu, poslije njega, u drugom ratu, pa sve do danas.
    To je svuda protumaceno kao nezajazljivost od koje dopada mucnina na povrcanje.
    Bitna razlika u odnosu na Moračanina je što je on pominjao i Krajinu, vjerovatno misleći na Hrvatsku a ne na Bosansku. Nema teorije da bi to završilo u okvirima Srbije nikada...tj. Karlovac bio nekakva najzapadnija granica Srbije...
    You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.

  10. #10
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Slaven777 Pogledaj poruku
    Bitna razlika u odnosu na Moračanina je što je on pominjao i Krajinu, vjerovatno misleći na Hrvatsku a ne na Bosansku. Nema teorije da bi to završilo u okvirima Srbije nikada...tj. Karlovac bio nekakva najzapadnija granica Srbije...
    Ne vidim zasto ne bi? Bosanska Krajina i Krajina su jedno uvijek bili ... u smislu bliskosti istorijski, etnografski, privredno, svakako... Blize nego sto je ikad bilo Hrvatima. Ne vidim ko bi to tacno sprijecio? Mozda ja nesto ne znam u vezi toga?
    Pravo na samoopredjeljenje naroda (nema sumnje dje bi se narod Like, sj. Dalmacije, Korduna i Banije izjasnio?), naklonost sila pobjednica prema Srbima, dogovor sa Italijom i podrska Italije, sve je islo tome u prilog itd. Na sve je to samo trebalo staviti potpis.

    Citao sam o tome na vise mjesta (ne mogu se sad tacno sjetiti dje), ali to ne bi bio nikakv problem.
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  11. #11
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Na primjer, pade mi na pamet ona situacija dje je Srbima ponudjeno "Skadar ili Rijeka" "Reka". A "mudri" Pasic rece "oboje" ... e pa ne more oboje, stoga nije dobijeno ni jedno ni drugo. I to je bilo to, potrazivanja, bez granica, samo DAJ, DAJ, DAJ. Istra, Koruska,djelovi Austrije i Ugarske, nista Italiji sve "nama" itd.

    Pa ako su se mogli dobili stotina gradova mimo "srpski interesa" u ime koji se lagalo saveznike cijeli rat, stotina gradova dje se zadiralo u interese sviju susjeda i sila saveznica, e pa onda ne bi valjda bio problem dobiti i jedan Karlovac?
    A time je samo dobijena "velika" drzava, nakarada koja nije imala nijednog prijatelja ni saveznika u svijetu, a njezini stanovnici, tkz. jugosloveni, su je intimno primili kao najgrdju kaznu i osudu.
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  12. #12
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    32.008
    Reputaciona moć
    483

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Лички гусар Pogledaj poruku
    Ne vidim zasto ne bi? Bosanska Krajina i Krajina su jedno uvijek bili ... u smislu bliskosti istorijski, etnografski, privredno, svakako... Blize nego sto je ikad bilo Hrvatima. Ne vidim ko bi to tacno sprijecio? Mozda ja nesto ne znam u vezi toga?
    Pravo na samoopredjeljenje naroda (nema sumnje dje bi se narod Like, sj. Dalmacije, Korduna i Banije izjasnio?), naklonost sila pobjednica prema Srbima, dogovor sa Italijom i podrska Italije, sve je islo tome u prilog itd. Na sve je to samo trebalo staviti potpis.

    Citao sam o tome na vise mjesta (ne mogu se sad tacno sjetiti dje), ali to ne bi bio nikakv problem.
    Suština je u dugotrajnosti istorijskih granica. Mi i danas vidimo koliko su suštinski ostale iste granice u tim krajevima, do nedavno sve do nivoa maltene seoskih atara. Međunarodne granice su ostale one linije Grimani i Močenigo kakve su bile definisane mirovnim sporazumima 1699. i 1718. godine, a do tog vremena su se usjekle već čitava dva stoljeća (a evo danas vidimo da ostadoše i tri).

    Neće biti da su područja koja su dva carstva dijelila bili bliže nego štoje ikad bilo Hrvatima; nekako preskačemo da su te dvije zone bile maltene kao frontovi, u kojima su nerijetko znali na samoj granici i Srbi stradati u pucnjavi protivu drugih Srba (zapravo najčešće su i tako bile žrtve u tim mini-akcijama, negoli recimo Turci). Istorijske cjeline nisu isuviše dugo da bismo se mogli pozivati na nekakvo istorijsko nasljeđe, a ne bih rekao da su i privredne. Dakle jedini kriterijum za pripajanje etnički (i dijalekatski?) odnosno konfesionalni kriterij. Da je to vrlo važan sam po sebi ali ne dovoljan, tako i na odlučivanju u međunarodnim konferencijama raznim, vrlo dobro znamo.

    Istorijske težnje srbijanskih vlasti i pojedinačnih ideologa / zastupnika onoga što se više pogrdno no objektivno naziva velikosrpskim konceptom, u nekim su maksimalističkim pretenzijama išle ponajviše rijeke Une, a ne i preko nje. Ne bih rekao da je ikada u ozbiljnijem razmatranju da Hrvatska krajina pripadne srpskoj državi; inteligencija je trezveno razmišljala na Majskoj skupštini 1848. godine, kada se pružila podrška prisajedinjenju Slavonije i Dalmacije Hrvatskoj i kada su i Srbi tamošnji pozvani od strane svojih vođa da se priključe svojoj hrvatskoj braći u tom cilju. Od najliberalnijih koncepata rješenja srpskog nacionalnog pitanja na Balkanskom poluostrvu kao što je bio onaj Svetozara Markovića, do najkonzervativnijih, nije bilo ideja da se obuhvati područje Karlovačkoga generalata Vojne granice, odnosno barem njegov najveći dio. I poslije Velikoga rata, kada je Kralj Aleksandar Karađorđević u jednom trenutku bio ponudio odvajanje Slovenske i Hrvatske, ta granica ponuđena nije obuhvatala ta područja. I u vrijeme svih silnih dogovorancija o uređenju države 1917-1922, a i poslije (sporazum Cvetković-Maček 1939) rijetko ko je dovodio u pitanje pripadnost tih oblasti Hrvatskoj. Ideja da velika srpska država obuhvati i ta područja, sem možda u nekim neozbiljnim izuzecima, nije nikada jasnije iznesena sve do Drugog svjetskog rata kada ju je proponisao Stevan Moljević, a nikada službeno četnička ideja postala nije; javiće se ponovno tek pod Šešeljem.

    Stoga istakao bih da nije nikada niko ni ozbiljnije razmatrao pripajanje tih područja, barem niko ko je ikada u srpskoj istoriji imao značajni ili barem određeni srpski uticaj. Briga za to područje se u Srbijanaca javila tek negdje u poznijem periodu Kraljevine Jugoslavije, ali opet ne u potpunom vidu rješenja srpskoga pitanja u Hrvatskoj stvaranjem Velike Srbije, već daljom federalizacijom jugoslovenske države stvaranjem autonomne 'Srpske Krajine' u okviru Banovine Hrvatske, čemu je najviše doprinio Srpski kulturni klub - mada na neki način i određeni začetnik srpskih teritorijalnih pretenzija ka tom području.

    Naklonost Sila velikih Srbi ne bi dobili, a rekao bih da to na neki način pokazuje i Londonski sporazum. Na stolovima međunarodnim uticajnim se o tom području diskutovalo kao o hrvatskoj teritoriji, odnosno uvažavalo se realno stanje koje vlada na terenu već više decenija, a isticanjem hrvatsko-srpske saradnje (Koalicija) je smatrano i da stvar funkcioniše relativno dobro (što i jeste) te da Srbi nisu izloženi diskriminacijama ili uopšte imaju ideja da se odvoje od Hrvatske i pridruže Srbiji. Ne bi tako dobijena zasigurno ni podrška Italije; Italija je insistirala na tom primorskom pojasu od Šibenika do Zadra, koji bi sasvim logično razdvajao Srbiju i Hrvatsku. Kog interesa bi Italija ima da podrži dalje srpske pretenzije, tako da izađe na more zapadno od njene teritorije na kontinentu, okružene italijanskim morem - tj. činjenično sa svih strana Srbijom? I još plus ne zaboravimo da bi područje koje bi pripalo Italiji bilo i u znamenitoj mjeri naseljeno etničkim Srbima...
    Dakle, poenta je da to nije niti realno niti je iko to ozbiljnije promatrao, a geografski posmatrano (pogotovo ako se imaju na umu Hrvati koji bi živjeli dobijanjem Bosne, a još pogotovo ako tu uključimo i neke dijelove Slavonije, uz podrazumijevanje da su pripali već istorijski jugoslovenski prihvaćeni dijelovi Bačke i Baranje) djeluje poprilično neobično da bi se i tadašnji kartografi nasmijali (ma šta mi rekli o obliku same Republike Hrvatske danas). No kao što rekoh, nije ni u Srba to bilo ozbiljnije razmatrano. Ono što prosti i neuki svijet misli i povremeno izjavljuje je nešto sasvim drugo - imali smo incidente početkom XX stoljeća, pogotovo u sklopu onih veleizdajničkih procesa protiv Srba, seljaka koji su govorili da su im Karađorđevići kraljevi i vikali 'ovo je Srbija', ali naravno to nema nikakve veze sa realnošću. To je u nekoj manjoj mjeri dobijalo repete docnije, pogotovo u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada mi se opet čini da Draža, Dragiša Vasić i drugi važniji četnički pojedinci razmatrali hipotetički o tom području u srpskom dijelu Jugoslavije, o partizanima i drugima ni da ne govorimo...

    Otprilike dijelim stav Dragoljuba Živojinovića:

    Citat Original postavio Dragoljub P. Živojinović
    Vojvodina, istočna Slavonija, Bosna i Hercegovina i izlazak na more južnije od Splita. Dalje od toga nismo imali razloga da ginemo.
    Ovdje se uopšte nismo ni dotakli pandorine kutije pitanja razgraničenja sa Crnom Gorom, koja bi naravno tražila pored prirodno Boke kotorske i većinu Hercegovine kao i sve to primorje južno od Splita, zajedno sa Dubrovnikom, odnosno sve ono gdje bi Srbija tražila izlaz na more...a uz činjenicu da se Srbiji 'mora' obezbjediti izlaz na more, došlo bi i do vrhunca sukoba na relaciji Beograd-Cetinje, najvećeg do tada...Dubrovnik bi vjerovatno bio meta i jednih i drugih. :-)
    Sem ako ne bi i tada nekako Srbija uspjela anektirati Crnu Goru, ali iz nekih razloga sumnjam da bi joj mnogo teže išlo nego u slučaju kako se zbilo...
    Poslednji put ažurirao/la Slaven777 : 22.07.2013. u 02:35
    You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.

  13. #13
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Ako je u pitanju sustina dugotrajnosti istorijski granica (sta god to da znaci), dje cemo onda npr. sa Istrom i Dalmacijom koje su 1000 bile pod Talijanima, sa Vojvodinom koja je 1000 godina bila pod Ugrima, Kranjskom koja je bila pod Germanima isto toliko, Vojna Krajine 350 godina nije imala nikakve veze sa Zagrebom itd.? Dje je tu istrajnost?
    Granice je mjenjala politika i ratovi...
    Srbija, prije srpske revolucije 1804., ni istorijski ni nikako drugo, nije isto podrucje vijek prije ili vijek poslije te godine... Granice onakve kakve su danas, odredila je KPJ, tj. pojedinci u njezinim redovima, i to ne zbog nekakve toboznje "istrajnosti", nego iz politicki razloga, prije svega slabljenja Srba a onda do odredjene mjere zadovoljavanja ostalije "naroda i narodnosti" (ne vodeci pri tome nikakve brige da li ce to ici jopet preko ledja Srba, a islo je gotovo uvijek).

    Neće biti da su područja koja su dva carstva dijelila bili bliže nego štoje ikad bilo Hrvatima; nekako preskačemo da su te dvije zone bile maltene kao frontovi, u kojima su nerijetko znali na samoj granici i Srbi stradati u pucnjavi protivu drugih Srba (zapravo najčešće su i tako bile žrtve u tim mini-akcijama, negoli recimo Turci). Istorijske cjeline nisu isuviše dugo da bismo se mogli pozivati na nekakvo istorijsko nasljeđe, a ne bih rekao da su i privredne. Dakle jedini kriterijum za pripajanje etnički (i dijalekatski?) odnosno konfesionalni kriterij. Da je to vrlo važan sam po sebi ali ne dovoljan, tako i na odlučivanju u međunarodnim konferencijama raznim, vrlo dobro znamo.
    Bome, nece biti da je tako. Rodjen sam tamo tako da znam neke "manje vazne stvari" kako je teka zivot obicnog naroda, nego sto to pise u "vaznim" bukvarima koje je pisa ko zna ko i sa kakvom namjerom.
    Narod se kreta i sa jedne i sa druge strane granice, stalno, i prije potpisani mirova i poslije nji. Sama granica izmedju dva carstva nije znacila nista, ne bar tamo dje je sa obe strane bilo Srba. To vazi za granicu sa muslimanima,Cazinska krajina... ali ne i za granicu prema Lici i sjev. Dalmaciji.
    Tacno je da su npr. sjeverno-dalmatincki uskoci u svojim prodorima do srca Bosne ubijali i Srbe, ali koje Srbe? One naklonjene Turcima, znaci neprijatelje, bez obzira sto su bili Srbi.
    Narod se zenio i udavao, brez ozbira na "granicu dva carstva". Uvijek. Meni je cukunbaba Bosanka iz Krupe. Pradjed i njegov pradjed, kupovali su nekakve bosanske konje (planinske valjda?) i volove otamo.

    Familija Gavrila Principa se odselio u Grahovo iz sjeverne Dalmacije, a slicni primjera je stotine (samo sto meni pada na pamet) a ovo je prije 1875-1878...
    Kolko je familija Licana i Dalmatinaca, koje su se preselile u Bosansku Krajinu? Isto tako Bosanac koji su se preselili u Liku i S. Dalmaciju? Kolko je Licana i Dalmatinaca ucestvovalo u ustanku u Bosanskoj Krajini?
    U Lickom Tiskovcu je odrzan jedan od skupova ustanicki vodja Bosanske Krajine.
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  14. #14
    Elita daxt (avatar)
    Učlanjen
    20.02.2009.
    Pol
    muški
    Lokacija
    beograd
    Poruke
    17.019
    Reputaciona moć
    379

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    bila je ispravna, danas imamo republiku Srpsku na zapadu, malo li je?
    ...

  15. #15
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Slaven777 Pogledaj poruku
    Istorijske težnje srbijanskih vlasti i pojedinačnih ideologa / zastupnika onoga što se više pogrdno no objektivno naziva velikosrpskim konceptom, u nekim su maksimalističkim pretenzijama išle ponajviše rijeke Une, a ne i preko nje.
    Velikosrpski koncept nije nikad ni postojao. Postojala je Srbija i srbijanska politika, koju su vodili i stvarali Cincari i poneki Srbin, zabavljena prije svega partijasenjem i borbom za vlast.
    Suprotno od onoga sto se misli, zvanicna srbijanska politika, Srbe van Srbije je uvijek posmatrala kao sredstvo za trgovinu, a uvijek je ispadalo kao tesko krvavi kusur koji je kostao sve Srbe van Srbije demografski, kulturno, politicki i na svaku drugi nacin, da bi danas dosli do toga da u Lici na primjer imamo stotinu puta manje Srba nego prije stotinu godina, da Crna Gora, ne samo nije srpska nego je i protivsrpska, da su Srbi u Bosni na ivici nestanka pri sljedecom velikom potresu itd.

    Stvarno ne znam dje je ta granica na Uni odredjena? Ko je to rekao, kad?

    Srbijansku politiku je najbolje objasnio Ducic u primjeru prvog balkanskog rata. U to sve se uslo manje-vise sticajem okolnosti nego nekakvim tobiznjim srbovanjem sve u sesnest.
    Stvarna politika je bila "Sve ce to narod pozlatiti", "Vodja", "Kraljevic Marko po drugi put medju Srbima" itd. A sve sto se postiglo u nacionalnom intersu je, tuzno ali istinito, tek zasluga licne inicijative nacionalno svjesni pojedinaca. Npr. Srbi iz Macedonije su molili Srbiju za pomoc 20 godina, da ih zastiti, ali je sve to padalo na gluve usi i prazna obecanja, dok u Beogradu nijesu za sto sjeli par pojedinaca (Godjevac i drugi) i poslali cetnike dolje, opet dobrovoljce a ne nekakve toboznje "strucnjake" poslate od vlasti i zvanicne (niti nezvanicne) politike..

    Dok je bugarski komita isao u Macedoniju opremljen zadnjom tehnologijom tog vremena, puskom, eksplozivom i bombom, koju je kupovala bugarska vojska, srpski cetnik je isao sa onim sto je kupljeno na crno, ili ako je imao pusku srpske vojske, ona je bila ukradena iz skladista neke jedinice.

    Ne bih rekao da je ikada u ozbiljnijem razmatranju da Hrvatska krajina pripadne srpskoj državi; inteligencija je trezveno razmišljala na Majskoj skupštini 1848. godine, kada se pružila podrška prisajedinjenju Slavonije i Dalmacije Hrvatskoj i kada su i Srbi tamošnji pozvani od strane svojih vođa da se priključe svojoj hrvatskoj braći u tom cilju. Od najliberalnijih koncepata rješenja srpskog nacionalnog pitanja na Balkanskom poluostrvu kao što je bio onaj Svetozara Markovića, do najkonzervativnijih, nije bilo ideja da se obuhvati područje Karlovačkoga generalata Vojne granice, odnosno barem njegov najveći dio. I poslije Velikoga rata, kada je Kralj Aleksandar Karađorđević u jednom trenutku bio ponudio odvajanje Slovenske i Hrvatske, ta granica ponuđena nije obuhvatala ta područja.
    Dobro, dje je bilo to "ozbiljnije razmatranje"? 1848. godina je skroz pogresan primjer da bi poduprla tvoju tezu. Ispada da je tad bilo tolko jako bratstvo i jedinstvo, a ne da su Srbi i Hrvati udruzili snage silom prilika, kao nevoljni saveznici, usljed straha od Madjara i sto su i jedni i drugi gledali u Vijeni bolju opciju po svoje interese od Peste.
    Po onoj "zajedno smo jaci".
    Ali to sve opet nema veze ni sa granicama, niti sa time, da je neko gledao srpsko do Une, ali ne i preko. Srbi su svojim savezima sa Hrvatima u Habz. monarhiji i kasnije u AU, cinili gresku za greskom... Osim u vrijeme bana Kuena, kad su odabrali pravu stranu, i zanimljivo to je najsretniji period po Srbe, kad su u pitanju njihovi odnosi sa Hrvatima.

    Kralj Aleksandar nije nikad ponudio odvajanje Slovenije i Hrvatske (nijesu ni postojale onda). Cijela ta prica je njegov razgovor sa S. Pribicevicem (imas to u Pribicevicevoj knjizi).
    I uglavnom sve se svodi, "ce im bude gadno" "ako Stipe Radic se slozi, ako Stipe Radic kaze da more, ako Stipe Radic ... itd.". Sprdacina i glupavi cirkusantski ispadi "ko ***** qrcu".
    Drugo svjedocanstvo je od Mestrovica, dje on tvrdi da je Aleksandar u povjerenju reka, da ce dobiti "sve do Zemuna (ukljucujuci Dubrovnik i cijelu Bosnu), ali Zemun ne dam!".

    I u vrijeme svih silnih dogovorancija o uređenju države 1917-1922, a i poslije (sporazum Cvetković-Maček 1939) rijetko ko je dovodio u pitanje pripadnost tih oblasti Hrvatskoj. Ideja da velika srpska država obuhvati i ta područja, sem možda u nekim neozbiljnim izuzecima, nije nikada jasnije iznesena sve do Drugog svjetskog rata kada ju je proponisao Stevan Moljević, a nikada službeno četnička ideja postala nije; javiće se ponovno tek pod Šešeljem.
    Opet, cilj je postavljen 1914. o borbi za tkz. jugoslaviju. Ako si ikad citao razmisljanja i politicke depese i razgovore, tu se Srbi uopste ne spominju, nista vise nego kao kusur, i kao prelaz (u smislu tepiha) do Zagreba i Ljubljane.
    Kao i da ne postoje, premda u srbijanskoj vojsci ratuje 60 000 dobrovoljaca Srba iz krajeva van Srbije (i s obzirom da su to sve bili mladi ljudi u punoj snazi, narpavi racun da je svaki cetrvti vojnik prve linije bio ne-Srbijanac a svaki treci u proboju Solunskog fronta). No, oni za zvanicnu srbijansku politiku ne postoje. Na primjer, desavanja u Rusiji oko dobrovoljaca ... depesa poslanika iz Rusije "vojnicki dio i vise nego uspio (prikupljanje dobrovoljaca), a politicki skroz propao" .. Gotovo samo Srbi (uz nesto ostalije, ne samo Hrvata i Slovenaca, nego i Ceha, Poljaka itd.) hoce da se bore u srpskoj vojsci na Solunskom forntu, ostali masovno odbili... I malo je falilo za odluku, "kad nece braca jugoslveni, onda nam ne trebaju ni Srbi", ali nijesu imali izbora, svaki vojnik im je bio potreban, pa makar i Srbin. Iako su u Sarajevu i Banjaluci prvi izglasali ujedinjenje, Srbi sa zap. strane usli u zajednicku drzavu preko Zagreba...


    Takodje ni pri tome svemu, podjela na banovine nije radjena po "pripadnosti Hrvatskoj", nego sa drugim ciljevima na umu. Otuda i takva averzija Hrvata prema svemu tome.

    U neozbiljne izuzetke bi naveo i vojvodu Misica, odnostno ono "ne tamo dje nase ambicije izbijaju na povrsinu, nego tamo dje je nase istorijski i etnografski, a na kraju i dje se narod za to izjasni".
    Time je ujedno receno sve, o ozbiljnosti jedni (ukljucujuci Misica i Moljevica) i neozbiljnosti drugi. Dakle ozbiljni Draza i njegovi jugosloveni, su zato i prosli onako kako su i prosli.
    Umjesto da uputi srbijanske cetnike preko Drine, on je cijeli rat mucio muku kako da privoli Hrvate i "dogovori" se sa Macekom.

    Na jednoj strani imas Cincara Protica, koji veli "Necemo se mi Hrvatima zamerati radi sake Srba u Lici" a na drugoj imas istog tog i tkz. kralja Aleksandra, "da ce se klati sa Talijanima do zadnjeg srpskog vojnika da zastite hrvatske interese".

    Tek dogovor Cincar-Macek je lakrdija za sebe.
    Poslednji put ažurirao/la Лички гусар : 22.07.2013. u 04:21
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  16. #16
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Slaven777 Pogledaj poruku
    Stoga istakao bih da nije nikada niko ni ozbiljnije razmatrao pripajanje tih područja, barem niko ko je ikada u srpskoj istoriji imao značajni ili barem određeni srpski uticaj. Briga za to područje se u Srbijanaca javila tek negdje u poznijem periodu Kraljevine Jugoslavije, ali opet ne u potpunom vidu rješenja srpskoga pitanja u Hrvatskoj stvaranjem Velike Srbije, već daljom federalizacijom jugoslovenske države stvaranjem autonomne 'Srpske Krajine' u okviru Banovine Hrvatske, čemu je najviše doprinio Srpski kulturni klub - mada na neki način i određeni začetnik srpskih teritorijalnih pretenzija ka tom području
    Prvo je tacno i sa tijem se slazem. Ne zbog toga sto su to bili "ozbiljni" i "mudri" ljudi nego zbog toga sto su bili lakrdijasi i politicke seprtlje, primjeri cega su tri bespotrebna rata sa Bugarima i stotinu drugije stvari.
    "Srpske teritorijalne pretenzije" ne postoje. U stvarnosti nikad nijesu ni postojale. Postojale su teritorijalne pretenzije Srbije, kao drzave i njezine zvanicne politike, a ni one nijesu nikad bile nesto jasno odredjeno, nego vise sticaj okolnosti. Neki pojedinci su imali jasnu sliku sta i kako treba, ali to nikad nije bila zvanicna politika. I kad bi god doslo do nekog belaja, bilo je "aj da probamo pa kako ispane" brez ikakvoga plana.

    SKK je bio jugoslovensko kafansko drustvo. Nacionalni Srbi u njemu su vise bili kao atrakcija i brzio su im uvrnuti rogovi cim bi malo poceli "srbovati". Sve u svemu, sprdnja i lakrdija.

    Naklonost Sila velikih Srbi ne bi dobili, a rekao bih da to na neki način pokazuje i Londonski sporazum. Na stolovima međunarodnim uticajnim se o tom području diskutovalo kao o hrvatskoj teritoriji, odnosno uvažavalo se realno stanje koje vlada na terenu već više decenija, a isticanjem hrvatsko-srpske saradnje (Koalicija) je smatrano i da stvar funkcioniše relativno dobro (što i jeste) te da Srbi nisu izloženi diskriminacijama ili uopšte imaju ideja da se odvoje od Hrvatske i pridruže Srbiji. Ne bi tako dobijena zasigurno ni podrška Italije; Italija je insistirala na tom primorskom pojasu od Šibenika do Zadra, koji bi sasvim logično razdvajao Srbiju i Hrvatsku.

    Kog interesa bi Italija ima da podrži dalje srpske pretenzije, tako da izađe na more zapadno od njene teritorije na kontinentu, okružene italijanskim morem - tj. činjenično sa svih strana Srbijom? I još plus ne zaboravimo da bi područje koje bi pripalo Italiji bilo i u znamenitoj mjeri naseljeno etničkim Srbima...
    Zanimljivo. Naklonost veliki sila Srbi su imali za srpske zahtjeve, ali ih nijesu imali za jugoslovenske (ono sto su u stvarnosti i trazili). Englezi se nikad nijesu pomirili sa propasti Londonskog ugovora.
    Londonski ugovor nije bio konacno slovo, nego da se pridobije Italija za rat, naravno sa tijem da se zadovolji i Srbija. Ostalo je sve bilo stvar dogovora Srba i Talijana. Pa ako si citao ista od talijanski zvnicnika u to vrijeme, sa Talijanima se ne bi bilo nikakav problem dogovoriti, stavise, Pasic i kompanija su lagali Talijane da podrzavaju dogovor a radili iza ledja Talijanima (ista propala politika kao i sa Bugarima oko Macedonije, koja je stvorila omrazu izmedju Srba i Bugara i izazvala tri bespotrebna rata na stetu i jedni i drugi).

    Nije mi stvarno poznato da se na medjunarodnim uticajnim mjestima o tome razgovaralo kao o "hrvatskoj teritoriji". Mozda si mislio reci "juznosloneskoj"? Posto Hrvati nijesu nidje imali svoje pregovarace (osim pri srpskoj vladi - koja je lagala saveznike - Ruse, Engleze, Francuze, Amerikance - sviju redom, da su to srpski interesi)... Hrvati su svuda gledani kao neprijatelj i porazena strana, jer su takvi i bili. Potonuli su zajedno sa Austro-Ugarskom. Nije da nijesu pokusavali, isli su do Njujorka, Petrograda, Moskve, Londona, svuda, ali svuda, cak i ako ih je neko udostojio da ih saslusa, odgovor je bio "mi tu ne moremo nista napraviti"...

    Sto se tice interesa Italije, pa koji interes Italija nije imala??? Stanje na terenu je bilo takvo da je sve bilo stvar dogovora sa Srbima (da i ne spominjem koju je glavobolju "jugovanje" zadalo velikim silama da sprijece novi rat izmedju Italije i Srbije, do kojega zamalo nije doslo)... A tek podrucja naseljena srpskim stanovnistvom?
    Pa dok su Talijani drzali sjevernu Dalmaciju sve do Knina, to je period u vremenu 1918-1941, koji je bio najbolji i najljudskiji za lokalne Srbe. Vise je Italija tamo uradila za dvije i po godine, nego Beograd za 20.

    Pored toga, Italija je itekako namjeravala uzeti i Dalmaciju i Liku, pa i dobre djelove Bosne, ako Srbi to "nece". Na kraju krajeva, za to su i ratovali.
    Poslednji put ažurirao/la Лички гусар : 22.07.2013. u 04:42
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  17. #17
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Dakle, poenta je da to nije niti realno niti je iko to ozbiljnije promatrao, a geografski posmatrano (pogotovo ako se imaju na umu Hrvati koji bi živjeli dobijanjem Bosne, a još pogotovo ako tu uključimo i neke dijelove Slavonije, uz podrazumijevanje da su pripali već istorijski jugoslovenski prihvaćeni dijelovi Bačke i Baranje) djeluje poprilično neobično da bi se i tadašnji kartografi nasmijali (ma šta mi rekli o obliku same Republike Hrvatske danas).
    Poenta bi bila u tome da kod Srba nista nije ozbiljnije promatrano, nista. Jer se ne bi uslo glavom prvo u potpunu propast. Kakav je polozaj i vaznost Srbije 1912. nakon prvog balkanskog rata, a kakv danas, sto godina docnije?
    Da, to je rezultat te velike ozbiljnosti i ozbiljnog razmatranja.
    To je politika koja je tretirala svoj narod kao marvu, koja ga je bacala na bilo ciji noz cim ga neko isuce, ne samo fizicki nego i kulturno, politicki i na svaki drugi nacin.
    Dok je bilo "nepismene stoke" (kako su obicno "mudre" glave zvale svoj narod, tj. one iste preko ciji ledja i muka su mogli glumiti neke ljude od nekakve toboznje vaznosti) koja treba da gine, moglo se sanjati velike snove, a danas, ne bas vise. Odzvonilo.

    No kao što rekoh, nije ni u Srba to bilo ozbiljnije razmatrano. Ono što prosti i neuki svijet misli i povremeno izjavljuje je nešto sasvim drugo - imali smo incidente početkom XX stoljeća, pogotovo u sklopu onih veleizdajničkih procesa protiv Srba, seljaka koji su govorili da su im Karađorđevići kraljevi i vikali 'ovo je Srbija', ali naravno to nema nikakve veze sa realnošću. To je u nekoj manjoj mjeri dobijalo repete docnije, pogotovo u vrijeme Drugog svjetskog rata, kada mi se opet čini da Draža, Dragiša Vasić i drugi važniji četnički pojedinci razmatrali hipotetički o tom području u srpskom dijelu Jugoslavije, o partizanima i drugima ni da ne govorimo...
    Imali smo i incidente u prethodnim stoljecima. Pogledaj "Karlovacko vladicanstvo" npr. zatim Ruvarcev odgovor i stotinu drugi pisanija. Nijesu to bili incidenti, jer su bili jako brojni, niti je sve pocelo od one tacke koja odgovara jednoj strani.
    Svakako da Srbi (kako oni u zapadnim krajevima, tako i jos vise Srbijanci - razlog toga je sto su imali daleko veci manevarski prostor nego ovi drugi - a ustvari "Kraljevic Marko po drugi put medju Srbima" i sl. pripovjetke, koje objasnjavaju srpsku istoriju bolje nego ijedan "uceni" bukvar) nijesu imali jasnu koncepciju i da su na kraju ispali luzeri. S druge strane, Hrvati su uvijek vodili genijalnu politiku u pogledu nacionalni interesa. Ona je stalna, provodjena nozem, perom ili necim drugim, ali sa jasnim ciljem i sa gotovo nikakvim odstupanjem od sustine, provodjena bar sto i pedeset godina u kontinuitetu i to uvijek na stetu Srba.

    Pa cetnici u zap. krajevima jesu to razmatrali (u samom dokumentu o osnivanju Dinarske cetnicke divizije to ima), a takodje i partizani, jer je zbog toga srezano svo partizansko rukovodstvo Srba Krajisnika.
    Poslednji put ažurirao/la Лички гусар : 22.07.2013. u 05:09
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  18. #18
    Veoma poznat Лички гусар (avatar)
    Učlanjen
    08.04.2011.
    Pol
    muški
    Poruke
    11.822
    Reputaciona moć
    247

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Otprilike dijelim stav Dragoljuba Živojinovića:
    Ljepo. Samo sto bi to onda bila pojednostavljena istorija, nimalo istinita. Za kog su se vraga onda borili svi dobrovoljci u srpskoj vojsci? Znaci li to da su se borili sami protiv sebe?
    S druge strane, isti Zivojinovic, navodi Engleze kao srpske "vekovne neprijatelje", a ne navodi da je neprijateljski stav Engleza uzrokovan odbijanjem Londonskog ugovora od strane Srbije, za kojeg "mudri Baja" rece, da je za nji to "bezvredno parce hartije".
    E da, ta mudrost se obila o glavu stotini iljada srpski pacenika sto stigose preko Albanije. I pored ultimatima Rusije, Englezi ni onda nijesu pristali da prevezu srpsku vojsku na Krf. "Krece se ladja francuska."

    Ovdje se uopšte nismo ni dotakli pandorine kutije pitanja razgraničenja sa Crnom Gorom, koja bi naravno tražila pored prirodno Boke kotorske i većinu Hercegovine kao i sve to primorje južno od Splita, zajedno sa Dubrovnikom, odnosno sve ono gdje bi Srbija tražila izlaz na more...a uz činjenicu da se Srbiji 'mora' obezbjediti izlaz na more, došlo bi i do vrhunca sukoba na relaciji Beograd-Cetinje, najvećeg do tada...Dubrovnik bi vjerovatno bio meta i jednih i drugih. :-)
    Sem ako ne bi i tada nekako Srbija uspjela anektirati Crnu Goru, ali iz nekih razloga sumnjam da bi joj mnogo teže išlo nego u slučaju kako se zbilo...
    Dobar primjer. Jos jedno politicko razbojnistvo i siledzijstvo srbijanske politike. Uvijek jedno te isto... "Ne pitaju se zabe kad se zatrpavaju bare." I sam primjer desavanja sa CG, dovoljno govori, da tu nije niko nista mislio glavom.
    Sve se svodilo na nekakve mutne ideje i sitno sicardzijstvo.

    Tako da imamo suludu situaciju, da na pregovorima medju visokim drustvom, sjede Srbijanac i Hrvat-neprijatelj, a Crnogorac-saveznik i prijatelj, nema nikakvo pravo glasa.

    Podjelio sam odgovore radi bolje preglednosti.
    Poslednji put ažurirao/la Лички гусар : 22.07.2013. u 05:07
    "Свијетом иде, свуђе кавгу тражи,
    Ђе је кавге, да се онђе нађе ..."

  19. #19
    Moderator Slaven777 (avatar)
    Učlanjen
    29.09.2007.
    Pol
    muški
    Poruke
    32.008
    Reputaciona moć
    483

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Vidiš davno sam zadnji put čitao oko te Karađorđevićeve ideje, bolje je da se ovdje javi neko ko je upoznatiji od mene u istoriju Jugoslavije. Ako si u pravu, onda sam ja pogrešio, jer mi je negdje u sjećanju da je ipak bilo kod kralja govora i o granicama srpskim prema zapadu, te se Una kao takva spominjala.

    To je tako nekako moj opšti utisak; i oblast hrvatsko-primorske krajine u velikoj Srbiji - potpuno nerealno, a od strane Srba nije ni razmatrano ozbiljnije. Nije bilo samo pragmatike Srba Prečana da pod Bečom sarađuju protivu Mađara; sredinom XIX stoljeća je bilo i raznih priča o južnoslovenskom ujedinjenju, bugarsko-srpsko-hrvatskome između ostaloga. U tim idejama nisam vidio da je srpski entitet ikada zamišljan kako prelazi i dalje od područja Bosne, a bila je podrška Hrvata bitna i za to - prema jednoj odluci Hrvatskoga sabora, područje BiH je priznato kao srpska zemlja (što je docnije pod uticajem Starčevićevaca poništeno)...
    You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.

  20. #20
    Ističe se
    Učlanjen
    09.02.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    2.376
    Reputaciona moć
    45

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Лички гусар Pogledaj poruku
    Prvo je tacno i sa tijem se slazem. Ne zbog toga sto su to bili "ozbiljni" i "mudri" ljudi nego zbog toga sto su bili lakrdijasi i politicke seprtlje, primjeri cega su tri bespotrebna rata sa Bugarima i stotinu drugije stvari.
    "Srpske teritorijalne pretenzije" ne postoje. U stvarnosti nikad nijesu ni postojale. Postojale su teritorijalne pretenzije Srbije, kao drzave i njezine zvanicne politike, a ni one nijesu nikad bile nesto jasno odredjeno, nego vise sticaj okolnosti. Neki pojedinci su imali jasnu sliku sta i kako treba, ali to nikad nije bila zvanicna politika. I kad bi god doslo do nekog belaja, bilo je "aj da probamo pa kako ispane" brez ikakvoga plana.

    SKK je bio jugoslovensko kafansko drustvo. Nacionalni Srbi u njemu su vise bili kao atrakcija i brzio su im uvrnuti rogovi cim bi malo poceli "srbovati". Sve u svemu, sprdnja i lakrdija.



    Zanimljivo. Naklonost veliki sila Srbi su imali za srpske zahtjeve, ali ih nijesu imali za jugoslovenske (ono sto su u stvarnosti i trazili). Englezi se nikad nijesu pomirili sa propasti Londonskog ugovora.
    Londonski ugovor nije bio konacno slovo, nego da se pridobije Italija za rat, naravno sa tijem da se zadovolji i Srbija. Ostalo je sve bilo stvar dogovora Srba i Talijana. Pa ako si citao ista od talijanski zvnicnika u to vrijeme, sa Talijanima se ne bi bilo nikakav problem dogovoriti, stavise, Pasic i kompanija su lagali Talijane da podrzavaju dogovor a radili iza ledja Talijanima (ista propala politika kao i sa Bugarima oko Macedonije, koja je stvorila omrazu izmedju Srba i Bugara i izazvala tri bespotrebna rata na stetu i jedni i drugi).

    Nije mi stvarno poznato da se na medjunarodnim uticajnim mjestima o tome razgovaralo kao o "hrvatskoj teritoriji". Mozda si mislio reci "juznosloneskoj"? Posto Hrvati nijesu nidje imali svoje pregovarace (osim pri srpskoj vladi - koja je lagala saveznike - Ruse, Engleze, Francuze, Amerikance - sviju redom, da su to srpski interesi)... Hrvati su svuda gledani kao neprijatelj i porazena strana, jer su takvi i bili. Potonuli su zajedno sa Austro-Ugarskom. Nije da nijesu pokusavali, isli su do Njujorka, Petrograda, Moskve, Londona, svuda, ali svuda, cak i ako ih je neko udostojio da ih saslusa, odgovor je bio "mi tu ne moremo nista napraviti"...

    Sto se tice interesa Italije, pa koji interes Italija nije imala??? Stanje na terenu je bilo takvo da je sve bilo stvar dogovora sa Srbima (da i ne spominjem koju je glavobolju "jugovanje" zadalo velikim silama da sprijece novi rat izmedju Italije i Srbije, do kojega zamalo nije doslo)... A tek podrucja naseljena srpskim stanovnistvom?
    Pa dok su Talijani drzali sjevernu Dalmaciju sve do Knina, to je period u vremenu 1918-1941, koji je bio najbolji i najljudskiji za lokalne Srbe. Vise je Italija tamo uradila za dvije i po godine, nego Beograd za 20.

    Pored toga, Italija je itekako namjeravala uzeti i Dalmaciju i Liku, pa i dobre djelove Bosne, ako Srbi to "nece". Na kraju krajeva, za to su i ratoval
    i.
    Srbi su mogli stati na granice velike Srbije al tamo ne bi ostali. Imali su problema sa prisajedinjenjem " bratske" Crne Gore gdje su morali da krše ustanke i raditi represalije, što bi tek bilo da su krenuli u otvorenu okupaciju Hrvatskwe i BiH?.

    Italijani nisu imali demografski potencijal da drže istočnu obalu Jadrana. U slučaju te opcije već su se počele prikupljati čete i nabavljati naoružanje u Dalmaciji. Italijansku vojsku u šahu na Soči su držale mahom hrvatske i bosanske čete i to ne baš brojne pa ne vidim problema da ih cela hrvatska vojska tuče na svojo teritoriji.Talijani nisu imali ljude u Dalmaciji. Jedva su nešto u Zadru naselili. I deo talijanskih političari se protivio davanju Italiji istočne obale Jadrana i zagovarao ako već žele nešto dati Italiji za širenje životnog prostora neka daju u s. Africi.
    Borojević ih je držao sa par regimenti. Njihove cele armije
    Već su postojale organizovane naoružane čete (Meštrović sam piso o tome) u slučaju italijanske invazije.. Treba stanje na terenu uspostavit. Italijanska okupacija Dalamcije nije imala šanse. Bilo bi otpora u samoj Italiji. Srčano bi se borili za Dalmaciju ko i 2. sv. ratu. Rafal prema njima i ruke lete u zrak.
    Tko nije u stanju kontrolisati stanje na terenu njemu velike sile teren ne daju.


    Dalmatinci su dočekali oduševljeno srpsku vlast jer do tada nije bilo animoziteta. Išlo se na slavenstvo.da je Srbija stala na granice V. Srbije a Italija uzela Dalmaciju,videli bih reakciju Dalmatinaca
    U Dalmaciju su Srbi mogli doći na ravnopravnim osnovama za neke više ciljeve sveslavenske države kao brana Italiji,Srba kao okupatora Dalmacija bi se brzo rešila.

    I vojno i ljudski i ekonomski i kuturno su Srbi te 1918 bili potpuno inferiorni u odnosu na delove AU.Na teritoriju AU uopšte nije bilo rata,nekih većih ljudskih žrtava. Ludost je uopšte spominjati okupaciju delova Hrvatske te 1918 kada su Srbi imali masu problema pacifikacijom u Crnoj Gori i Makedoniji.
    Sa kojom bi ekonomijom Srbija vodila rat 1918-te. Tko bi je oblačio i hranio, municiju joj slao.

    Češka također poražena i dobila državu.
    Poslednji put ažurirao/la mupi : 22.07.2013. u 16:36

  21. #21
    Ističe se
    Učlanjen
    09.02.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    2.376
    Reputaciona moć
    45

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    američki predstavnik pri srpskoj vladi Percival Dodge u 9. mesecu 1917 godine nakon Krfskog sporazuma:"da svi oni koji znaju 3 naroda (Srbe,Hrvate,Slovence) izražavaju sumnju da li se oni mogu ujediniti sretno u jednu državu s obzirom da su Hrvati i Slovenci narod naprednije civilizacije,s povoljnim industrijskim prednostima,dok su Srbi,premda fine rase krajnje primitivni i isključivo seljački proizvođači."

    Poznati Wilsonov program u 14 tačaka o pravu naroda na samoopredelenje.
    Nakon završetka rata Wilson je kao prvi američki predsjednik u istoriji službeno doputovao u Evropu kako bi sudelovao u radu versajske mirovne konferencija. Wilson je tada bio najpopularniji svetski vođa - javnost ratom iscrpljenih zemalja Antante ga je držala spasiteljem, a 14 tačaka su ga učinili herojem novostvorenih nacionalnih država na istoku Evrope. Tako je Bratislava u Čehoslovačkoj u to doba promienila ime u Wilsonovo mesto (slovački Wilsonov grad)

    Predsednik britanske vlade David Lloyd George kaže 5. 1. 1918 predstavnicima Trade Uniona o ratnim ciljevima britanske vlade,a isti govor ponavlja u britanskom parlamentu 9.1. 1918.
    "Rušenje Habsburške Monarhije ne samo da ne ulazi u ratne ciljeve Velike Britanije i savezničkih udruženih sila,nego bi preuređena dvojna monarhija na čelu stvarne autonomije njezinih narodnosti postala sila čija bi snaga pridonela trajnom miru i slobodi u Evropi,umesto da postane oruđe militarističke Pruske.
    Održavanjem Habsburške monarhije kao protuteža Nemačkoj i povećanjem njenog slavenskog uticaja,postala bi snažan bedem širenju poražene Nemačke prema jugoistoku.


    Nakon toga Pašić šalje notu (17.1. 1918) srpske vlade vladama SAD,VB,Francuske u kojem se obrušava na plan federalizacije Habsurške Monarhije kao skriveni nemački plan ,da bi bila učinjena kardinalna pogreška ako bi se u oslobodilačkom ratu zadržala habsburška monarhija koja bi uvek bila nadahnuta germanskim tendencijama.
    Razbijanjem monarhije germanizam bi izgubio smisao a stvaranje Poljske,ČSSR,Jugoslavije (tu se odustaje od javnog spominjanja Srbija i prelazi se na projekt Jugoslavije) bi se napravio zid od Severnog mora do Jadrana čime bi se sprečio njemački prodor na istok.
    Stoga srpska vlada pozivajući se na princip samoodređenja izražava nadu,to jest veruje da će naši saveznici uvrstiti u uslove mira i ostvarenje naših nacionalnih zahtjeva i da neće pristati da se srpskom narodu nanese takva nepravda kakva bi bila kad se ne bi ostvarili njegovi nacionalni zahtevi i unijeli u uslove mira.

    Nakon revolucije u Rusiji 1917 Pašićeva vlada više nema nikakvu podršku iz Rusije za svoju politiku pogotovo nakon proglasa sovetske vlade kada okupirane države Poljska,Ukrajina,Estonija,Litva...dobivaju slobodu.

  22. #22
    Ističe se
    Učlanjen
    09.02.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    2.376
    Reputaciona moć
    45

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Лички гусар Pogledaj poruku
    Ne vidim zasto ne bi? Bosanska Krajina i Krajina su jedno uvijek bili ... u smislu bliskosti istorijski, etnografski, privredno, svakako... Blize nego sto je ikad bilo Hrvatima. Ne vidim ko bi to tacno sprijecio? Mozda ja nesto ne znam u vezi toga?
    Pravo na samoopredjeljenje naroda (nema sumnje dje bi se narod Like, sj. Dalmacije, Korduna i Banije izjasnio?), naklonost sila pobjednica prema Srbima, dogovor sa Italijom i podrska Italije, sve je islo tome u prilog itd. Na sve je to samo trebalo staviti potpis.

    Citao sam o tome na vise mjesta (ne mogu se sad tacno sjetiti dje), ali to ne bi bio nikakv problem.
    Ovo boldano je naprosto smešno.Bosanska krajina 400 godina pod Turcima ,a Krajina 300 pod Bečom i od 1881 ponovo u Hrvatskoj.

    Što tu ima zajedničko u bilo čemu?

  23. #23
    Ističe se
    Učlanjen
    09.02.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    2.376
    Reputaciona moć
    45

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio Лички гусар Pogledaj poruku
    Ako je u pitanju sustina dugotrajnosti istorijski granica (sta god to da znaci), dje cemo onda npr. sa Istrom i Dalmacijom koje su 1000 bile pod Talijanima, sa Vojvodinom koja je 1000 godina bila pod Ugrima, Kranjskom koja je bila pod Germanima isto toliko, Vojna Krajine 350 godina nije imala nikakve veze sa Zagrebom itd.? Dje je tu istrajnost?
    Granice je mjenjala politika i ratovi...
    .
    Smešan si

    Godine 789. Istra postaje dio franačke države.

    Istrom su u 10. i 11. st. vladale njemačke feudalne obitelji, osim istočnog dijela, koji pripada Hrvatskoj do početka 11. st. Istra je zasebna markgrofovija, koju rimsko-njemački carevi daju u feud raznim velikaškim obiteljima. Henrik IV. nominalno upravu nad Istarskom markom predaje akvilejskom patrijarhu.

    Godine 1145. Pula, Kopar i Izola poraženi su od strane Venecije te su morali prisegnuti na vjernost mletačkom duždu.

    U 13. st. vlast patrijarha je oslabila te su se istarski gradovi redom predavali Veneciji: Poreč 1267., Umag 1269., Novigrad 1270., Sveti Lovreč 1271., Motovun 1278., Kopar 1279., Piran i Rovinj 1283. godine. Venecija je postupno zavladala cijelim obalnim pojasom zapadne Istre i prostorom do Plomina na istočnoj obali poluotoka.

    Padom Mletačke Republike 1797. g. Istra potpada pod vlast Napoleona, ali Napoleon predaje Veneciju Habsburškoj Monarhiji, zajedno s mletačkim dijelom Istre i Dalmacije, u zamjenu za Lombardiju i Nizozemsku.

    Godine 1805. Napoleon ponovno zauzima bivšu mletačku Istru.

    Godine 1809. cjelokupan istarski prostor pripojen je Napoleonovim Ilirskim provincijama. Tad prvi put središnji dio Istre pripada Hrvatskoj - Napoleonovoj provinciji Civilna Hrvatska.

    Godine 1814. Istra postaje dijelom Austrijske Carevine, prvo kao dio Kraljevine Ilirije (1816. - 1849.), a potom kao zasebna teritorijalna jedinica, čiji je glavni grad Pazin. Dobiva i svoje predstavničko tijelo (1861.): Istarski sabor.

    Godine 1920. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca prepušta Istru Italiji (vidi Pariška mirovna konferencija 1919.)

    Gde vidiš 1000 godina italijanske vlasti?

    Od koje do koje godine je 1000 godinaI italijanska vlast u Dalmaciji?

  24. #24
    Aktivan član robert v. (avatar)
    Učlanjen
    12.01.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    1.294
    Reputaciona moć
    63

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio mupi Pogledaj poruku
    Ovo boldano je naprosto smešno.Bosanska krajina 400 godina pod Turcima ,a Krajina 300 pod Bečom i od 1881 ponovo u Hrvatskoj.

    Što tu ima zajedničko u bilo čemu?
    Srpski narod, složan, na jedinstvenom prostoru. Una ne razdvaja, Una spaja. Kao Morava u Srbiji.
    Krajina je pod Bečom do 1918.

  25. #25
    Aktivan član robert v. (avatar)
    Učlanjen
    12.01.2013.
    Pol
    muški
    Poruke
    1.294
    Reputaciona moć
    63

    Podrazumevano Re: Da li je srpska odluka o prodoru na zapad umjesto na istok bila ispravna?

    Citat Original postavio mupi Pogledaj poruku
    Srbi su mogli stati na granice velike Srbije al tamo ne bi ostali. Imali su problema sa prisajedinjenjem " bratske" Crne Gore gdje su morali da krše ustanke i raditi represalije, što bi tek bilo da su krenuli u otvorenu okupaciju Hrvatskwe i BiH?.
    Ali srpska vojska se proširila po Hrvatskoj. A da je bilo pameti i da je stala na Kupi prema kome bi vršili represalije? Srbima u Glini, Srbima u Petrinji? Između Une i Kupe imaš oko 20-ak hrvatskih sela, najviše oko Topuskog prema Kupi, u to vreme sa oko 1000- 1500 stanovnika.

    Italijani nisu imali demografski potencijal da drže istočnu obalu Jadrana. U slučaju te opcije već su se počele prikupljati čete i nabavljati naoružanje u Dalmaciji. Italijansku vojsku u šahu na Soči su držale mahom hrvatske i bosanske čete i to ne baš brojne pa ne vidim problema da ih cela hrvatska vojska tuče na svojo teritoriji.Talijani nisu imali ljude u Dalmaciji. Jedva su nešto u Zadru naselili. I deo talijanskih političari se protivio davanju Italiji istočne obale Jadrana i zagovarao ako već žele nešto dati Italiji za širenje životnog prostora neka daju u s. Africi.
    Borojević ih je držao sa par regimenti. Njihove cele armije
    Talijani su u Dalmaciji držali uglavnom gradove. (uostalom, bila je pre par nedelja emisija na HRT-u o Makedoncima u Rijeci. Rekao je, da kad su oni došli, pred kraj '45 da je Rijeka bila pust grad, "grad duhova". hrvatski odredi smrti čistili su taj prostor od Talijana i bacali ih u "fojbe", jame.). 1918 hrvatska vojska nije postojala. To su bile jedinice Austro-Ugarske monarhije. Nacionalno mešovite, pa nema smisla da ih zoveš "hrvatske". Njima nije vladala hrvatska nacionalna ideja, nego monarhistička ideologija. Kakav ban, njihov je komandant car.


    Već su postojale organizovane naoružane čete (Meštrović sam piso o tome) u slučaju italijanske invazije.. Treba stanje na terenu uspostavit. Italijanska okupacija Dalamcije nije imala šanse. Bilo bi otpora u samoj Italiji. Srčano bi se borili za Dalmaciju ko i 2. sv. ratu. Rafal prema njima i ruke lete u zrak.
    Tko nije u stanju kontrolisati stanje na terenu njemu velike sile teren ne daju.
    Isto kao što su jedinice osnivali Paraga, Sven Lasta, ima još par likova iz hrvatskog kulturnog života što su se slikali kako pucaju snajperom po "četnicima"? Dobre jedino za pljačku i mučenja? Da ste to uradili Talijanima pobili bi vas bez problema. A onda bi napravili par pica, uzeli malo vina i gledali "Mare nostrum, mare adriaticum".




    I vojno i ljudski i ekonomski i kuturno su Srbi te 1918 bili potpuno inferiorni u odnosu na delove AU.Na teritoriju AU uopšte nije bilo rata,nekih većih ljudskih žrtava. Ludost je uopšte spominjati okupaciju delova Hrvatske te 1918 kada su Srbi imali masu problema pacifikacijom u Crnoj Gori i Makedoniji.
    Sa kojom bi ekonomijom Srbija vodila rat 1918-te. Tko bi je oblačio i hranio, municiju joj slao.
    Srbija je već dobila rat, bila je na pobedničkoj strani, Francuska, V. Britanija, SAD, čak i Rumunija i Italija bile su joj saveznici. Srpska vojska je obezbedila granice Slovenije, pregovori su imali samo deklarativnu funkciju. A kako je uzela Sloveniju, mogla je i da se povuće 100 km jugoistočnije i da mirna srca čeka Versajske pregovore.
    Kojom vojskom? Hrvatska nije bila država, nije mogla imati ni vojsku. To bi bilo tretirano kao pobuna i srpska vojska bi ju, uz pomoć i Italijana i Madžara i Austrijanaca bez problema ugušila.

Slične teme

  1. Srpska ćirilica i latinica
    Autor Recycle Bin u forumu Jezik
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 08.04.2004., 23:30
  2. Uskoro na Web-u najbolji sajt Jelene Dokic, srpska verzija !
    Autor Milan Marijanac u forumu Ostali sportovi
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 18.01.2004., 17:53
  3. HIT: Srpska torta
    Autor www mira u forumu Kulinarstvo
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 16.12.2003., 23:59

Pravila za slanje poruka

  • Ne možete kreirati novu temu
  • Ne možete poslati odgovor
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoju poruku
  •