- Poruka
- 20.583
Nema primera u novijoj istoriji ljudskog društva da se vladajuća klasa dobrovoljno odrekla prava zapisanih u Ustavu kao što se to desilo na prostorima bivše SFRJ.
Da podsetimo
Društvena svojina, kao izraz socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa među ljudima, osnova je slobodnog udruženog rada i vladajućeg položaja radničke klase u proizvodnji i u društvenoj reprodukciji u cjelini, kao i osnova sopstvenim radom stečene lične svojine koja služi zadovoljavanju potreba i interesa čovjeka. Sredstva za proizvodnju u društvenoj svojini, kao zajednička neotuđiva osnova društvenog rada i društvene reprodukcije, služe isključivo radu u cilju zadovoljavanja ličnih i zajedničkih potreba i interesa radnih ljudi i razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa. Sredstvima za proizvodnju u društvenoj svojini, uključujući i sredstva za proširenu reprodukciju, neposredno upravljaju udruženi radnici koji rade tim sredstvima, u sopstvenom interesu i u interesu radničke klase i socijalističkog društva. U ostvarivanju ove društvene funkcije udruženi radnici odgovorni su jedni drugima i socijalističkoj zajednici kao cjelini. Društvenom svojinom sredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada obezbeđuje se svakom, pod jednakim uvjetima, uključiti se u udruženi rad društvenim sredstvima i, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima na osnovu svog rada sticati dohodak za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba. Polazeći od toga da nitko nema pravo svojine na društvena sredstva za proizvodnju, nitko — ni društveno-politička zajednica ni organizacija udruženog rada, ni grupa građana ni pojedinac — ne može ni po kom pravnosvojinskom osnovu prisvajati proizvod društvenog rada, ni upravljati i raspolagati društvenim sredstvima za proizvodnju i rad, niti samovoljno određivati uvjete raspodjele. Rad čovjeka je jedini osnov prisvajanja proizvoda društvenog rada i upravljanja društvenim sredstvima. O raspodjeli dohotka na dio koji služi proširivanju materijalne osnove društvenog rada i na dio za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba radnih ljudi suglasno načelu raspodjele prema radu, odlučuju radni ljudi koji stvaraju taj dohodak, u skladu sa međusobnom odgovornošću i solidarnošću i društveno utvrđenim osnovama i merilima za sticanje i raspodjelu dohotka. Sredstva namenjena obnavljanju i proširivanju materijalne osnove društvenog rada zajednička su osnova održavanja i razvoja društva tj. društvene reprodukcije koju na osnovu samoupravljanja ostvaruju radni ljudi u svim oblicima udruživanja rada i sredstava i u međusobnoj suradnji organizacija udruženog rada. Osnovica svih vidova udruživanja rada i sredstava društvene reprodukcije i samoupravne integracije udruženog rada je osnovna organizacija udruženog rada kao osnovni oblik udruženog rada u kome radnici ostvaruju neotuđivo pravo da, radeći društvenim sredstvima, upravljaju svojim radom i uvjetima rada i odlučuju o rezultatima svoga rada. Ostvarujući rezultate zajedničkog rada kao vrijednost na tržištu u uvjetima socijalističke robne proizvodnje, radnici neposrednim povezivanjem, samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i planiranjem rada i razvoja integriraju društveni rad, unapređuju cjelokupan sustav socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa i savlađuju stihijno djelovanje tržišta. Novčani i kreditni sustav sastavni su dio odnosa u društvenoj reprodukciji zasnovanih na samoupravljanju radnika u udruženom radu društvenim sredstvima i cjelokupan dohodak ostvaren u tim odnosima neotuđiv je dio dohotka osnovnih organizacija udruženog rada. Polazeći od međusobne zavisnosti proizvodne, prometne i finansijske oblasti udruženog rada, kao djelova jedinstvenog sustava društvene reprodukcije, radnici u organizacijama udruženog rada uređuju svoje međusobne odnose u društvenoj reprodukciji i surađuju na takvoj osnovi da se radnicima u proizvodnji osigurava odlučivati o rezultatima sopstvenog tekućeg i minulog rada u cjelini tih odnosa. Radni ljudi svoje lične i zajedničke potrebe i interese u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i drugih društvenih djelatnosti, kao djelovima jedinstvenog procesa društvenog rada obezbeđuju slobodnom razmjenom i udruživanjem svog rada sa radom radnika u organizacijama udruženog rada u tim oblastima. Slobodnu razmjenu rada ostvaruju radni ljudi neposredno preko organizacija udruženog rada i u okviru ili preko samoupravnih interesnih zajednica. Ovakvim odnosima osigurava se radnicima u tim djelatnostima jednak društveno-ekonomski položaj kao i drugim radnicima u udruženom radu. Radni ljudi u cilju potpunijeg, racionalnijeg i organizovanog zadovoljavanja svojih ličnih i zajedničkih potreba i interesa u društvenim djelatnostima i u određenim djelatnostima materijalne proizvodnje, zajedno s radnicima u organizacijama udruženog rada tih djelatnosti osnivaju samoupravne interesne zajednice u kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada i neposredno uređuju odnose od zajedničkog interesa. Radnici i radni ljudi osnivaju samoupravne interesne zajednice i radi zadovoljavanja određenih svojih ličnih i zajedničkih potreba i interesa udruživanjem sredstava na načelima uzajamnosti i solidarnosti. Radni ljudi koji samostalno vrše djelatnosti ličnim radom sredstvima u svojini građana imaju na osnovu tog rada u načelu isti društveno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obaveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada. Uživajući ovim ustavom utvrđeno pravo svojine na obradivo zemljište, zemljoradnici imaju pravo i obavezu iskorišćavati to zemljište radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje u sopstvenom interesu i interesu socijalističke zajednice. Socijalistička zajednica pruža podršku zemljoradnicima u podizanju produktivnosti njihovog rada i slobodnom udruživanju u zadruge i druge oblike udruživanja radi unapređivanja uvjeta njihovog rada i života. U cilju organizovanog uključivanja zemljoradnika u socijalističke samoupravne društveno-ekonomske odnose i unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, obezbeđuju se uvjeti za njen razvitak na osnovu društvenih sredstava i društvenog rada, kao i uvjeti za udruživanje zemljoradnika i njihovu suradnju s organizacijama udruženog rada na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti. Radi ostvarivanja materijalne osnove ravnopravnosti naroda i narodnosti Jugoslavije, radi ujednačavanja materijalnih uvjeta društvenog života i rada radnih ljudi i radi što usklađenijeg razvoja privrede kao cjeline, u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji posvećuje se, u općem interesu, posebna pažnja bržem razvitku proizvodnih snaga u privredno nedovoljno razvijenim republikama i autonomnim pokrajinama i u tu svrhu se osiguravaju potrebna sredstva i preduzimaju druge mjere. Radi unapređivanja uvjeta svog života i rada, stvaranja osnova za njihovu stabilnost i što potpunije korišćenje mogućnosti za razvoj proizvodnih snaga društva i za povećanje produktivnosti svog i ukupnog društvenog rada radi razvijanja socijalističkih samoupravnih odnosa na toj osnovi, kao i radi savladavanja stihijnog djelovanja tržišta, radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, kao i u društveno-političkim zajednicama, oslanjajući se na naučna saznanja i na njima zasnovane ocjene razvojnih mogućnosti, planiranjem svog rada i razvoja usklađuju odnose u društvenoj reprodukciji i usmeravaju razvoj društvene proizvodnje i drugih društvenih djelatnosti sa svojim, na samoupravnoj osnovi utvrđenim, zajedničkim interesima i ciljevima.
A danas imamo slučaj da vodeći svetski intelektualci veličaju ono što smo mi olako upropastili.
Sve se češće događa da radnici i zajednice preuzimaju vlasništvo i upravljanje nad tvrtkama. Chomsky smatra da je to korak naprijed u odnosu na privatno vlasništvo, no nije dovoljan ukoliko i dalje postoji unutar tržišnog sustava.„Tržišta su destruktivna“ jer ne uzimaju u obzir vanjske posljedice: financijske krize, ali i daleko ozbiljnije ekološke posljedice.„Kada padne financijski sustav, spasit će vas porezni obveznici. Uništite li okoliš, neće vas spasiti nitko.“Uz to, tržišni sustav ima i štetne psihološke posljedice jer zagovara doktrinu „svakog pojedinca za sebe“. Treba, dakle, ići dalje od promjene vlasništva: „ukinuti sustav koji proizvodi radi profita umjesto radi upotrebe. To znači rastavljanje velikog dijela tržišnog sustava“.Mediji su, prema Chomskom, jedno od žarišta korporativne moći; medijske korporacije blisko su povezane s drugim sustavima moći i kao takve teže ka reakcionarnosti. Jedna od tehnika medijske indoktrinacije je kraćenje informacija, za što Chomsky navodi primjer iz vlastitog iskustva.
http://www.vestinet.rs/video-2/noam-comski-radnicko-samoupravljanje-je-buducnost
Da podsetimo
Društvena svojina, kao izraz socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa među ljudima, osnova je slobodnog udruženog rada i vladajućeg položaja radničke klase u proizvodnji i u društvenoj reprodukciji u cjelini, kao i osnova sopstvenim radom stečene lične svojine koja služi zadovoljavanju potreba i interesa čovjeka. Sredstva za proizvodnju u društvenoj svojini, kao zajednička neotuđiva osnova društvenog rada i društvene reprodukcije, služe isključivo radu u cilju zadovoljavanja ličnih i zajedničkih potreba i interesa radnih ljudi i razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i socijalističkih samoupravnih odnosa. Sredstvima za proizvodnju u društvenoj svojini, uključujući i sredstva za proširenu reprodukciju, neposredno upravljaju udruženi radnici koji rade tim sredstvima, u sopstvenom interesu i u interesu radničke klase i socijalističkog društva. U ostvarivanju ove društvene funkcije udruženi radnici odgovorni su jedni drugima i socijalističkoj zajednici kao cjelini. Društvenom svojinom sredstava za proizvodnju i drugih sredstava rada obezbeđuje se svakom, pod jednakim uvjetima, uključiti se u udruženi rad društvenim sredstvima i, ostvarujući pravo rada društvenim sredstvima na osnovu svog rada sticati dohodak za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba. Polazeći od toga da nitko nema pravo svojine na društvena sredstva za proizvodnju, nitko — ni društveno-politička zajednica ni organizacija udruženog rada, ni grupa građana ni pojedinac — ne može ni po kom pravnosvojinskom osnovu prisvajati proizvod društvenog rada, ni upravljati i raspolagati društvenim sredstvima za proizvodnju i rad, niti samovoljno određivati uvjete raspodjele. Rad čovjeka je jedini osnov prisvajanja proizvoda društvenog rada i upravljanja društvenim sredstvima. O raspodjeli dohotka na dio koji služi proširivanju materijalne osnove društvenog rada i na dio za zadovoljavanje ličnih i zajedničkih potreba radnih ljudi suglasno načelu raspodjele prema radu, odlučuju radni ljudi koji stvaraju taj dohodak, u skladu sa međusobnom odgovornošću i solidarnošću i društveno utvrđenim osnovama i merilima za sticanje i raspodjelu dohotka. Sredstva namenjena obnavljanju i proširivanju materijalne osnove društvenog rada zajednička su osnova održavanja i razvoja društva tj. društvene reprodukcije koju na osnovu samoupravljanja ostvaruju radni ljudi u svim oblicima udruživanja rada i sredstava i u međusobnoj suradnji organizacija udruženog rada. Osnovica svih vidova udruživanja rada i sredstava društvene reprodukcije i samoupravne integracije udruženog rada je osnovna organizacija udruženog rada kao osnovni oblik udruženog rada u kome radnici ostvaruju neotuđivo pravo da, radeći društvenim sredstvima, upravljaju svojim radom i uvjetima rada i odlučuju o rezultatima svoga rada. Ostvarujući rezultate zajedničkog rada kao vrijednost na tržištu u uvjetima socijalističke robne proizvodnje, radnici neposrednim povezivanjem, samoupravnim sporazumijevanjem i društvenim dogovaranjem svojih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica i planiranjem rada i razvoja integriraju društveni rad, unapređuju cjelokupan sustav socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa i savlađuju stihijno djelovanje tržišta. Novčani i kreditni sustav sastavni su dio odnosa u društvenoj reprodukciji zasnovanih na samoupravljanju radnika u udruženom radu društvenim sredstvima i cjelokupan dohodak ostvaren u tim odnosima neotuđiv je dio dohotka osnovnih organizacija udruženog rada. Polazeći od međusobne zavisnosti proizvodne, prometne i finansijske oblasti udruženog rada, kao djelova jedinstvenog sustava društvene reprodukcije, radnici u organizacijama udruženog rada uređuju svoje međusobne odnose u društvenoj reprodukciji i surađuju na takvoj osnovi da se radnicima u proizvodnji osigurava odlučivati o rezultatima sopstvenog tekućeg i minulog rada u cjelini tih odnosa. Radni ljudi svoje lične i zajedničke potrebe i interese u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, zdravstva i drugih društvenih djelatnosti, kao djelovima jedinstvenog procesa društvenog rada obezbeđuju slobodnom razmjenom i udruživanjem svog rada sa radom radnika u organizacijama udruženog rada u tim oblastima. Slobodnu razmjenu rada ostvaruju radni ljudi neposredno preko organizacija udruženog rada i u okviru ili preko samoupravnih interesnih zajednica. Ovakvim odnosima osigurava se radnicima u tim djelatnostima jednak društveno-ekonomski položaj kao i drugim radnicima u udruženom radu. Radni ljudi u cilju potpunijeg, racionalnijeg i organizovanog zadovoljavanja svojih ličnih i zajedničkih potreba i interesa u društvenim djelatnostima i u određenim djelatnostima materijalne proizvodnje, zajedno s radnicima u organizacijama udruženog rada tih djelatnosti osnivaju samoupravne interesne zajednice u kojima ostvaruju slobodnu razmjenu rada i neposredno uređuju odnose od zajedničkog interesa. Radnici i radni ljudi osnivaju samoupravne interesne zajednice i radi zadovoljavanja određenih svojih ličnih i zajedničkih potreba i interesa udruživanjem sredstava na načelima uzajamnosti i solidarnosti. Radni ljudi koji samostalno vrše djelatnosti ličnim radom sredstvima u svojini građana imaju na osnovu tog rada u načelu isti društveno-ekonomski položaj i u osnovi ista prava i obaveze kao i radnici u organizacijama udruženog rada. Uživajući ovim ustavom utvrđeno pravo svojine na obradivo zemljište, zemljoradnici imaju pravo i obavezu iskorišćavati to zemljište radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje u sopstvenom interesu i interesu socijalističke zajednice. Socijalistička zajednica pruža podršku zemljoradnicima u podizanju produktivnosti njihovog rada i slobodnom udruživanju u zadruge i druge oblike udruživanja radi unapređivanja uvjeta njihovog rada i života. U cilju organizovanog uključivanja zemljoradnika u socijalističke samoupravne društveno-ekonomske odnose i unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, obezbeđuju se uvjeti za njen razvitak na osnovu društvenih sredstava i društvenog rada, kao i uvjeti za udruživanje zemljoradnika i njihovu suradnju s organizacijama udruženog rada na načelima dobrovoljnosti i ravnopravnosti. Radi ostvarivanja materijalne osnove ravnopravnosti naroda i narodnosti Jugoslavije, radi ujednačavanja materijalnih uvjeta društvenog života i rada radnih ljudi i radi što usklađenijeg razvoja privrede kao cjeline, u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji posvećuje se, u općem interesu, posebna pažnja bržem razvitku proizvodnih snaga u privredno nedovoljno razvijenim republikama i autonomnim pokrajinama i u tu svrhu se osiguravaju potrebna sredstva i preduzimaju druge mjere. Radi unapređivanja uvjeta svog života i rada, stvaranja osnova za njihovu stabilnost i što potpunije korišćenje mogućnosti za razvoj proizvodnih snaga društva i za povećanje produktivnosti svog i ukupnog društvenog rada radi razvijanja socijalističkih samoupravnih odnosa na toj osnovi, kao i radi savladavanja stihijnog djelovanja tržišta, radnici u osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada i radni ljudi u samoupravnim interesnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama, kao i u društveno-političkim zajednicama, oslanjajući se na naučna saznanja i na njima zasnovane ocjene razvojnih mogućnosti, planiranjem svog rada i razvoja usklađuju odnose u društvenoj reprodukciji i usmeravaju razvoj društvene proizvodnje i drugih društvenih djelatnosti sa svojim, na samoupravnoj osnovi utvrđenim, zajedničkim interesima i ciljevima.
A danas imamo slučaj da vodeći svetski intelektualci veličaju ono što smo mi olako upropastili.
Sve se češće događa da radnici i zajednice preuzimaju vlasništvo i upravljanje nad tvrtkama. Chomsky smatra da je to korak naprijed u odnosu na privatno vlasništvo, no nije dovoljan ukoliko i dalje postoji unutar tržišnog sustava.„Tržišta su destruktivna“ jer ne uzimaju u obzir vanjske posljedice: financijske krize, ali i daleko ozbiljnije ekološke posljedice.„Kada padne financijski sustav, spasit će vas porezni obveznici. Uništite li okoliš, neće vas spasiti nitko.“Uz to, tržišni sustav ima i štetne psihološke posljedice jer zagovara doktrinu „svakog pojedinca za sebe“. Treba, dakle, ići dalje od promjene vlasništva: „ukinuti sustav koji proizvodi radi profita umjesto radi upotrebe. To znači rastavljanje velikog dijela tržišnog sustava“.Mediji su, prema Chomskom, jedno od žarišta korporativne moći; medijske korporacije blisko su povezane s drugim sustavima moći i kao takve teže ka reakcionarnosti. Jedna od tehnika medijske indoktrinacije je kraćenje informacija, za što Chomsky navodi primjer iz vlastitog iskustva.
http://www.vestinet.rs/video-2/noam-comski-radnicko-samoupravljanje-je-buducnost
Poslednja izmena od moderatora:
