Ustanak robova u moralu

Dionys

Iskusan
Poruka
5.109
Svaki moral stvoren je kao izraz odredjenog osjecanja snage ili slabosti, sto znaci da je za jakog moral slabih neprihvatljiv, a za slabog moral jakih nedostizan.

Medjutim, jaki su sebi dozvolili nagovor na nesto sto isprva mozda nije izgledalo ni kao moral slabih (zbog starog zavjeta) ni kao da moze doci od slabih, jer je Rim predugo ostavljao utisak jakih ljudi, da bi mogli ocekivati da iz njega potekne nesto tako dekadentno kao hriscanstvo.

Prosli su vijekovi i te jake narode zapljusnuo je talas slabosti, tako da ga sad mogu osjetiti i na jeziku, ostavlja neizbrisiv trag gorcine.

Zar nije gorko kad vam neko stalno prkosi sojim "stavom", svojom demokratijom, svojom cutnjom ili suvisnom brbljivoscu, jer rob zna da ga ti trebas, rob cak zna da bez njega nema buducnosti, nema djece i razmnozavanja.

On se sveti tebi ako cuje da nemas posao, da imas neka nedemokratska nacela, da razlikujes ljude ne samo po onom sto govore, nego i po onom kako izgledaju.

I rob to koristi protiv tebe, jer samtra da je porazen kao rasa, kao pol, i kao jedinka ... sve sto je u proteklih nekoliko milijardi godina dozivjelo poraz (sem crne udovice) danas je ustalo na otpor do poslednjeg, a tu najvise pate djeca. Oni upropastavaju sve na ocigled njih samih. Taj ludacki ustanak je zedan i vlastite krvi!
 
Ti ni sam ne znaš o čemu se radi u tvojoj temi.

- - - - - - - - - -

Al evo postaviću jedno praktično pitanje
pošto je lav jača životinja od hijene
a hijena obično ima više
često se dešava da lavovi ulove nešto pa onda dođu brojčano nadmoćnije hijene i oteraju te lavove, iako je svaka od njih pojedinačno slabija od lava
I jel taj lav tu sad neki moralni pobednik ili šta
jel se on uteši time kad se vrati gladan čoporu
 
Neko je mudro pojednostavio misli o osećanjima ljudskim.
Dva su osnovna osećanja:strah i ljubav.Sva ostala izviru
iz ta dva vezivanjem za atribute objekata od kojih dolazi
informacija koja ih pobuđuje...Ujedno je i psihologija ponašanja
(bihevorizam),uprošćeno, zasnovana na tim reaktivnim principima...
Šta to ima veze s temom?
Ima.Moral,naime,predstavlja niz pravila iznuđenih egzistencijalnim strahom...
I kod pomenutih lavova,hijerarhija je skup pravila ponašanja koja potiču od
straha i to ne samo potčinjenih jedinki,već i dominantnih.
Ustvari:strah dominantnih je užasutost pred entropijskim promenama rastakanja
skupova koji život znače! ! !
Ovo se dešava u svakom živom organizmu:nadomešćivanje drugim ćelijama
umrlih,usahlih koje se odbacuju kao smeće...Nove ćelije nisu savršene kopije i ta razlika
je vidljiva kao retrogradni proces starenja...
Dakle:pobednici-gospodari postavljaju pravila,a ne robovi! ! ! I to iz straha (naravno da nije iz
ljubavi! ! ! Religije pokušavaju da ubace i "pravila" ljubavi ,a to čini i Niče te je i njegovo učenje samo
nova religija s "lavovskim" normama:mrgreen:)...
Dakle:MORAL JE IZRAZ KUKAVIČLUKA,A AMORALNOST IZRAZ SLOBODOUMNOSTI I HRABROSTI! ! !
Moja opredeljenost za anarhiju je težnja moje hrabrosti koja je "pojela" svoje strahove "umrevši u sebi "...
To je moguće (ne sasvim,jer instikti ne podležu voljnim uticajima uma!) tek nakon odbacivanja strahova i ljubavnih
težnji...Otprilike-kad Hari postane drvo...Ili kad vladika umre u sebi...
 
Poslednja izmena:
Seksualna revolucija kao amoralni nuzprodukt hipi pokreta šezdesetih prošlog veka,
te rok subkultura izrasla na tom pokretu je dominacija ljubavi nad strahom.Nastala je uticajem istočnjačkih
učenja o reinkarnaciji i obečavajućim ritualima,posebno istočnih mistika kao uzora...
Savladavanje straha vodi u anarhiju (strah postavlja pravila slepo verujući u večnost),a pošto
to nije lako zbog sumnjičavosti straha (izvlačenje novih i novih opasnosti kao modusa!) u pomoć
stiže ljubav (voditelji sekti ovaj trik savršeno znaju:ljubav smanjuje strah! Evo i naš Luis zagovara ljubav
kojom minimizira strah od nestajanja.entropije...:mrgreen:) kojom se potiskuje strah...
Da li da napomenem da mozak u jednom slučaju preplavljuju jedne vrste elektroliti,a u drugom
slučaju drugi??? Mislim da ne treba još i to-i ovako je za slabijemisleće i ovo do sada preteško
svarljivo...Biheviorizam objašnjava uprošćeno svaku našu reakciju...Pa i na ovaj tekst!:mrgreen:
 
Neko je mudro pojednostavio misli o osećanjima ljudskim.
Dva su osnovna osećanja:strah i ljubav.Sva ostala izviru
iz ta dva vezivanjem za atribute objekata od kojih dolazi
informacija koja ih pobuđuje...Ujedno je i psihologija ponašanja
(bihevorizam),uprošćeno, zasnovana na tim reaktivnim principima...
Šta to ima veze s temom?
Ima.Moral,naime,predstavlja niz pravila iznuđenih egzistencijalnim strahom...
I kod pomenutih lavova,hijerarhija je skup pravila ponašanja koja potiču od
straha i to ne samo potčinjenih jedinki,već i dominantnih.
Ustvari:strah dominantnih je užasutost pred entropijskim promenama rastakanja
skupova koji život znače! ! !
Ovo se dešava u svakom živom organizmu:nadomešćivanje drugim ćelijama
umrlih,usahlih koje se odbacuju kao smeće...Nove ćelije nisu savršene kopije i ta razlika
je vidljiva kao retrogradni proces starenja...
Dakle:pobednici-gospodari postavljaju pravila,a ne robovi! ! ! I to iz straha (naravno da nije iz
ljubavi! ! ! Religije pokušavaju da ubace i "pravila" ljubavi ,a to čini i Niče te je i njegovo učenje samo
nova religija s "lavovskim" normama:mrgreen:)...
Dakle:MORAL JE IZRAZ KUKAVIČLUKA,A AMORALNOST IZRAZ SLOBODOUMNOSTI I HRABROSTI! ! !
Moja opredeljenost za anarhiju je težnja moje hrabrosti koja je "pojela" svoje strahove "umrevši u sebi "...
To je moguće (ne sasvim,jer instikti ne podležu voljnim uticajima uma!) tek nakon odbacivanja strahova i ljubavnih
težnji...Otprilike-kad Hari postane drvo...Ili kad vladika umre u sebi...

A zar nije tvoja hrabrost u tome sto te cuva policija, vojska, mornarica i avijacija i sto imas surjaka u vladi i predsjednistvu? Ti znas da bi svako zgazio gnjidu cisto iz higijenskih razloga...
 
Moral nije nuzno odraz kukavicluka, ali ajde de, pustimo malo Fisherman-a da jede govedjinu :mrgreen: Problem s njim je sto je on daltonista te sto ne vidi nijanse morala. S Fisherman-om nema nikakve diskusije: za njega samo ili logor ili napusavanje. Ako nisi u stanju da radis ovo prvo onda jednostavno radis ovo drugo.
 
Poslednja izmena:
Sad tema ima dobar potencijal, Fish je dao dobra dva posta.

Moral nije nuzno odraz kukavicluka, ali ajde de, pustimo malo Fisherman-a da jede govedjinu :mrgreen: Problem s njim je sto je on daltonista te sto ne vidi nijanse morala.

Moral kao društveni ugovor jeste tip kukavičluka koji opet nosi beneficije i za one koji bi se mogli nazvati gospodarima. Valjalo bi razmotriti moral kao koncept koji se vaspitanjem usađuje takođe i koji na specifičan način onemogućuje čoveka kasnije. Utilitarizam na ovom pdfu ima izrazito negativnu konotaciju, a najnegativnije ga karakterišu slabići.
 
Nemas ti pojma sta je "kukavicluk" a niti sta je "utilitarizam" da bi mogao uopste da vodis bilo kakvu diskusiju. Za pocetak se vrati teoriji umetnosti i prvo nauci da takozvana "interpretacija" nema nikakve veze sa vrednoscu umetnickog dela, pa TEK nakon sto te proste stvari pokapiras onda uzmi malo filozofiju i dobro je prostudiraj, pa TEK onda dodji ovde da diskutujes. Ali kome ja govorim :mrgreen:
 
1010433_473990046009209_196844366_n.jpg
 
Amoralnost pripada hrabrima,ali ja ne cenim previše hrabrost...
Mislim da su Đezuz i posle njega Kant dali najbolja rešenja...
Prvo je ne činiti ono drugom što ne želiš da bude tebi činjeno (čak
je,verovatnije i starije od IH-Talmudska mudrost verovatno iz Solomonovih
vremena),a drugo je moralni imperativ:kad neki moralni stav može postati opštevažeći zakon...
Ni jedno ni drugo nema veze s gospodarima i robovima-obraća se svima u društvenoj zajednici...

Korisnost morala najbolje prikazuje genoologija-svaki izgubljen gen je katastrofalni gubitak...Stoga
je i Deklaracija o ljudskim pravima tako i orjentisana-da zaštiti sve ljude na planeti maksimalno i podjednako...
 
Amoralnost pripada i zivotinjama, konkretno zecu. Nomadima, divljacima, fishermanima, ... moralnost je prosto skup sudova o korisnosti i stetnosti. Nietzsche se nije borio protiv sudjenja o okusu i kusu, nego protiv nametanja odredjenih ili tudjih ili fiksnih sistema "vrijednosti". Moral sluzi za odgoj ljudi, a filozofija za odgoj morala. Narod je ziv sve dok ima neki svoj moral, neki svoj stav prema zivotu izrazen u brojnim sudovima o svemu u svijetu. To sto danas postoji samo jedan "moral" jevrejski za milijardu-2-3 ljudi, znaci samo da ne postoji nikakav ziv moral, nego samo ropska obaveza na papiru, "duznost", prvo za one koji bi da sude bolje, a drugo za one koji bi da zive kao zivotinje. I to pravi i najvecu zbrku i prljavstinu sto su i visi ljudi i zivotinje prinudjeni da nose ista odijela, sto je po mnogim moralima prestup.
 
Dakle, stadni, stocni moral se zasniva na pretpostavci da su svi ljudi dobri, samo ih treba nahraniti i vise nece biti nikakvih problema, medjutim, covjek nije samo stomak, a ruke, noge i glava ukras, nego on nalazi mnogo vise zivota i zadovoljstva cak i u gladovanju, samo ako moze da cini nesto dobro ili zlo. Npr. ljubav kao prilika da se cini nesto dobro (neegoisticno) obicno u nama izaziva dobrovoljno gladovanje, sto bi onda znacilo da se tu gasi svaki egoizam. Organizam se usmjerava samo na jednu osobu i na njeno blagostanje, blazenstvo. S druge strane moglo bi se reci da zivotinje, divljaci i nomadi funkcionisu po principu egoizma ...

E sad, zamislite ludilo kad se citav svijet digne protiv ljubavi, a za "dobro" gladnog bliznjeg! I svi postanu robovi do te mjere da im se gadi vlastito potomstvo! Koliki je to hriscanski fanatizam tzv. "ateista"?

Stadnim moralom se dakle svako cinjenje koje nije mahanje repom ili zvakanje moze dovesti u pitanje i proglasiti opasnoscu po stado.

Imamo i ovde na forumu takvu stoku sa brojem cipela 45 koja na bilo sta sto nije seks ili zderanje reaguje s negodovanjem.
 
Poslednja izmena:
Stadnim moralom se dakle svako cinjenje koje nije mahanje repom ili zvakanje moze dovesti u pitanje i proglasiti opasnoscu po stado.

Stadni je svaki moral, jer se moral po definiciji odnosi na stado. Ko je u okviru takvog morala gore, a ko dole ima vrednost samo za onoga gore, ali njegov opstanak gore je pod stalnom lupom evolucije morala. Ko ovo ne moze da izdrzi i nije za tu ulogu.
 
Poslednja izmena:
Trebalo bi izloziti psihologiju roba. Naime, ne vidim razliku izmedju roba i dekadenta, rob izgleda mora da bude dekadent. Pri tome ne mislim na socijalni status, nego na njegovu volju za moc.

Sta je rob, to vidimo najbrze is onih 10 ili 17 mojsijevih zapovijesti. Treba sad dokazati da robu nije do zivota, i da je zena tipicni rob, tj. da vecini njih nije stalo do zivota i da carstva i kulture propadaju, izumiru, kad se feminizuju.

Dakle, rob je bundzija, ili barem provokator, on psuje (Aristotel), on vrsi preljubu, krade, zabranjeno mu je da filozofira u zdravim drustvima (glup), on nema karaktera i odaje se/prepusta strastima, ne moze sebi da zapovijeda, pa se ubistva desavaju cesce? (pitanje koliko on uopste ima strasti, koliko zena uopste ima strasti?) U njegovoj dusi gospodari Eros (seks). (Platon)
On se okrece protiv svakog poretka, jer poredak je karakter. Nema vrlina, pa s toga ne cijeni um. Materijalista je, ali ne radi, sem pod prisilom, kao zivotinja. Vjerovatno iz istog materijalistickog razloga i uci, pod prisilom. Kao dekadent on mrzi istinu, altruista je, hedonista... Tiranin je i brutalni egoista: "ako li se zena ne osjeti zenom i pozeli nadmetanje ..." to je osjecaj koji svaka zena mora dobiti u feminiziranom drustvu u kojem se cak muskarci ne mogu izboriti za svoja prava. Nju ne zanima rezultat tog osjecanja, tj. smrtno otudjenje polova do izumiranja, jer nju ne zanima zivot. Ona cak ne pomislja da muskarac insistirajuci na karakteru i svojoj snazi i moci ustaje protiv nastavka zivota, to se od nje ne moze ni cuti, nego se u njoj samo anarhija probija do rusilacke slobode.
 
Valjalo bi povuci paralelu izmedju varvarina i roba i onda uporediti zene i Srbe sa istima.

Za zene znamo da su varvarskije, divljacnije, ali isto tako ropskije, da "nisu sposobne za prijateljstvo, jer su predugo bile robovi" - Nietzsche

Sta razlikuje roba od varvarina i obrnuto? Rob nema karaktera, nema obicaja i vrlina, a "varvari sa neslomljenom voljom" bi ih trebali imati.

Logicno je da se robom ne postaje preko noci, a isto tako da slobodan covjek ne ostaje dugo porobljen.

Vidimo kod Crnogoraca cojstvo i junastvo, oni su se i odrzali slobodnima. Pitanje: da li Crnogorci mogu da se smatraju slobodnjacima i pored tih vrlina ili i kod njih ima znakova da ona ne preovladjuje kod vecine i da je vrlo rijetka ili nepostojana, npr. ako bi bio slucaj da i Crnogorci vole da psuju, vrijedjaju i provociraju kao nijedan drugi narod u Evropi, po cemu su Jugosloveni vec na najgorem glasu, a usudjujem se reci da Srbi prednjace medju njima. Sem ako cemo Cigane uzeti kao evropski narod.

Naravno da i drugi narodi u Evropi skloni kraljevinama ne obiluju slobodnim ljudima, jer je drustveno uredjenje slobodnjaka republika sastavljena iz tri klase. Ali je katolicizam barem uspio da suzbije verbalno isticanje zivotinjske, ropske prirode, pa je onda mozda i postojecim slobodnjacima lakse da opstanu medju robovima.
 
Sve vreme price nemas oslonac.
Pricas o tome da su ljudi dobri ili losi (uglavnom losi), zene lose, dekadenti losi, vladari losi, robovi losi...
Samo su mrtvi Grci i mrtvi Nemci dobri.

To za mrtve Nemce skoro da nije neistinito.

Problem je u tvom nedostatku oslonca, u nedostatku prepoznavanja sebe.
Da bi ti mogao da kazes da su ljudi dobri ili losi, morao bi prvo da definises sebe.
A to nisi ucinio.
Nisi sebe definisao.
Nisi sebi stvorio oslonac. Plutas, ne plivas.

Dakle, ako sebe definises kao ljudozdera, svi ce ti ljudi biti jednako dobri.
Ako sebe definises kao muzicara, samo oni sa sluhom ce ti biti dobri.
Ako sebe definises kao zenomrsca, vernika, pedera, bolesnika... dopisi sam.

Pises bez oslonca. To nije znak slobode, nego znak potpune izgubljenosti.
Bez pocetka, bez nule, bez poznavanja dna, ne mozes krenuti napred. Ne mozes nista validno zakljuciti.
Nice jeste imao oslonac, voleo je zene pa ih je posle mrzeo jer s mu se zamerile. To jeste oslonac.
Zato je i zvucao kao mrzitelj. Njegove reci izvucene iz konteksta pokazuju svu genijalnost, ali same ideje ne piju vodu.

Prestani da osudjujes ljude koji imaju oslonac da su robovi. Imati oslonac nije konacna stvar, moze covek imati deset oslonaca, i iz razlicitih uglova posmatrati.
Donositi razlicite zakljucke za iste stvari. Da, to je moguce.
Imati puno oslonaca je bogatstvo. Nemati oslonac je znak izgubljenosti.
 
Poslednja izmena:
Nice jeste imao oslonac, voleo je zene pa ih je posle mrzeo jer s mu se zamerile.

Nice je strogo ambivalentan kad su zene u pitanju. Osim toga, on je covek koji je najmanje u stanju da mrzi. Da si ga procitao i pre svega da si ga razumeo (jer citanje i razumevanje su dve razlicite stvari npr. majmun moze da cita ali ne moze da razume) obratio bi paznju na rigoroznost i ambivalentnost (koja cak prevazilazi i naucnu rigoroznost) koja struji u njegovim tekstovima.
 
Poslednja izmena:

Back
Top